Novosti Hrvatska

nakon zatvorenog poglavlja o institucijama hrvatska će u europskom parlamentu imati 12 predstavnika

Plaća od 6 tisuća € Piculi, Šuici, Pupovcu, Matušiću...

nakon zatvorenog poglavlja o institucijama hrvatska će u europskom parlamentu imati 12 predstavnika

U Bruxelles  će se u jesen doseliti sedam članova HDZ-a i pet članova SDP-a, ako svaka stranka ne prepusti po jedno mjesto koalicijskom partneru. Uglavnom se biraju saborski zastupnici iz tijela koje je već imalo produženi kontakt s Europskom unij

Prema poglavlju Institucije, koje je jučer zatvoreno u Bruxellesu, Hrvatska će u Europskoj uniji imati jednog povjerenika, u Europskom parlamentu 12 zastupnika, a bit će “teška” 7 glasova u Vijeću, kad će se odlučivati o kompleksnim pitanjima računom kvalificirane većine. Uz ovo, hrvatski građani dobit će i pravo zapošljavanja u europskim institucijama, bilo kao diplomati, menadžeri, eksperti, prevodioci ili administrativno osoblje.

Posebno uzbudljiv trenutak jest što će, od primanja u EU, hrvatski postati jedan od službenih jezika Europske unije. To znači da će se sva relevantna dokumentacija (svakako ne radna, koja će ostati na engleskom ili francuskom, jer tko bi to platio) prevoditi na hrvatski. Ovakav razvoj nikad i nije bio u pitanju, jer EU jednostavno konstatira ime jezika, i nakon članstva ga inkorporira. Od ovih prava prvo će doći na red ono koje se odnosi na Europski parlament. Od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju pa do kraja ratifikacije tog ugovora po nacionalnim parlamentima - dakle, punopravnog članstva, u Europskom parlamentu bit će dvanaest Hrvata, zastupnika iz Sabora, koji će sudjelovati u radu svih tijela Europskog parlamenta, dobivati istu plaću, dnevnice i naknadu troškova kao i punopravni članovi Parlamenta, jedino neće moći glasati.

Računamo da bi Ugovor o pristupanju mogao biti potpisan u rujnu 2011. godine (nakon završetka pregovora i ljetnog odmora) a to je i vrijeme prve sjednice Europskog parlamenta. Dvanaest hrvatskih promatrača doselit će se u Bruxelles, dobiti svoje urede u zgradi na Trgu Luxembourg i početi s radom.

Tko će oni biti? Tko god bio, morat će ih potvrditi Hrvatski sabor, ali po običaju uglavnom se, u tom prijelaznom razdoblju od potpisivanja Ugovora do članstva, biraju saborski zastupnici iz tijela koje je već imalo produženi kontakt s Europskom unijom, a to je zajednički parlamentarni odbor Hrvatska - EU. Taj odbor se smatrao nekom vrstom pripremne komore, mjesto gdje se uči kako se ponaša u Europskom parlamentu i gdje se familijarizira s EU-om.

Međuparlamentarni odbor ima predsjednika, dva potpredsjednika i dvanaest članova, a eurozastupnici će morati odražavati politički omjer u Saboru. Već na prvi pogled možemo reći da će se u Bruxelles na jesen doseliti sedam članova HDZ-a i pet članova SDP-a, ako svaka stranka ne prepusti po jedno mjesto koalicijskom partneru. Tako bi, na primjer, Vesna Pusić, ako smatra da joj to odgovara, možda htjela doći na određeno vrijeme u Bruxelles, a zašto ne i Milorad Pupovac.

Njih dvoje bili su najaktivniji i najinformiraniji članovi ovog odbora u bruxelleskim diskusijama. U Odboru su dva odlična stručnjaka i poznavatelja EU-a, Ljubo Jurčić iz SDP-a i predsjednica Odbora, dr. Marija Pejčinović-Burić. Ako bi jedno od njih dvoje htjelo u Bruxelles, nitko im ne bi mogao reći ne. Osiguran ulazak imaju trojica iz SDP-a: Tonino Picula te član i članica Odbora, Daniel Mondekar i Zadranka Ingrid Antičević-Marinović.

Puno više napetosti tko će u Bruxelles može se očekivati u HDZ-u. Članovi Odbora su Jerko Rošin i Mario Zubović, dok je jedan od zamjenika, HDZ-ovac Petar Selem, sve bliski prijatelji Ive Sanadera. Budući da odlazak u Bruxelles mora potvrditi stranka, vjerojatno nemaju šanse u sadašnjem omjeru snaga u HDZ-u. Naravno, Sabor može izabrati i posve druge ljude. Ali, da je neki od njih posebno politički opasan, onda bi ga poslali u Bruxelles, kako se to već radi među članicama.

Plaća eurozastupnika i promatrača je oko 6 tisuća eura, na koje se ne plaća porez, ali tu su i velike putne dnevnice, raskošne naknade troškova i galantno pokrivanje putovanja. To su ostaci povlastica iz vremena kad je Europski parlament bio nevažan, pa su ovdje nastojali bilo koga dovući.

Ne zaboravimo, zastupnici će morati imati i asistente u uredima, koji bi se, po pravilu, trebali nešto razumjeti u Uniju, da se zastupnici ne bi nasukali u procjenama i pokliznuli na glatkom parketu u Bruxellesu. No, ova će situacija trajati tek nešto više od godinu dana, naime, do završetka ratifikacije Ugovora o pristupanju, dakle vjerojatno do prvog siječnja 2013. godine. Tada postoji obveza održavanja ad hoc izbora za Europski parlament.

Ines Sabalić

Kome će žlica pasti u med?

Iako u strankama ne žele govoriti o imenima potencijalnih parlamentaraca kojima će izborom u EU parlament definitivno žlica pasti u med, spekulira se kako će prednost imati zastupnici koji imaju europskog iskustva, odnosno oni koji su članovi parlamentarnih izaslanstava i odbora za vanjsku politiku i europske integracije.

U kvoti onih koji imaju najviše šanse za svoje urede u Bruxellesu i Strasbourgu spominju se iz HDZ-a imena Frane Matušića, Marije Pajčinović-Burić, Krešimira Ćosića, Dubravke Šuice, Nevija Šetića, Karmele Caparin, Vesne Buterin, a iz SDP-a Tonina Picule, Nevena Mimice, Marije Lugarić, Ingrid Antičević-Marinović, Gvozdena Flege, Mirjane Ferić-Vac i Zdenka Franića. No, kako je riječ o prestižnome mjestu, nije isključeno ni da se osobno uključi i Zoran Milanović.

a.b.k.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last