stdClass Object
(
[id] => 156554
[title] => Damir Grubiša: Pusić nije lagala o mirovinama
[alias] => damir-grubisa-pusic-nije-lagala-o-mirovinama
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
S dr. sc. Damirom Grubišom, jednim od naših vodećih stručnjaka za Europsku uniju, razgovarali smo o postreferendumskom putu Hrvatske do punopravnog članstva. Na početku razgovora nezaobilazan komentar slabog odaziva građana na referendum, gdje smo zabilježili najniži rekord u povijesti proširenja Unije.
– Ovaj najmanji izlazak na referendum, 43 posto, nije stvarni pokazatelj. Naime, GONG je izračunao da zbog toga što birački popisi nisu ažurirani postoji “višak” od oko 500 tisuća glasača. Da su birački popisi ažurirani, onda bi izlaznost bila od 57 do 61 posto, što bi nas svrstalo u srednju kategoriju zemalja po izlasku na referendum. Kao što je poznato, najmanju izlaznost imala je Mađarska s 45 posto – napominje Grubiša.
Može li se reći da je problem hrvatskog EU referenduma i u općoj atmosferi u kojem se održavao?
– Referendumi su 1993. godine u tranzicijskim zemljama održavani u iznimno pozitivnoj i stimulativnoj atmosferi očekivanja “velikog proširenja” i u fazi ekonomskog uzleta i optimizma pred usvajanje Ustava za Europu. Da je naš referendum održan u takvim uvjetima, izlaznost bi bila veća za tri do pet posto. Treba uzeti u obzir opću ekonomsku krizu koja je izbila 2008. godine, koja djeluje destimulativno na izlazak birača, pa je i ona utjecala na manji izlazak glasača za, recimo, tri do pet posto.
A kriza u EU-u? Je li i ona destimulirala hrvatske birače?
– I aktualna kriza u EU-u destimulativno djeluje na glasače, i zbog toga je također izlazak bio manji za tri do pet posto. I na kraju, informativni i edukacijski deficit o EU-u u našoj zemlji također je utjecao na manji izlazak glasača, jer su ostale tranzicijske zemlje uvele europske studije na fakultete i visoke škole još 1993. godine, a mi tek 2003.
Građanski odgoj s elementima poznavanja EU-a uveden je u srednje škole u razdoblju od 1995. do 2000. u tim zemljama, a kod nas još uopće nije uveden. Dakle, kada bismo zbrojili sve te elemente koji su utjecali negativno na izlazak glasača i kada bismo taj izlazak stavili u kontekst u kojem su ostale tranzicijske zemlje izišle na referendum, onda je ne samo logično, nego znanstveno utemeljeno, pretpostaviti da bi to bio izlazak od oko 70 posto.
Kako dolazite do računice?
– Izračunajte: 57 do 61 posto po revidiranim biračkim popisima, 3-5 posto više za dobru ekonomsku situaciju, 3-5 posto za optimizam u razvoj i širenje EU-a, 3-5 posto za dobru i sustavnu edukaciju i informaciju o EU-u – sve to daje oko 70 posto. Zbog toga i nije čudno štosu Europsko vijeće i Europska komisija čestitali Hrvatskoj na uspjehu referenduma, vodeći računa da referendum nije održan u zemljama kao što su Rumunjska i Bugarska jer su se pobojali mogućeg ishoda.
Isti je popis birača bio i za parlamentarne izbore, ali je ipak zabilježen veći izlazak. Očito je da su građani bili zainteresiraniji za smjenu vlasti nego za EU.
– Građani su uvijek zainteresiraniji za smjenu vlasti, odnosno za političke izbore. Glasovanje za EU spada uvijek u “drugorazredno izjašnjavanje”, kod izbora u Europski parlament pa tako i kod pridruživanja EU-u. Kod nas je situacija, pak, pogoršana time što su u nas zablude o EU-u veće nego u drugim istočnoeuropskim zemljama zahvaljujući tome što su, pod utjecajem nacionalizma, naš put u EU mnogi tumačili samo kao “povratak u Europu”, bez pojašnjenja da to ne može biti povratak u političku Europu kakva je nekad postojala.
Je li pravedno što je država novac poreznih obveznika trošila jedino na kampanju “Za EU”, a da nije izdvojila novac i euroskepticima?
– To nije pitanje koje se postavilo samo pred naše građane. Svojedobno su u Norveškoj, 1993., uoči referenduma o članstvu u EU-u koji je propao, mnoge političke skupine tražile javno financiranje i za opciju protiv ulaska u EU, a na to im je vlada odgovorila da se iz javnih sredstava ne može financirati onaj program koji direktno utječe negativno na norveške nacionalne interese, pogotovo što je i tamo bio postignut konsenzus gotovo svih političkih snaga o ulasku u EU.
Javna sredstva se mogu koristiti samo za zagovaranje onih programa koji nisu upereni protiv općih interesa, a ako je cilj EU, mir, blagostanje, solidarnost i demokracija, onda bi svako izjašnjavanje protiv realizacije tih ciljeva bilo u suprotnosti s voljom građana, koji su izabrali baš one političare, stranke i vođe koji su zagovarali pridruživanje takvim političkim vrijednostima – i ostvarenju mira na kontinentu.
Ali referendum u Norveškoj nije uspio i ona nije članica EU-a.
– Naravno, kada je ispalo drukčije, onda je norveška vlada dala ostavku, ali je svejedno Norveška danas jedan od tri najveća kontribuenta EU proračuna, jer daje ogromna, nepovratna sredstva u blagajnu EU-a, kao što je i svojevoljno prihvatila harmonizaciju svojeg pravnog i političkog sustava sa sustavom EU-a. Zato su norveški građani opet glasovali, i dali povjerenje onim snagama koje su zagovarale takav jednostrani, altruistički pristup Norveške Europskoj uniji.
Postoji li uopće egzaktna cost-benefit analiza koja bi dokazala da će Hrvatskoj biti bolje u EU-u ili se sve svodi na vrijednosne i prognostičke parametre?
– Cost-benefit analizu o prednostima ulaska u EU na ekonomskom planu napravio je 2006., na početku pregovora, Ekonomski institut u Zagrebu. Iz nje je vidljivo da će, po uzoru na ostale tranzicijske zemlje, i Hrvatska profitirati ekonomski, jer će, osim sredstava iz regionalnih, strukturalnih i kohezijskih fondova, Hrvatska moći u prvih pet godina računati na priljev sredstava iz EU-a u visini od dva do tri posto njezina BDP-a, što su golema sredstva koja su u drugim zemljama rezultirala značajnim poboljšanjem životnog standarda.
Ali povlačenje tih sredstava nije automatski zajamčeno, ovisi o nama hoćemo li ih dobiti, zar ne?
– Naravno, to ovisi o “subjektivnom faktoru”. Ako nismo dovoljno pripremljeni, osposobljeni i podučeni za korištenje tih sredstava, onda će opet sve stati na općoj lamentaciji. Sad će se doista vidjeti koliko vrijedi naša poduzetnost i naš poslovični individualni potencijal, koji je velik, ali nam je zato slabiji organizacijski kapacitet.
No, na državi je da osposobi sve hrvatske građane da iz EU-a izvuku što više sredstava za naš razvoj i za poboljšanje životnog standarda. To je “otvorena igra”, vrlo konkurentna, i za to se treba pripremiti, a ta priprema dosad nije baš bila najsjajnija. Do potpisa pristupnog sporazuma iskorištenost sredstava iz pretpristupnih fondova bila je ispod 50 posto, što govori dovoljno o nama samima.
Hrvatska ostaje pod monitoringom sve do dana ulaska u EU. Može li se dogoditi da 1. srpnja 2013. ne uđemo u EU, i čega se najviše možemo pribojavati?
– Monitoring će, unatoč tome što nije formuliran tako oštro kao u pitanju Rumunjske i Bugarske gdje postoji suspenzivna klauzula, vrlo pažljivo voditi računa o napretku naših reformi. Nažalost, u slučaju ostalih istočnoeuropskih zemalja dogodilo se da su nakon potpisa pristupnog ugovora reforme zastale, jer su se vlade i zemlje pristupnice uljuljkale u atmosferu samozadovoljstva postignutim pregovorima.
Zato je za nas najvažnije da se ostvari napredak u reformi uprave, pravosuđa, i da se nastavi proces energičnog suzbijanja i borbe protiv korupcije. EU očekuje da Hrvatska neće posustati u reformama i da će ona naučiti iz iskustva, dobrog i lošeg, ostalih tranzicijskih zemalja na tom putu. Zato je važno da se i u zemlji nastavi put reformi, ali i kontrola tih reformi od strane javnosti.
Ministrica Vesna Pusić je poručila da bi umirovljenici neulaskom u EU mogli ostati bez mirovina. Je li to bio gaf, ucjena, ili je ona ipak u pravu?
– I nova Vlada i ministrica Pusić upozorili su vrlo dramatično na posljedice koje se mogu dogoditi za nas ako na referendumu ne prođe naše opredjeljenje za EU. Kreditni rejting bi nam se srozao, strani krediti bi bili skuplji, strane investicije bi se smanjile i uopće bi pogoršani položaj zemlje imao dramatične reperkusije za naš standard i za status naše javne potrošnje.
Vesna Pusić je tu bila, možda, po ocjeni javnosti brutalno iskrena i otvorena, vodeći računa o neodrživosti ovakve naše javne potrošnje, ali je to, nažalost, baš tako kako je ona rekla. Ovako, moći ćemo računati i na pomoć i solidarnost ostalih zemalja EU-a i na pomoć Europskog stabilizacijskog fonda, a porastao nam je međunarodni kredibilitet uz naše opredjeljenje da eliminiramo povlaštene mirovine.
Što bi općenito trebalo učiniti u vezi s pitanjem mirovina?
– Tu treba radikalno srezati sve ove nepravedno visoke mirovine, ali na taj račun povećati minimalne i prosječnu mirovinu, a za to se zalaže i EU kroz svoj Socijalni fond i politiku. Zato valja umirovljenike umiriti.
Ove su posljednje Vladine mjere već naišle na pozitivnu reakciju, ali treba nastaviti mirovinsku reformu i umirovljenicima omogućiti dostojne mirovine te ukinuti lažne invalidske i privilegirane mirovine političara i svih onih koji se šlepaju na prijašnje zasluge koje se ne temelje na radu.
Zato je važno i utvrditi pravi broj stvarnih branitelja, kao što to traže i sami branitelji, a najvišu mirovinu u Hrvatskoj ograničiti na visinu jedne i pol prosječne plaće, a to je otprilike oko tisuću eura, uz uvođenje mogućnosti da, tko hoće, može raditi i do 67 navršenih godina, kao što je to sada u EU-u.
Šenol selimović
snimio: boris kovačev / cropix
EU fondovi pomažu hrvatskoj ‘provinciji’
Koji je cilj strukturalne i kohezijske politike EU-a?
– Cilj je da svaka regija unutar jedne zemlje u kojoj je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto BDP-a po glavi stanovnika na razini EU-a, ima pravo na pomoć iz tih fondova i projekata da bi nadoknadila to zaostajanje u primanjima.
Ako je danas BDP po glavi stanovnika u EU-u 24.000 eura, to znači da 75 posto od toga iznosi 18.000 eura, a budući da je naš BDP po glavi stanovnika oko 10 do 12 tisuća eura, onda je jasno da samo jedna naša županija živi na “europskoj razini”, a to je Grad Zagreb.
Svi ostali imat će pravo na sredstva iz tih fondova za što brže prevladavnje svojeg zaostajanja i za što brže prilagođavanje tom europskom kriteriju blagostanja.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Dr. sc., stručnjak za Europsku uniju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2012-02-03 15:42:24
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2012-02-03 16:27:53
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2012-02-04 13:57:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 4720
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2012/02/03/PSD/gru00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x250"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4711369 Threads: 3 Questions: 159945305 Slow queries: 69402
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 4728602
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/damir-grubisa-pusic-nije-lagala-o-mirovinama-156554
[printLink] => /sd-plus/spektar/damir-grubisa-pusic-nije-lagala-o-mirovinama-156554?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 144535
[name] => DamirGrubiša
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => damirgrubisa
[link] => /tag/damirgrubisa
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Dr. sc., stručnjak za Europsku uniju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Damir Grubiša: Pusić nije lagala o mirovinama
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-18-15-10-52-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/02/03/PSD/gru00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/02/03/PSD/gru00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
S dr. sc. Damirom Grubišom, jednim od naših vodećih stručnjaka za Europsku uniju, razgovarali smo o postreferendumskom putu Hrvatske do punopravnog članstva. Na početku razgovora nezaobilazan komentar slabog odaziva građana na referendum, gdje smo zabilježili najniži rekord u povijesti proširenja Unije.
– Ovaj najmanji izlazak na referendum, 43 posto, nije stvarni pokazatelj. Naime, GONG je izračunao da zbog toga što birački popisi nisu ažurirani postoji “višak” od oko 500 tisuća glasača. Da su birački popisi ažurirani, onda bi izlaznost bila od 57 do 61 posto, što bi nas svrstalo u srednju kategoriju zemalja po izlasku na referendum. Kao što je poznato, najmanju izlaznost imala je Mađarska s 45 posto – napominje Grubiša.
Može li se reći da je problem hrvatskog EU referenduma i u općoj atmosferi u kojem se održavao?
– Referendumi su 1993. godine u tranzicijskim zemljama održavani u iznimno pozitivnoj i stimulativnoj atmosferi očekivanja “velikog proširenja” i u fazi ekonomskog uzleta i optimizma pred usvajanje Ustava za Europu. Da je naš referendum održan u takvim uvjetima, izlaznost bi bila veća za tri do pet posto. Treba uzeti u obzir opću ekonomsku krizu koja je izbila 2008. godine, koja djeluje destimulativno na izlazak birača, pa je i ona utjecala na manji izlazak glasača za, recimo, tri do pet posto.
A kriza u EU-u? Je li i ona destimulirala hrvatske birače?
– I aktualna kriza u EU-u destimulativno djeluje na glasače, i zbog toga je također izlazak bio manji za tri do pet posto. I na kraju, informativni i edukacijski deficit o EU-u u našoj zemlji također je utjecao na manji izlazak glasača, jer su ostale tranzicijske zemlje uvele europske studije na fakultete i visoke škole još 1993. godine, a mi tek 2003.
Građanski odgoj s elementima poznavanja EU-a uveden je u srednje škole u razdoblju od 1995. do 2000. u tim zemljama, a kod nas još uopće nije uveden. Dakle, kada bismo zbrojili sve te elemente koji su utjecali negativno na izlazak glasača i kada bismo taj izlazak stavili u kontekst u kojem su ostale tranzicijske zemlje izišle na referendum, onda je ne samo logično, nego znanstveno utemeljeno, pretpostaviti da bi to bio izlazak od oko 70 posto.
Kako dolazite do računice?
– Izračunajte: 57 do 61 posto po revidiranim biračkim popisima, 3-5 posto više za dobru ekonomsku situaciju, 3-5 posto za optimizam u razvoj i širenje EU-a, 3-5 posto za dobru i sustavnu edukaciju i informaciju o EU-u – sve to daje oko 70 posto. Zbog toga i nije čudno štosu Europsko vijeće i Europska komisija čestitali Hrvatskoj na uspjehu referenduma, vodeći računa da referendum nije održan u zemljama kao što su Rumunjska i Bugarska jer su se pobojali mogućeg ishoda.
Isti je popis birača bio i za parlamentarne izbore, ali je ipak zabilježen veći izlazak. Očito je da su građani bili zainteresiraniji za smjenu vlasti nego za EU.
– Građani su uvijek zainteresiraniji za smjenu vlasti, odnosno za političke izbore. Glasovanje za EU spada uvijek u “drugorazredno izjašnjavanje”, kod izbora u Europski parlament pa tako i kod pridruživanja EU-u. Kod nas je situacija, pak, pogoršana time što su u nas zablude o EU-u veće nego u drugim istočnoeuropskim zemljama zahvaljujući tome što su, pod utjecajem nacionalizma, naš put u EU mnogi tumačili samo kao “povratak u Europu”, bez pojašnjenja da to ne može biti povratak u političku Europu kakva je nekad postojala.
Je li pravedno što je država novac poreznih obveznika trošila jedino na kampanju “Za EU”, a da nije izdvojila novac i euroskepticima?
– To nije pitanje koje se postavilo samo pred naše građane. Svojedobno su u Norveškoj, 1993., uoči referenduma o članstvu u EU-u koji je propao, mnoge političke skupine tražile javno financiranje i za opciju protiv ulaska u EU, a na to im je vlada odgovorila da se iz javnih sredstava ne može financirati onaj program koji direktno utječe negativno na norveške nacionalne interese, pogotovo što je i tamo bio postignut konsenzus gotovo svih političkih snaga o ulasku u EU.
Javna sredstva se mogu koristiti samo za zagovaranje onih programa koji nisu upereni protiv općih interesa, a ako je cilj EU, mir, blagostanje, solidarnost i demokracija, onda bi svako izjašnjavanje protiv realizacije tih ciljeva bilo u suprotnosti s voljom građana, koji su izabrali baš one političare, stranke i vođe koji su zagovarali pridruživanje takvim političkim vrijednostima – i ostvarenju mira na kontinentu.
Ali referendum u Norveškoj nije uspio i ona nije članica EU-a.
– Naravno, kada je ispalo drukčije, onda je norveška vlada dala ostavku, ali je svejedno Norveška danas jedan od tri najveća kontribuenta EU proračuna, jer daje ogromna, nepovratna sredstva u blagajnu EU-a, kao što je i svojevoljno prihvatila harmonizaciju svojeg pravnog i političkog sustava sa sustavom EU-a. Zato su norveški građani opet glasovali, i dali povjerenje onim snagama koje su zagovarale takav jednostrani, altruistički pristup Norveške Europskoj uniji.
Postoji li uopće egzaktna cost-benefit analiza koja bi dokazala da će Hrvatskoj biti bolje u EU-u ili se sve svodi na vrijednosne i prognostičke parametre?
– Cost-benefit analizu o prednostima ulaska u EU na ekonomskom planu napravio je 2006., na početku pregovora, Ekonomski institut u Zagrebu. Iz nje je vidljivo da će, po uzoru na ostale tranzicijske zemlje, i Hrvatska profitirati ekonomski, jer će, osim sredstava iz regionalnih, strukturalnih i kohezijskih fondova, Hrvatska moći u prvih pet godina računati na priljev sredstava iz EU-a u visini od dva do tri posto njezina BDP-a, što su golema sredstva koja su u drugim zemljama rezultirala značajnim poboljšanjem životnog standarda.
Ali povlačenje tih sredstava nije automatski zajamčeno, ovisi o nama hoćemo li ih dobiti, zar ne?
– Naravno, to ovisi o “subjektivnom faktoru”. Ako nismo dovoljno pripremljeni, osposobljeni i podučeni za korištenje tih sredstava, onda će opet sve stati na općoj lamentaciji. Sad će se doista vidjeti koliko vrijedi naša poduzetnost i naš poslovični individualni potencijal, koji je velik, ali nam je zato slabiji organizacijski kapacitet.
No, na državi je da osposobi sve hrvatske građane da iz EU-a izvuku što više sredstava za naš razvoj i za poboljšanje životnog standarda. To je “otvorena igra”, vrlo konkurentna, i za to se treba pripremiti, a ta priprema dosad nije baš bila najsjajnija. Do potpisa pristupnog sporazuma iskorištenost sredstava iz pretpristupnih fondova bila je ispod 50 posto, što govori dovoljno o nama samima.
Hrvatska ostaje pod monitoringom sve do dana ulaska u EU. Može li se dogoditi da 1. srpnja 2013. ne uđemo u EU, i čega se najviše možemo pribojavati?
– Monitoring će, unatoč tome što nije formuliran tako oštro kao u pitanju Rumunjske i Bugarske gdje postoji suspenzivna klauzula, vrlo pažljivo voditi računa o napretku naših reformi. Nažalost, u slučaju ostalih istočnoeuropskih zemalja dogodilo se da su nakon potpisa pristupnog ugovora reforme zastale, jer su se vlade i zemlje pristupnice uljuljkale u atmosferu samozadovoljstva postignutim pregovorima.
Zato je za nas najvažnije da se ostvari napredak u reformi uprave, pravosuđa, i da se nastavi proces energičnog suzbijanja i borbe protiv korupcije. EU očekuje da Hrvatska neće posustati u reformama i da će ona naučiti iz iskustva, dobrog i lošeg, ostalih tranzicijskih zemalja na tom putu. Zato je važno da se i u zemlji nastavi put reformi, ali i kontrola tih reformi od strane javnosti.
Ministrica Vesna Pusić je poručila da bi umirovljenici neulaskom u EU mogli ostati bez mirovina. Je li to bio gaf, ucjena, ili je ona ipak u pravu?
– I nova Vlada i ministrica Pusić upozorili su vrlo dramatično na posljedice koje se mogu dogoditi za nas ako na referendumu ne prođe naše opredjeljenje za EU. Kreditni rejting bi nam se srozao, strani krediti bi bili skuplji, strane investicije bi se smanjile i uopće bi pogoršani položaj zemlje imao dramatične reperkusije za naš standard i za status naše javne potrošnje.
Vesna Pusić je tu bila, možda, po ocjeni javnosti brutalno iskrena i otvorena, vodeći računa o neodrživosti ovakve naše javne potrošnje, ali je to, nažalost, baš tako kako je ona rekla. Ovako, moći ćemo računati i na pomoć i solidarnost ostalih zemalja EU-a i na pomoć Europskog stabilizacijskog fonda, a porastao nam je međunarodni kredibilitet uz naše opredjeljenje da eliminiramo povlaštene mirovine.
Što bi općenito trebalo učiniti u vezi s pitanjem mirovina?
– Tu treba radikalno srezati sve ove nepravedno visoke mirovine, ali na taj račun povećati minimalne i prosječnu mirovinu, a za to se zalaže i EU kroz svoj Socijalni fond i politiku. Zato valja umirovljenike umiriti.
Ove su posljednje Vladine mjere već naišle na pozitivnu reakciju, ali treba nastaviti mirovinsku reformu i umirovljenicima omogućiti dostojne mirovine te ukinuti lažne invalidske i privilegirane mirovine političara i svih onih koji se šlepaju na prijašnje zasluge koje se ne temelje na radu.
Zato je važno i utvrditi pravi broj stvarnih branitelja, kao što to traže i sami branitelji, a najvišu mirovinu u Hrvatskoj ograničiti na visinu jedne i pol prosječne plaće, a to je otprilike oko tisuću eura, uz uvođenje mogućnosti da, tko hoće, može raditi i do 67 navršenih godina, kao što je to sada u EU-u.
Šenol selimović
snimio: boris kovačev / cropix
EU fondovi pomažu hrvatskoj ‘provinciji’
Koji je cilj strukturalne i kohezijske politike EU-a?
– Cilj je da svaka regija unutar jedne zemlje u kojoj je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto BDP-a po glavi stanovnika na razini EU-a, ima pravo na pomoć iz tih fondova i projekata da bi nadoknadila to zaostajanje u primanjima.
Ako je danas BDP po glavi stanovnika u EU-u 24.000 eura, to znači da 75 posto od toga iznosi 18.000 eura, a budući da je naš BDP po glavi stanovnika oko 10 do 12 tisuća eura, onda je jasno da samo jedna naša županija živi na “europskoj razini”, a to je Grad Zagreb.
Svi ostali imat će pravo na sredstva iz tih fondova za što brže prevladavnje svojeg zaostajanja i za što brže prilagođavanje tom europskom kriteriju blagostanja.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/damir-grubisa-pusic-nije-lagala-o-mirovinama-156554
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=911f3c2baf53a7e6142414e6ccf22fedefa3267e
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Damir+Grubi%C5%A1a%3A+Pusi%C4%87+nije+lagala+o+mirovinama&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdamir-grubisa-pusic-nije-lagala-o-mirovinama-156554
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdamir-grubisa-pusic-nije-lagala-o-mirovinama-156554
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Dr. sc., stručnjak za Europsku uniju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 17:10
