stdClass Object
(
[id] => 236347
[title] => Ana Kandare Šoljaga: Tinejdžerske godine su presudne
[alias] => ana-kandare-soljaga-tinejdzerske-godine-su-presudne
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Gotovo dvadeset godina iskustva u radu s tinejdžerima i njihovim roditeljima unijela je riječka psihologinja dr. sc. Ana Kandare Šoljaga, psihoterapeutkinja te vlasnica i voditeljica psihološkog savjetovališta, u svoju knjigu jednostavno nazvanu “Tinejdžeri - praktični vodič za roditelje“, koju je prošlog tjedna objavila nakladnička kuća Znanje.
Autorica roditeljima prije svega daje širi kontekst, upoznaje ih s promjenama koje doživljavaju njihova djeca, s problemima - od razvojno uobičajenih do ozbiljnih poremećaja, pomaže im da probleme lakše uoče i bolje razumiju, te savjetuje kako da izbjegnu najčešće greške. Pritom se gotovo zaštitnički postavlja prema tinejdžerima, stalno naglašavajući osjetljivost i delikatnost razdoblja kroz koje prolaze.
Tinejdžeri jednako podivljali hormoni - tako uobičajeno percipiramo teen dob od 13. do 19. godine. No, u svojoj knjizi dr. Ana Kandare Šoljaga iznosi kako se, zapravo, promijenila cijela paradigma - u pitanju je razvoj mozga, a ne (samo) pitanje hormona. Stoga smo, prateći knjigu, krenuli od pitanja - što se, zapravo, događa tinejdžerima?
- Stručnjaci odavno znaju da se najintenzivniji razvoj mozga događa do pete godine života djeteta. Upozorenja roditeljima da budu posebno oprezni tijekom tih godina, jer “su one najvažnije“, slala su se roditeljima i na razini velikih nacionalnih kampanja, poput Unicefove iz 2006. godine. Znate i iz filmova da se značajan dio psihoterapije u odrasloj dobi odnosi upravo na razumijevanje ranog djetinjstva, jer stručnjaci znaju da nas zbivanja oko nas, koja se događaju za vrijeme intenzivnog razvoja mozga u toj dobi, posebno snažno oblikuju.
Najnovija istraživanja pokazuju nam da se intenzivni razvoj mozga događa još jednom u životu, i to upravo u tinejdžerskim godinama! To je ključno znati iz barem dva bitna razloga. Prvo, intenzivan razvoj mozga čini tinejdžere psihološki nestabilnima i nespremnima za korištenje punog kapaciteta svog mozga, na način na koji to čine odrasli ljudi. Drugo, to znači da su tinejdžerske godine isto presudno važne, jer ono što se tijekom tih godina događa s tinejdžerom i oko njega ima potencijal da posve promijeni njegov život, na bolje ili na gore!
Sve što se događa oko tinejdžera njegov mozak marljivo bilježi, a ono čega nema ostaje izostavljeno. Poslije u životu, kada ovako intenzivan razvoj mozga završi, puno je teže izbrisati ostavljene “otiske“, kao i upisati neke nove. To stavlja veliku odgovornost na sve nas odrasle, a posebno na roditelje tinejdžera. Hormonalne promjene su pritom važne, ali su one samo jedan komadić čitave slike.
Isti proces događao se i roditeljima današnjih tinejdžera, no danas je ipak drugačije jer je svijet drugačije mjesto. Djeluje kao zastrašujući vic kad kažete da je tinejdžerima danas lakše kupiti drogu nego sendvič, jer za sendvič moraju izaći iz škole. Istraživanja pokazuju da su današnji tinejdžeri pod ogromnim stresom, kao ni jedna generacija do sada.
Tinejdžerima, suočenima s toliko izazova i prilika, kao i toliko toga što im ometa pažnju i fokus, prijeko su potrebni smireni i stabilni odrasli ljudi, koji im mogu poslužiti kao sidro dok oni sami pokušavaju pronaći svoje mjesto na svijetu. Ako su oko tinejdžera odrasli ljudi koji su i sami preplavljeni i izgubljeni, tinejdžeri su u velikim problemima.
Promijenila se i roditeljska uloga. Moderno roditeljstvo je puno zahtjevnije i zapravo ga treba ‘učiti’. Snalaze li se roditelji, uspijevaju li odgovoriti na zahtjeve vremena?
- Evo, dat ću vam jedan primjer koji dobro ilustrira ovo vaše pitanje. Nekad bi se roditelj nagnuo kroz prozor da vidi s kim mu se dijete druži i što radi. Djeca su se okupljala ispred zgrade ili na obližnjem igralištu. Igralište današnjih mladih generacija veliko je onoliko koliko doseže signal kojim se može spojiti na internet. Na tom nesagledivo velikom virtualnom igralištu, nerijetko povezani i udruženi, vrebaju brojni međunarodni kriminalci i perverznjaci, koji su pritom još i nevidljivi! Kako se nositi s tim?
Kako u takvim okolnostima biti odgovoran roditelj i paziti na sigurnost svoje djece? To današnji roditelji nisu ni od koga mogli naučiti, nisu to prošli niti tijekom vlastitog odrastanja, i potrebna im je stručna pomoć i konkretan savjet kako se postaviti i što poduzeti. Roditelji danas moraju naučiti neke sasvim nove vještine. Upravo takve konkretne savjete za konkretne suvremene probleme izložila sam u mojoj knjizi.
U ranjivoj dobi tinejdžeri se moraju snalaziti s problemima koje ste vi okupili u 15 najčešćih tema, od prvih ljubavi i seksualnosti, preko nasilja, laži i kućnih obveza, do droge i kockanja. Postoji li - gledano iz roditeljske perspektive - temeljna formula, da ne kažem čarobni štapić, za uspješan zajednički prolazak kroz sve to?
- Nema, na žalost, čarobne formule. Nema ni instant recepta. To svi roditelji znaju. Međutim, ako bih morala izdvojiti nešto što smatram posebno bitnim sastojkom uspješnog prolaska kroz tinejdžerske godine za samog roditelja, svakako bih spomenula temeljno shvaćanje da roditeljstvo nije intuitivna stvar koju spontano znamo kako raditi. Metodama koje su koristili naši roditelji istekao je rok trajanja i postale su neupotrebljive jer se svijet opsežno promijenio.
Nove metode, kao i novi način razmišljanja o roditeljstvu i tinejdžerstvu, roditelji trebaju naučiti uz pomoć stručnjaka. Nije svejedno znate li ili ne znate važne informacije. Znanje značajno smanjuje strah i bespomoćnost koje roditelji osjećaju i značajno povećava njihovu efikasnost. Nadam se da će moja knjiga upravo u tom smislu i biti od pomoći roditeljima.
Što je loš roditelj? Postoji li?
- Pitanje je što znači loš? Roditelj koji se ne brine o sebi i o svojoj djeci, a mogao bi, loš je roditelj. Međutim, velika većina roditelja brine o svojoj djeci i trude se biti dobri roditelji. Međutim, preplavljeni su zahtjevnošću te uloge i zahtjevnošću života općenito.
Danas je, zbog toga što se svijet jako brzo i opsežno promijenio, kao i zbog naših specifičnih problema u zemlji, zaista teško i stresno biti roditelj. To ne osjeća samo jedan roditelj ili jedna grupica roditelja, nego cijela jedna generacija roditelja.
Roditelji stalno krive tinejdžere zbog svega i svačega - od neurednih soba do neiskazivanja poštovanja. Vi, pak, stalno naglašavate da tinejdžere ne treba kriviti. Zašto?
- To je jedan od onih problema koji se lančano događaju. Roditelj koji nema snage, nema znanja kako postupati s tinejdžerom i kako razmišljati o tome što se zbiva, može tinejdžerske propuste ili nemar shvaćati jako osobno.
Zapravo se najčešće ne događa ništa osobno u onome što tinejdžer čini ili ne čini, nego tinejdžeri, zbog intenzivnog razvoja mozga koji im se događa, još nisu spremni koristiti sve kapacitete svog mozga na način na koji to čine odrasli. Roditelje, kao i sve odrasle, fizički razvoj može “zavarati“, pa pomisle da su tinejdžeri odrasliji nego što stvarno jesu i da mogu više nego što stvarno mogu.
Među najčešćim poremećajima koje navodite, dva su mi posebno privukla pažnju - PTSP i poremećaj hranjenja. Osim u slučajevima kakvi su prometne nesreće, bolest, silovanje, smrt bliske osobe, PTSP se može razviti i nakon prirodnih katastrofa, a jedna takva upravo nam se dogodila, zahvaćajući i znatan broj djece u tinejdžerskoj dobi. Što možemo očekivati?
- Prirodne katastrofe, poput ove kojoj smo svjedoci proteklih tjedana, ostavljaju negativne psihološke posljedice na više razina. Prvi dio traume događa se za vrijeme trajanja same katastrofe, ali onaj još značajniji dio javlja se nakon završetka same katastrofe, onda kada bi se život trebao nastaviti, a ne može, jer je sve uništeno ili izgubljeno. Mnoga se djeca još mjesecima, a neka više nikada, neće vratiti u svoj dosadašnji dom.
Dok se nose s posljedicama na ovoj drugoj razini, trauma je još intenzivnija, a podrška sve manja, jer se za sve druge ljude život nastavlja i njihova pažnja popušta. Ovisno o zahvaćenosti katastrofom, kao i o posljedicama koje će katastrofa ostaviti na njihov život, možemo očekivati znatan broj djece i tinejdžera zahvaćenih ovom katastrofom koji će imati neke akutne simptome stresa i preplavljenosti stresom.
Prema istraživanjima rađenim u drugim zemljama, nakon težih prirodnih katastrofa svaki četvrti tinejdžer - njih oko 25 posto - mogao bi pokazivati i ozbiljnije simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
O drugom poremećaju koji spominjem, i u koji spadaju anoreksija, bulimija, pretilost - govorite teškim riječima kako nam “djeca doslovno umiru pokušavajući zadovoljiti bolesne standarde koji su pred njih postavljeni“. Koliko se često s ovim poremećajima susrećete u praksi? Koliko se uspješno liječe?
- Poremećaji hranjenja su najsmrtonosniji psihološki poremećaji i poremećaji koje prate brojne medicinske komplikacije.
Redovito radim s osobama koje boluju od poremećaja hranjenja i zajedno nerijetko postižemo zaista kvalitetne rezultate, ali moram naglasiti da je najefikasniji način pomoći osobama koje boluju od poremećaja hranjenja onaj multidisciplinarni, bolničkog tipa, gdje osoba može ostati na liječenju, potpomognuta timom stručnjaka, nekada i više mjeseci.
Takvu specijaliziranu ustanovu, na žalost, u Hrvatskoj još nemamo, ali u okolnim zemljama Europe to je dokazano najbolji standard liječenja ovih poremećaja.
Tko vam se obraća - roditelji ili tinejdžeri sami? Zbog čega najčešće? Dolaze li zajedno?
- Najčešće mi se obraćaju roditelji. Tinejdžeri tek poslije, kada vide vrijednost odnosa koji grade sa mnom, savjetuju takvu vrstu pomoći i vlastitim prijateljima kada se nađu u ozbiljnijim problemima.
Najčešće dolaze zbog toga što roditelj i tinejdžer međusobno imaju problema u komunikaciji ili zbog pada u školskom uspjehu. Dolaze i zbog nekih psiholoških poremećaja koji se prvi put pojavljuju upravo u ovoj dobi, o čemu sam detaljno pisala u knjizi. Jednog roditelja, ili najbolje oba roditelja, uvijek nastojim uključiti u zajednički rad. Roditelji se moraju i sami promijeniti ako žele vidjeti neku promjenu kod svog tinejdžera. Moja je želja i moje nastojanje da pomognem roditeljima i tinejdžeru da se bolje razumiju i bolje surađuju.
Kad je vrijeme za stručnu pomoć?
- Općenito govoreći, dobro je potražiti stručnu pomoć ako tinejdžer pokazuje ozbiljne poremećaje i probleme u ponašanju koji se mogu uočiti, a koji mu ometaju život; ako tinejdžer ima problem, a roditelji ne znaju točno o kakvom se problemu radi; ako neki problem nastavlja ometati normalan život tinejdžera, iako su ga i tinejdžer i roditelj pokušali riješiti, ali u tome nisu uspjeli; ako je i sam roditelji dio problema zbog kojeg dolazi do intenzivnih svađa ili sukoba koji ometaju svakodnevni obiteljski život, i onda kad je obitelj izložena jakom stresu, najčešće zbog gubitka posla, preseljenja, razvoda roditelja, bolesti ili smrti u obitelji.
Kako tinejdžeri reagiraju na terapiju - opiru li se, surađuju li?
- Mnogi tinejdžeri dođu k meni s izraženim oprezom. To je u redu. Ja njihovo povjerenje trebam tek zaslužiti, to je proces koji traje i koji je temeljno važan za bilo kakav zajednički uspjeh terapije. Tinejdžeri prirodno moraju malo zazirati od odraslih, jer je u njihovu mozgu prioritet dan druženju s vršnjacima i pripadanju svojoj grupi.
A i nerijetko su ih neki odrasli ljudi već razočarali, zbog čega su skeptični prema svima. Svjesna sam svega toga, kao i njihove nestabilnosti izazvane intenzivnim razvojem mozga, i zato sam jako strpljiva i uporna kada gradim odnos s njima.
Lidija Gnjidić
Bitno i nebitno
Ozbiljno ste mislili da nered u tinejdžerskim sobama treba ignorirati? Otvoriti vrata, pogledati ima li kakvih buba, zatvoriti? Mislim da će mnogi roditelji s olakšanjem dočekati takav savjet stručne osobe…
- Naučiti razlikovati bitno od nebitnog ključno je da bi se smanjila razina napetosti između roditelja i tinejdžera. Snagu roditelj treba čuvati za važne teme, a u tinejdžerskim godinama ih svakako ima, poput spavanja, zdrave prehrane, pohađanja sporta, učenja, seksualnosti, konzumacije legalnih i ilegalnih droga i slično.
Istraživanja pokazuju da mladi odrasli ljudi, čim se osamostale, počnu primjenjivati one navike urednosti koje su imali njihovi roditelji, s rijetkim većim odstupanjima od ovog pravila. Brigom oko neuredne sobe iscrpljujete svoju snagu i smanjujete važnost vaših roditeljskih riječi i upozorenja. Naime, ako stalno prigovarate, tinejdžer vas više neće uopće shvaćati ozbiljno, o čemu god da govorili. |
Pubertet i adolescencija
Iako ljudi najčešće poistovjećuju pubertet i tinejdžersko razdoblje života, primijetila sam da vi pojam 'pubertet' jedva da koristite. Zašto?
- Riječ pubertet označava fizičke promjene kojima započinje preobrazba dječjeg tijela u odraslo tijelo, sposobno za reprodukciju. Tim procesom, koji zovemo pubertet, započinje adolescencija, razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi. Psihološki najzanimljiviji dio adolescencije, tijekom kojeg se događa najintenzivniji razvoj mozga, događa se u tinejdžerskim godinama, od 13. do 19. godine. |
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Razgovor
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-05-30 08:36:03
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-05-30 09:20:51
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-05-31 12:59:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 4838
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/05/30/PSD/tin00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x400"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7952524 Threads: 6 Questions: 1654842322 Slow queries: 4920018
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111879955
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/ana-kandare-soljaga-tinejdzerske-godine-su-presudne-236347
[printLink] => /sd-plus/spektar/ana-kandare-soljaga-tinejdzerske-godine-su-presudne-236347?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 196362
[name] => AnaKandareŠoljaga
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => anakandaresoljaga
[link] => /tag/anakandaresoljaga
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 366997
[name] => tinejdžeri
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => tinejdzeri
[link] => /tag/tinejdzeri
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Razgovor
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Ana Kandare Šoljaga: Tinejdžerske godine su presudne
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-17-08-52-42-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/05/30/PSD/tin00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/05/30/PSD/tin00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Gotovo dvadeset godina iskustva u radu s tinejdžerima i njihovim roditeljima unijela je riječka psihologinja dr. sc. Ana Kandare Šoljaga, psihoterapeutkinja te vlasnica i voditeljica psihološkog savjetovališta, u svoju knjigu jednostavno nazvanu “Tinejdžeri - praktični vodič za roditelje“, koju je prošlog tjedna objavila nakladnička kuća Znanje.
Autorica roditeljima prije svega daje širi kontekst, upoznaje ih s promjenama koje doživljavaju njihova djeca, s problemima - od razvojno uobičajenih do ozbiljnih poremećaja, pomaže im da probleme lakše uoče i bolje razumiju, te savjetuje kako da izbjegnu najčešće greške. Pritom se gotovo zaštitnički postavlja prema tinejdžerima, stalno naglašavajući osjetljivost i delikatnost razdoblja kroz koje prolaze.
Tinejdžeri jednako podivljali hormoni - tako uobičajeno percipiramo teen dob od 13. do 19. godine. No, u svojoj knjizi dr. Ana Kandare Šoljaga iznosi kako se, zapravo, promijenila cijela paradigma - u pitanju je razvoj mozga, a ne (samo) pitanje hormona. Stoga smo, prateći knjigu, krenuli od pitanja - što se, zapravo, događa tinejdžerima?
- Stručnjaci odavno znaju da se najintenzivniji razvoj mozga događa do pete godine života djeteta. Upozorenja roditeljima da budu posebno oprezni tijekom tih godina, jer “su one najvažnije“, slala su se roditeljima i na razini velikih nacionalnih kampanja, poput Unicefove iz 2006. godine. Znate i iz filmova da se značajan dio psihoterapije u odrasloj dobi odnosi upravo na razumijevanje ranog djetinjstva, jer stručnjaci znaju da nas zbivanja oko nas, koja se događaju za vrijeme intenzivnog razvoja mozga u toj dobi, posebno snažno oblikuju.
Najnovija istraživanja pokazuju nam da se intenzivni razvoj mozga događa još jednom u životu, i to upravo u tinejdžerskim godinama! To je ključno znati iz barem dva bitna razloga. Prvo, intenzivan razvoj mozga čini tinejdžere psihološki nestabilnima i nespremnima za korištenje punog kapaciteta svog mozga, na način na koji to čine odrasli ljudi. Drugo, to znači da su tinejdžerske godine isto presudno važne, jer ono što se tijekom tih godina događa s tinejdžerom i oko njega ima potencijal da posve promijeni njegov život, na bolje ili na gore!
Sve što se događa oko tinejdžera njegov mozak marljivo bilježi, a ono čega nema ostaje izostavljeno. Poslije u životu, kada ovako intenzivan razvoj mozga završi, puno je teže izbrisati ostavljene “otiske“, kao i upisati neke nove. To stavlja veliku odgovornost na sve nas odrasle, a posebno na roditelje tinejdžera. Hormonalne promjene su pritom važne, ali su one samo jedan komadić čitave slike.
Isti proces događao se i roditeljima današnjih tinejdžera, no danas je ipak drugačije jer je svijet drugačije mjesto. Djeluje kao zastrašujući vic kad kažete da je tinejdžerima danas lakše kupiti drogu nego sendvič, jer za sendvič moraju izaći iz škole. Istraživanja pokazuju da su današnji tinejdžeri pod ogromnim stresom, kao ni jedna generacija do sada.
Tinejdžerima, suočenima s toliko izazova i prilika, kao i toliko toga što im ometa pažnju i fokus, prijeko su potrebni smireni i stabilni odrasli ljudi, koji im mogu poslužiti kao sidro dok oni sami pokušavaju pronaći svoje mjesto na svijetu. Ako su oko tinejdžera odrasli ljudi koji su i sami preplavljeni i izgubljeni, tinejdžeri su u velikim problemima.
Promijenila se i roditeljska uloga. Moderno roditeljstvo je puno zahtjevnije i zapravo ga treba ‘učiti’. Snalaze li se roditelji, uspijevaju li odgovoriti na zahtjeve vremena?
- Evo, dat ću vam jedan primjer koji dobro ilustrira ovo vaše pitanje. Nekad bi se roditelj nagnuo kroz prozor da vidi s kim mu se dijete druži i što radi. Djeca su se okupljala ispred zgrade ili na obližnjem igralištu. Igralište današnjih mladih generacija veliko je onoliko koliko doseže signal kojim se može spojiti na internet. Na tom nesagledivo velikom virtualnom igralištu, nerijetko povezani i udruženi, vrebaju brojni međunarodni kriminalci i perverznjaci, koji su pritom još i nevidljivi! Kako se nositi s tim?
Kako u takvim okolnostima biti odgovoran roditelj i paziti na sigurnost svoje djece? To današnji roditelji nisu ni od koga mogli naučiti, nisu to prošli niti tijekom vlastitog odrastanja, i potrebna im je stručna pomoć i konkretan savjet kako se postaviti i što poduzeti. Roditelji danas moraju naučiti neke sasvim nove vještine. Upravo takve konkretne savjete za konkretne suvremene probleme izložila sam u mojoj knjizi.
U ranjivoj dobi tinejdžeri se moraju snalaziti s problemima koje ste vi okupili u 15 najčešćih tema, od prvih ljubavi i seksualnosti, preko nasilja, laži i kućnih obveza, do droge i kockanja. Postoji li - gledano iz roditeljske perspektive - temeljna formula, da ne kažem čarobni štapić, za uspješan zajednički prolazak kroz sve to?
- Nema, na žalost, čarobne formule. Nema ni instant recepta. To svi roditelji znaju. Međutim, ako bih morala izdvojiti nešto što smatram posebno bitnim sastojkom uspješnog prolaska kroz tinejdžerske godine za samog roditelja, svakako bih spomenula temeljno shvaćanje da roditeljstvo nije intuitivna stvar koju spontano znamo kako raditi. Metodama koje su koristili naši roditelji istekao je rok trajanja i postale su neupotrebljive jer se svijet opsežno promijenio.
Nove metode, kao i novi način razmišljanja o roditeljstvu i tinejdžerstvu, roditelji trebaju naučiti uz pomoć stručnjaka. Nije svejedno znate li ili ne znate važne informacije. Znanje značajno smanjuje strah i bespomoćnost koje roditelji osjećaju i značajno povećava njihovu efikasnost. Nadam se da će moja knjiga upravo u tom smislu i biti od pomoći roditeljima.
Što je loš roditelj? Postoji li?
- Pitanje je što znači loš? Roditelj koji se ne brine o sebi i o svojoj djeci, a mogao bi, loš je roditelj. Međutim, velika većina roditelja brine o svojoj djeci i trude se biti dobri roditelji. Međutim, preplavljeni su zahtjevnošću te uloge i zahtjevnošću života općenito.
Danas je, zbog toga što se svijet jako brzo i opsežno promijenio, kao i zbog naših specifičnih problema u zemlji, zaista teško i stresno biti roditelj. To ne osjeća samo jedan roditelj ili jedna grupica roditelja, nego cijela jedna generacija roditelja.
Roditelji stalno krive tinejdžere zbog svega i svačega - od neurednih soba do neiskazivanja poštovanja. Vi, pak, stalno naglašavate da tinejdžere ne treba kriviti. Zašto?
- To je jedan od onih problema koji se lančano događaju. Roditelj koji nema snage, nema znanja kako postupati s tinejdžerom i kako razmišljati o tome što se zbiva, može tinejdžerske propuste ili nemar shvaćati jako osobno.
Zapravo se najčešće ne događa ništa osobno u onome što tinejdžer čini ili ne čini, nego tinejdžeri, zbog intenzivnog razvoja mozga koji im se događa, još nisu spremni koristiti sve kapacitete svog mozga na način na koji to čine odrasli. Roditelje, kao i sve odrasle, fizički razvoj može “zavarati“, pa pomisle da su tinejdžeri odrasliji nego što stvarno jesu i da mogu više nego što stvarno mogu.
Među najčešćim poremećajima koje navodite, dva su mi posebno privukla pažnju - PTSP i poremećaj hranjenja. Osim u slučajevima kakvi su prometne nesreće, bolest, silovanje, smrt bliske osobe, PTSP se može razviti i nakon prirodnih katastrofa, a jedna takva upravo nam se dogodila, zahvaćajući i znatan broj djece u tinejdžerskoj dobi. Što možemo očekivati?
- Prirodne katastrofe, poput ove kojoj smo svjedoci proteklih tjedana, ostavljaju negativne psihološke posljedice na više razina. Prvi dio traume događa se za vrijeme trajanja same katastrofe, ali onaj još značajniji dio javlja se nakon završetka same katastrofe, onda kada bi se život trebao nastaviti, a ne može, jer je sve uništeno ili izgubljeno. Mnoga se djeca još mjesecima, a neka više nikada, neće vratiti u svoj dosadašnji dom.
Dok se nose s posljedicama na ovoj drugoj razini, trauma je još intenzivnija, a podrška sve manja, jer se za sve druge ljude život nastavlja i njihova pažnja popušta. Ovisno o zahvaćenosti katastrofom, kao i o posljedicama koje će katastrofa ostaviti na njihov život, možemo očekivati znatan broj djece i tinejdžera zahvaćenih ovom katastrofom koji će imati neke akutne simptome stresa i preplavljenosti stresom.
Prema istraživanjima rađenim u drugim zemljama, nakon težih prirodnih katastrofa svaki četvrti tinejdžer - njih oko 25 posto - mogao bi pokazivati i ozbiljnije simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
O drugom poremećaju koji spominjem, i u koji spadaju anoreksija, bulimija, pretilost - govorite teškim riječima kako nam “djeca doslovno umiru pokušavajući zadovoljiti bolesne standarde koji su pred njih postavljeni“. Koliko se često s ovim poremećajima susrećete u praksi? Koliko se uspješno liječe?
- Poremećaji hranjenja su najsmrtonosniji psihološki poremećaji i poremećaji koje prate brojne medicinske komplikacije.
Redovito radim s osobama koje boluju od poremećaja hranjenja i zajedno nerijetko postižemo zaista kvalitetne rezultate, ali moram naglasiti da je najefikasniji način pomoći osobama koje boluju od poremećaja hranjenja onaj multidisciplinarni, bolničkog tipa, gdje osoba može ostati na liječenju, potpomognuta timom stručnjaka, nekada i više mjeseci.
Takvu specijaliziranu ustanovu, na žalost, u Hrvatskoj još nemamo, ali u okolnim zemljama Europe to je dokazano najbolji standard liječenja ovih poremećaja.
Tko vam se obraća - roditelji ili tinejdžeri sami? Zbog čega najčešće? Dolaze li zajedno?
- Najčešće mi se obraćaju roditelji. Tinejdžeri tek poslije, kada vide vrijednost odnosa koji grade sa mnom, savjetuju takvu vrstu pomoći i vlastitim prijateljima kada se nađu u ozbiljnijim problemima.
Najčešće dolaze zbog toga što roditelj i tinejdžer međusobno imaju problema u komunikaciji ili zbog pada u školskom uspjehu. Dolaze i zbog nekih psiholoških poremećaja koji se prvi put pojavljuju upravo u ovoj dobi, o čemu sam detaljno pisala u knjizi. Jednog roditelja, ili najbolje oba roditelja, uvijek nastojim uključiti u zajednički rad. Roditelji se moraju i sami promijeniti ako žele vidjeti neku promjenu kod svog tinejdžera. Moja je želja i moje nastojanje da pomognem roditeljima i tinejdžeru da se bolje razumiju i bolje surađuju.
Kad je vrijeme za stručnu pomoć?
- Općenito govoreći, dobro je potražiti stručnu pomoć ako tinejdžer pokazuje ozbiljne poremećaje i probleme u ponašanju koji se mogu uočiti, a koji mu ometaju život; ako tinejdžer ima problem, a roditelji ne znaju točno o kakvom se problemu radi; ako neki problem nastavlja ometati normalan život tinejdžera, iako su ga i tinejdžer i roditelj pokušali riješiti, ali u tome nisu uspjeli; ako je i sam roditelji dio problema zbog kojeg dolazi do intenzivnih svađa ili sukoba koji ometaju svakodnevni obiteljski život, i onda kad je obitelj izložena jakom stresu, najčešće zbog gubitka posla, preseljenja, razvoda roditelja, bolesti ili smrti u obitelji.
Kako tinejdžeri reagiraju na terapiju - opiru li se, surađuju li?
- Mnogi tinejdžeri dođu k meni s izraženim oprezom. To je u redu. Ja njihovo povjerenje trebam tek zaslužiti, to je proces koji traje i koji je temeljno važan za bilo kakav zajednički uspjeh terapije. Tinejdžeri prirodno moraju malo zazirati od odraslih, jer je u njihovu mozgu prioritet dan druženju s vršnjacima i pripadanju svojoj grupi.
A i nerijetko su ih neki odrasli ljudi već razočarali, zbog čega su skeptični prema svima. Svjesna sam svega toga, kao i njihove nestabilnosti izazvane intenzivnim razvojem mozga, i zato sam jako strpljiva i uporna kada gradim odnos s njima.
Lidija Gnjidić
Bitno i nebitno
Ozbiljno ste mislili da nered u tinejdžerskim sobama treba ignorirati? Otvoriti vrata, pogledati ima li kakvih buba, zatvoriti? Mislim da će mnogi roditelji s olakšanjem dočekati takav savjet stručne osobe…
- Naučiti razlikovati bitno od nebitnog ključno je da bi se smanjila razina napetosti između roditelja i tinejdžera. Snagu roditelj treba čuvati za važne teme, a u tinejdžerskim godinama ih svakako ima, poput spavanja, zdrave prehrane, pohađanja sporta, učenja, seksualnosti, konzumacije legalnih i ilegalnih droga i slično.
Istraživanja pokazuju da mladi odrasli ljudi, čim se osamostale, počnu primjenjivati one navike urednosti koje su imali njihovi roditelji, s rijetkim većim odstupanjima od ovog pravila. Brigom oko neuredne sobe iscrpljujete svoju snagu i smanjujete važnost vaših roditeljskih riječi i upozorenja. Naime, ako stalno prigovarate, tinejdžer vas više neće uopće shvaćati ozbiljno, o čemu god da govorili. |
Pubertet i adolescencija
Iako ljudi najčešće poistovjećuju pubertet i tinejdžersko razdoblje života, primijetila sam da vi pojam 'pubertet' jedva da koristite. Zašto?
- Riječ pubertet označava fizičke promjene kojima započinje preobrazba dječjeg tijela u odraslo tijelo, sposobno za reprodukciju. Tim procesom, koji zovemo pubertet, započinje adolescencija, razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi. Psihološki najzanimljiviji dio adolescencije, tijekom kojeg se događa najintenzivniji razvoj mozga, događa se u tinejdžerskim godinama, od 13. do 19. godine. |
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/ana-kandare-soljaga-tinejdzerske-godine-su-presudne-236347
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=4398b93afb88c2df09f1aa8811f3a12aa2023d2a
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ana+Kandare+%C5%A0oljaga%3A+Tinejd%C5%BEerske+godine+su+presudne&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fana-kandare-soljaga-tinejdzerske-godine-su-presudne-236347
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fana-kandare-soljaga-tinejdzerske-godine-su-presudne-236347
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Razgovor
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
17. svibanj 2024 10:52
