Birališta u gradovima su eruptirala. Izbori usred tjedna opravdali su svoju svrhu, političko anesteziranje javnosti nije upalilo, a Hrvati su uvjerljivo iskazali svoju političku motivaciju i masovno konzumirali svoje pravo na demokraciju.
To pravo se, međutim, ne realizira samo pukim zaokruživanjem glasačkog listića: u tom slučaju demokracija već desetljećima cvate i u Putinovoj Ruskoj Federaciji. Pravo na demokraciju ostvaruje se isključivo uspješnom promjenom vlasti i puta zemlje. Veliki su izgledi da bi se upravo to uskoro moglo dogoditi i u Hrvatskoj, makar put do konačnoga slaganja vladajuće većine sigurno neće biti miran, uglađen, kratak i jednostavan. No, uvijek je puno bolja i višemjesečna drama političarskih i stranačkih natezanja, nego nepregledna agonija života u lošoj, nepravednoj i neslobodnoj zemlji.
Epohalno visoka izlaznost, posebno na biračka mjesta u velikim hrvatskim gradovima, već od ranoga jutra bila je prilično jasan znak da HDZ i Andrej Plenković imaju razloga za brigu. Nikad još od povijesnoga 3. siječnja 2000. godine građani nisu demonstrirali toliku volju da dovedu do promjena za kormilom države. Pola milijuna ljudi više nego prije četiri godine stalo je pred biračke kutije samo do 16 sati, a nije da nas u zemlji danas ima više nego onda.
Sudeći prema prvim izlaznim anketama, slijede teški pregovori i natezanja oko formiranja vladajuće većine. U odnosu na prošle izbore najviše je profitiralo Možemo. SDP je, kako se zasad čini, profitirao za tri zastupnika više u odnosu na epohu Davora Bernardića, a Most je ostao na staroj razini zastupnika. HDZ je zasad, ma koliko to odbijao priznati, za čak 8 zastupnika lošiji od sebe iz ne tako daleke 2020. godine. Domovinski pokret je na prošlim izborima imao 16, a sad je - sudeći po prvim anketama - osvojio 13 potencijalno presudnih saborskih zastupnika.
Matematički gledano, Ivan Penava i Domovinski pokret zasad se ispostavljaju najpoželjnijim izbornim udavačama, makar bi ih rijetka majka poželjela za zetove. Sudeći po anketama, ‘Domovinci‘ su zasad čuvari ključeva saborske parlamentarne većine. Možda im je i Andrej Plenković svojim bahatim ocrnjivanjem na nedavnom zatvorenom HDZ-ovom sastanku nehotice udijelio povoljne vjetrove u leđa. Veliko je pitanje hoće li HDZ u njihovu pridobivanju na suradnju pokušati primijeniti ‘atomsku strategiju‘ i podijeliti ih na zasebne parlamentarne žetončiće, pošto će kao cjelina sigurno biti više nego teški pregovarači (Mislav Kolakušić već zaziva hitno ponavljanje izbornog procesa).
Ne treba u postizbornim analizama, međutim, nipošto zanemariti ni tko će biti glavni krupije u predstojećoj fazi izbornog ruleta. Mad Zox Milanović miroljubivu aktivnu koegzistenciju s Penavinim desničarima pomno njeguje već dugo vremena i međusobno se pažljivo tetoše. Hoće li od svega toga on, hrvatska ljevica i Hrvatska u dogledno vrijeme imati ikakve koristi ili ćemo ubrzo ipak iznova morati na izbore, ne zna zasad pobliže čak ni slavna baba Vanga.