Scena Kultura

Moderne projektore dobivaju splitski 'Ekran' i 'Kinoteka'

Nova era: digitalizirana kina moći će se nositi s multipleksima

Moderne projektore dobivaju splitski 'Ekran' i 'Kinoteka'

Projekt digitalizacije neovisnih “singl-kina” u Hrvatskoj počeo je prije dvije godine kad se Ministarstvo kulture u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom odlučilo na hvalevrijedan projekt digitalnog opremanja nezavisnih kinoprikazivača. Projekt je zapisan u Nacionalnom programu Hrvatskog audiovizualnog centra krajem listopada 2010. godine. Do 1. listopada ove godine, dakle u nepune tri godine, svih 28 neovisnih kina imat će digitalne projektore. Tako nam je najavio Hrvoje Hribar, prvi čovjek HAVC-a.

- Po razmjerima digitalizacije u ovom trenutku zaostajemo za Luksemburgom i Norveškom, a ispred smo svih ostalih zemalja Europe – tvrdi Hribar i precizira što konkretno digitalizacija znači u smislu kinorepertoara.

35 mm ostaje

- Digitalizacija znači da nema više kina prve i druge kategorije, potlačenih malih dvorana koje beskrajno čekaju da se neki hit istroši u centru, pa da krene u provinciju. Ili, još gore, kad je u pitanju neki neovisni film za sladokusce, bilo da je pobjednik Cannesa ili urnebesna komedija iz neke male zemlje. Takvi naslovi izišli bi kod nas s dvije ili tri kopije, a zamislite koliko bi vremena prošlo dok jedna od njih ne stigne u Biograd ili na Korčulu – izjavio je ravnatelj HAVC-a i dodao kako vrpce ne odlaze u povijest, nego postaju ekskluziva, dok digitalna tehnika preuzima “mainstream“.

- Mi samo dodajemo digitalne projektore, 35 mm se nikud ne miče. Kinoprikazivači su s nama i Ministarstvom kulture potpisali ugovore, pod prijetnjom raskida ili penala, u kojima jamče da neće demontirati 35-milimetarsku analognu tehniku. Pedesetih i šezdesetih godina govorilo se: dolaze makine i vanbrodski motori, jedra odlaze u povijest. Pogledajte danas koliko je jedara po moru! 35-mm pojekcija, to je “kino na jedra“, iskustvo koje neće nestati – siguran je Hribar.

Nakon što je ovih dana u zagrebačkom kinu “Europa“ održana prva digitalna projekcija ususret Zagreb Film Festivalu, digitalizacija je i u Splitu počela uzimati maha.

Pred Kinotekom su slatke muke kako proslaviti
čin postavljanja novog projektora
Duje Klarić / CROPIX
- Upravo se ovih dana postavlja digitalni projektor i slijede nam slatke muke kako obilježiti taj čin. Ali, samo zbog toga nećemo mijenjati koncepciju i prilagođavati se (digitalnoj) ponudi, već ćemo sve skupa uklopiti u naš rad, što nas raduje, jer smo sada potentniji i konkurentniji. Doduše, s projektorom smo preuzeli i neke programske obveze, ali mislim da neće biti nikakav problem to ispoštovati ako distributeri budu pravilno raspodijelili, točnije osigurali kopije za sve zainteresirane...

Digitalizacija nam je još više proširila mogućnosti i mislim da sada nema više nikakvih prepreka za prikazivanje bilo kakvog filma u bilo kojem formatu (isključujem 3D, ponajprije jer mislim da nam ovog trenutka nije potreban). Jednostavno, svi smo na tržištu i svi imamo iste šanse, a s distributerima sve ovo vrijeme imamo izvrsne odnose – veli Vlado Ercegović, voditelj splitske Kinoteke “Zlatna vrata”.

I za splitski “Ekran“ digitalizacija podrazumijeva da će kina u centru Splita ponovno imati repertoar u pravom smislu te riječi, birati filmove koji odgovaraju ukusu publike, prikazivati hrvatske naslove i ponuditi sve ono što u posljednje dvije godine nisu mogla zbog nedostatka ponude na drugim formatima. Ukratko, “Ekran“ ostaje vjeran umjetničkim/festivalskim/indie filmovima.

Dvije različite politike

- Sa zadovoljstvom možemo reći da digitalizacija u “Ekran“ stiže u velikom stilu. Kino “Central“ će, osim digitalnog projektora, biti opremljen i vrhunskom 3D tehnologijom, tako da su svi ljubitelji 3D filmova od ove jeseni pozvani na te projekcije. Digitalni projektor stiže i u kino “Karaman“, tako da će i najstarije kino u Hrvatskoj od ove jeseni zakoračiti u digitalnu eru. Radit ćemo program u skladu s ponudom domaćih distributera, ali pritom ćemo u prvom redu nastojati zadovoljiti publiku i njezin ukus. Kino “Karaman“ i do sada je bilo uglavnom namijenjeno umjetničkom i festivalskom filmu. Ako je to dobitna kombinacija, zašto je mijenjati?

Sada nas iznimno raduje pomisao na puno veći izbor i broj filmova koji ćemo moći ponuditi za gledanje. Blockbustere nismo i ne želimo izbjegavati, dapače, ali to neće biti jedina naša ponuda – rekla nam je Snježana Kuzmanić, direktorica “Ekrana“, i dodala kako kino “Tesla“ čeka neka druga budućnost.

No, “Central“ i “Karaman“ će se, mišljenje je direktorice “Ekrana“, moći nositi s multipleksima, a repertoar privući ljude u grad, mimo trgovačkih centara.

- Mi se s multipleksima zapravo već jako dugo nosimo. Ako smo to uspijevali s oskudnim repertoarom, suženim izborom i zastarjelom tehnologijom, ubuduće može biti jedino lakše. Split još definitivno ima publike za sve vrste ponude. Uvjereni smo da će brojni naši gledatelji koji su i do sada uporno zvali i pitali hoće li i kada pojedini filmovi biti na našem programu sada biti zadovoljni i s veseljem ih pozivamo da nam se pridruže i sudjeluju u digitalnoj eri kina u centru grada – rekla je Kuzmanić.

- Nosili smo se i do sada, s manjim potencijalima. Politika koju multipleksi vode sasvim je suprotna od naše. Nama je i dalje, već preko 40 godina, cilj educirati publiku i održavati programe klasike, surađivati sa stranim kulturnim centrima i veleposlanstvima, ponuditi dokumentarne programe te surađivati s festivalima u regiji. Dakle, sve ono što oni ne rade. Iskustvo i činjenice govore da Kinoteka postoji dulje od trgovačkih centara, i još uvijek ima svoju vjernu publiku koja brojčano ponekad nimalo ne zaostaje za onom koja pohodi trgovačke centre.

Pritom mislim na pojedinačne projekcije, a ne na ukupnu sumu šest-sedam dvorana. Osim toga, sva publika, i “naša“ i “njihova“ ide gledati film i ne treba je dijeliti već čuvati – drži Ercegović.

Optimizmu o privlačnosti digitaliziranih kina priklanja se i Hribar.
- Ljudi vole dobar film, vole biti zajedno i svakako vole znati da se imaju kamo skloniti od zimskog juga i depresivne televizije. A kino je pravo mjesto za to. Naš slogan “Krenimo u kino“, mogao bi glasiti i “Vratimo se u kino“. Tamo smo već bili i bilo nam je dobro.

MARKO NJEGIĆ

Žilava stogodišnja starica

Ove godine ponovno preuzimamo dio programa Vukovar Film Festivala, nadamo se i selekciji sa “Filmomanije 7“, u završnim smo pregovorima s Paklenicom... Koncem godine kod nas (nadamo se) za stalno prelaze filmski arhivisti Daniel Rafelić i Leon Rizmaul s Pučiškim filmskim večerima kojima moramo osmisliti novi naziv. Od iduće godine preuzimamo i Motovun Film Festival.

Željeli bismo i Pulu i Sarajevo, o čemu pregovaramo, no to je vezano nekim drugim pravilima – priča Ercegović kojega hvata nostalgija zbog odlaska vrpce i starih projektora.

- Hvatala me nostalgija i za singlicama, i za audiokasetama i za VHS-om, da ne govorim o Hajduku ili Jugoplastici. I još me uvijek hvata kad god koji od tih antikviteta imam “pri ruci“. Baš kao i publiku koja dolazi gledati isključivo filmove sa 35-ice - vole čuti zvuk projektora i gledati film istrošene slike. Ipak, i mi i oni moramo prihvatiti činjenice o tehnološkom razvoju, no nešto ne smijemo smetnuti s uma. Filmska vrpca pokazala je svoju izdržljivost, žilava je to stogodišnja starica. A još uvijek ne znamo kako će se ponašati digitalni sadržaji u budućnosti...

Programske obveze

Digitalizirana neovisna kina imaju vrlo precizne i ugovorima regulirane programske obveze prema neovisnom filmu, domaćem filmu, dokumentarnom i animiranom, kratkom filmu itd.. To nisu samo obveze nad kojima netko vreba batinom, nego poticajan repertoar koji će pomoći i kinima i lokalnim sredinama da oko njih grade zabavne događaje i uzbuđuju svoju publiku nečim originalnim. Često, nečim skrojenim po mjeri želja vrlo lokalne publike – otkriva Hribar.

Izostanak nostalgije

Projektore zadržavamo i dalje, iako sam uvjeren da će se teško ponovno upaliti. Osim toga, s novom digitalnom opremom rad bi trebao biti puno jednostavniji i praktičniji nego do sada, pa je to još jedan razlog izostanku nostalgije – kazala je Kuzmanić.

Naslovnica Kultura