Novosti Crna kronika

najgore u okolici splita

Smrt hara Dalmacijom: ovo su kobne ceste koje su odnijele desetine života u posljednjih par mjeseci!

najgore u okolici splita

Od početka godine do 7. kolovoza, na dalmatinskim cestama poginulo je 46-ero ljudi. Iz podataka koje smo dobili od četiri policijske uprave (PU splitsko-dalmatinska, PU šibensko-kninska, PU zadarska i PU dubrovačko-neretvanska) najviše poginulih je na području Splitsko-dalmatinske županije - petnaest, četrnaest poginulih je na području Zadarske, deset na teritoriju Šibensko-kninske i sedam na području Dubrovačko-neretvanske.

U strukturi analiza prometnih nesreća vidljivo je da je od 46 poginulih najviše bilo vozača (ukupno 26), jedanaest putnika i devet pješaka.

Najviše vozača, i to devet, poginulo je na području Splitsko-dalmatinske županije, osmero ih je poginulo na području Zadarske županije, šestero na području Šibensko-kninske te tri na teritoriju Dubrovačko-neretvanske županije.

Putnici u vozilu najviše ginu na zadarskom području (četvero), šibensko-kninskom (troje) te po dvoje putnika na dubrovačkom i splitskom području. Najviše poginulih pješaka - četvero je na splitskom području, po dva pješaka su poginula na zadarskom i dubrovačkom te jedan na šibenskom području.

Izvan naselja

Najopasnije prometne točke gdje se dogodilo najviše prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom je državna cesta D-8 na dubrovačkom području, gdje je poginulo četvero ljudi, vodička zaobilaznica sa tri smrtno stradale osobe, cesta D60 u mjestu Košute na sinjskom području, gdje je u jednoj prometnoj nesreći u srpnju poginulo troje ljudi (dva motociklista i suvozač na motociklu) a izdvaja se i otok Brač s tri poginule osobe, gdje su se nesreće dogodile na različitim lokalitetima i u tri odvojena slučaja, ali s obzirom da tamo promet nije nije gust, ovaj podatak itekako zabrinjava.

Tri prometne nesreće na dubrovačkoj cesti D-8 dogodile su se izvan naselja, a smrtno su stradali strani vozač bicikla (66 godina), vozačica stara 89 godina i 34-godišnja putnica u vozilu.

Prva nesreća se dogodila zbog greške vozača teretnog vozila koji je bio pod utjecajem alkohola i nije se kretao sredinom prometne trake, druga zbog nekretanja starije vozačice sredinom obilježene prometne trake, a treća na predjelu Veliki Žali zbog greške vozača teretnog vozila koji je vozio brzinom neprimjerenoj uvjetima i stanju na kolniku. U Solinama, dakle u naselju na državnoj cesti D-8 smrtno je stradao strani državljanin (43 godine) koji se osobnim vozilom nepropisno uključivao u promet. Od četvero poginulih na ovoj kritičnoj točki dvoje su bili strani državljani.

Na splitsko-dalmatinskom području evidentno je da se najveći broj prometnih nesreća događa na sinjskom području.

Osim tragedije u Košutama, gdje je u jednoj nesreći poginulo troje ljudi na motoru (udar jednog motora u vozilo pa u drugi motor), zabilježene su dvije prometne nesreće na cesti D-1 u Hrvacama i Kukuzovcu, kada je poginuo 43-godišnji vozač (sudarili se kombi i osobno vozilo) i 20-godišnja vozačica (vozač ford focusa prešao na suprotni kolnički trak) te jedna nesreća na lokalnoj cesti u Otoku Dalmatinskom, kada je poginuo 19-godišnji putnik u izlijetanju BMW-a sa ceste.

Što se to događa na Braču i zašto je troje poginulih na tom otoku?

Prometnica od 70 milijuna

Bizarna nesreća se dogodila u Postirama 54-godišnjem Slovaku, koji je vozeći se na svom biciklu sletio sa ceste i pao na kamenje sedam metara od ceste, a na Županijskoj cesti Donji Humac-Dračevica u slijetanju kombija sa ceste poginuo je 51-godišnji vozač, dok je na istoj Županijskoj cesti, ali između Supetra i Mirca poginula 69-godišnja pješakinja, koju je svojim mercedesom pokosio i usmrtio 63-godišnji vozač.

Na šibenskom području najneuralgičnije mjesto je svakako vodička obilaznica koja je otvorena 17. svibnja, koštala je sedamdeset milijuna kuna i na njoj se dogodilo šest prometnih nesreća u kojima su tri osobe poginule (33-godišnji otac i maloljetni sin bili su u vozilu šibenskih registarskih oznaka koje je prešlo na suprotni kolnički trak i udarilo u nadolazeći riječki kombi i 37-godišnjeg Zagrepčanina u mercedesu), šestero ih je teško a troje lakše ozlijeđenih.

Dvije nesreće na vodičkoj obilaznici su nastale zbog nepoštivanja pravila prednosti prolaska, jedna zbog nepoštivanja svjetlosnog znaka (crvenog svjetla na semaforu), jedna zbog neprilagođene brzine kretanja osobinama ceste (zavoj), jedna prometna nesreća zbog toga što se vozilo nije kretalo sredinom svojeg obilježenoga prometnog traka, i najnovija prometna nesreća u kojoj je 24-godišnji Zadranin zbog brzine i alkoholiziranosti izgubio nadzor nad svojim mercedesom (u kojem su bile i dvije djevojke) te se zabio u nadolazeći mercedes zagrebačkih registarskih oznaka u kojem je poginuo 37-godišnji vozač, a ozlijeđena je i putnica. Sve tri ženske osobe su hospitalizirane, ali im život nije u opasnosti, kao ni Zadraninu koji je izazvao nesreću.

Koliko god neki htjeli, i prometnu nesreću u blizini diskoteke "Hacijenda" koja se dogodila nekoliko stotina metara prije vodičke obilaznice ne možemo pripisati ovom lokalitetu jer je motociklist sletio s ceste zbog neprilagođene brzine i zabio se u zaštitnu ogradu.

Na zadarskom području nema posebno kritičnih točaka u prometu jer se na istom lokalitetu nisu događale učestale prometne nesreće, osim dvije na otoku Pagu, kada su na različitim mjestima poginuli 54-godišnji vozač i 20-godišnji putnik na četverociklu, a uzrok obje nesreće je brzina. Prva nesreća se dogodila na cesti D-106, a druga nedavno na Zrću.

Tragedija zbog spavanja

No jedna od najtežih prometnih nesreća na zadarskom području ove godine dogodila se u subotu između čvora Maslenica i čvora Posedarje. Poginuli su 38-godišnji vozač mercedesa, inače državljanin Bugarske i njegova 37-godišnja supruga, poznata ukrajinska političarka i istaknuta članica Partije regija, Irina Berežnaja, a njezino 8-godišnje dijete je prošlo s lakšim ozljedama.

Do nesreće je došlo sat i po iza ponoći, kad se njezin muž automobilom zabio u stup portala na autocesti A1 pod još neutvrđenim okolnostima, mada se najčešće spominje da je vozač zaspao za upravljačem.

Vodeći prometni i stručnjak u Hrvatskoj Željko Marušić tvrdi da vodičku obilaznicu treba zatvoriti 1. listopada te započeti njezinu rekonstrukciju na temeljima kružnih raskrižja.

- Odmah treba uvesti mjere smirivanja prometa slijednim i vibracijskim usporivačima, fiksnim i mobilnim mjeračima brzine te dodatnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

Jedno od najgorih prometnih rješenja u novijoj hrvatskoj povijesti je vodička obilaznica. Potpunom neusklađenošću s prometnim okruženjem, prometnom kulturom i stanjem prometnog nadzora, pogibeljno je opasna.

Opravdanja kako je za sve kriv ljudski faktor a ne cesta, premda je u svakoj nesreći krivnja i na vozačima koji vožnju nisu prilagodili uvjetima, površno je, nestručno i krajnje neodgovorno.

Usto, prometno rješenje koje bi odgovaralo u zaleđu Helsinkija opasno je primijeniti u zaleđu Vodica. Evo slikovita objašnjenja: Zamislite da se na balkonima nebodera ne postavljaju ograde nego samo crte koje označavaju rub i vidljive oznake "Ne približavajte se rubu, opasnost pada". Jasno je da bi oni koji bi stradali bili i krivi, jer ponašanje nisu prilagodili uvjetima na balkonu.

Osnovni je problem što sva raskrižja na vodičkoj obilaznici nisu izvedena kao kružna čvorišta (tokovi). Naime, kružni tokovi, umjesto raskrižja, praktički potpuno uklanjaju rizike tragičnih ishoda u međudionicama jer vozači znaju da se na njima trebaju gotovo zaustaviti. Istodobno, izvedbom i signalizacijom pružaju dovoljno mogućnosti za osiguranje potrebne propusne moći.

Da smo napravili kružne tokove, prometno bi rješenje bilo sigurno samo po sebi, znatno bi se uštedjelo na troškovima nadzora prometa, koji gotovo ne bi bio potreban, a nemjerljivo na izravnim i neizravnim posljedicama teških i tragičnih nesreća - rekao je Marušić.

Naslovnica Crna kronika