Novosti Biznis

u sberbanku bijesni

Rusi kazneno prijavili Todorića, pod posebnim povaćalom istražitelja bit će osobna potrošnja

u sberbanku bijesni

Ruski Sberbank podnio je kaznenu prijavu protiv još uvijek aktualnog većinskog vlasnika Agrokora, Ivice Todorića. Još krajem svibnja prvi zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka, Maksim Poletajev, rekao je kako razmišljaju o tužbi protiv obitelji Todorić jer su im kao kreditorima prikrivali prave podatke o stanju Agrokorovih financija.

Od izvora bliskih vrhu istrage u Agrokoru Jutarnji doznaje kako je u osnovi tužbe Sberbanka zadnjih 100 milijuna eura kredita koje su Rusi odobrili u ožujku ove godine, odnosno u trenutku kad su veliki problemi Agrokora s likvidnošću već bili jako dobro poznati financijskoj, ali i općoj javnosti. 

Taj kredit Rusi su odobrili, kako je rekao predsjednik Uprave Sberbanka za Hrvatsku Mario Henjak, “u funkciji stabilizacije situacije”, a od 100 milijuna tri četvrtine otišlo je na plaćanje dobavljačima, 21 milijun na porezne obveze te 4 milijuna za plaće zaposlenih. Rusi procjenjuju da ih je Todorić navukao na davanje tog kredita prikazivanjem nepotpunih odnosno nerealnih bilanci.

Danas su u Sberbanku vrlo nezadovoljni jer tih “stabilizacijskih” 100 milijuna eura nije dobilo tzv. status senioriteta tj. prvenstva u naplati. To pitanje je, može se reći, ključna točka prijepora između Vlade RH i izvanrednog povjerenika za Agrokor na jednoj strani te Sberbanka na drugoj.

U Sberbanku su odbili komentirati informaciju o kaznenoj prijavi.

Prema saznanjima Jutarnjeg lista, kaznena prijava Rusa samo je jedan od krupnih pravnih problema s kojima će se suočiti Ivica Todorić, članovi njegove obitelji te druge odgovorne osobe iz Agrokorova sustava.

kat za istražitelje Iz vrlo škrtih informacija o daleko najvećoj istrazi u povijesti DORH-a, zbog koje su istražitelji zauzeli cijeli kat u Agrokorovu neboderu, može se rekonstruirati da su istražitelji vrlo zadovoljni tempom kojim se probijaju kroz more činjenica o poslovanju Todorićeva koncerna. 

Brojke koje ukazuju na opsežnost obuhvata istrage su pomalo zastrašujuće; govori se o oko 20 milijuna dokumenata. Uzmemo li u obzir tu brojku, teško je zamisliti kako bi uopće mogao izgledati rad specijalnog saborskog istražnog povjerenstva čije osnivanje pokušavaju izgurati oporbeni političari. Pravno je pitanje bi li zastupnici uopće imali adekvatnu logistiku za takvu količinu materijala.

Može se reći kako je donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima poprilično išlo na ruku istražiteljima jer je osiguralo punu kooperativnost svih menadžerskih struktura. 

Primjerice, kad istražitelji žele provjeriti pozadinu pojedinih transakcija u inozemstvu, onda jednostavno s nadležnim menadžerom otputuju u, primjerice, Nizozemsku, i na licu mjesta dobiju sve tražene podatke. Bez lex Agrokor taj put do podataka za istražitelje DORH-a bio bi formalno-pravno puno složeniji.

Procjenjuje se da zahvaljujući velikom broju angažiranih istražitelja DORH u financijskoj forenzici napreduje čak i brže od PricewaterhouseCoopers (PwC), vrlo ugledne savjetodavno-konzultantske kuće, koja češlja svaki detalj poslovanja Agrokorova sustava kako bi precizno utvrdili sve propuste u Agrokorovom knjigovodstvu odnosno točni iznos gubitaka i nužnih otpisa. 
Očekuje se da bi DORH s prvim konkretnim zaključcima mogao izaći negdje u rujnu, a tako nekako s poslom bi mogao biti gotov i PwC.

Jutarnji je već ekskluzivno prvi izišao s prvim neslužbenim informacijom o konačnom gubitku Agrokora između 12 i 15 milijardi kuna nakon prebijanja međusobnih potraživanja tvrtki koncerna koje bi smanjilo ukupni gubitak od 20-ak milijardi. 

Radi se, međutim, o vrlo grubim procjenama temeljenim na nedovršenom poslu PwC-a. Još se čekaju nalazi za najveću Agrokorovu sastavnicu, Konzum, te je još vrlo nejasno kako će sređeni knjigovodstveni podaci o poslovanju najvećeg domaćeg trgovačkog lanca utjecati na procjene konačnog gubitka i otpisa. S obzirom na stanje Konzuma, teško da će stanje biti ružičastije.

Inače, doznajemo da je posebni fokus istražitelja i na, navodno, vrlo velikoj osobnoj potrošnji obitelji Todorić, a što se jedino ne odnosi na patera familiasa, Ivicu Todorića, poznatog po nerazmetnom životnom stilu.

Što se tiče slučaja spornih pozajmica fonda Nexus zbog koji je novac HBOR-a i mirovinskih fondova zaglavio u Agrokoru, doznajemo kako istražitelje intrigira zanimljiva vremenska koincidencija uplate na Agrokorov račun i neposredne uplate na račun Nexusova fonda iz Agrokora, piše Jutarnji.

Otvara se pitanje jesu li fondovi gospodarske suradnje možda funkcionirali tako da investitori ulažu u fondove novac koji im fondovi uplate. Jesu li?

Dobavljači mogu robama i uslugama financirati koncern

Agrokor je pozvao svoje dobavljače da daju izjavu o namjeri sudjelovanja u financiranju koncerna na način da mu isporuče robe ili usluge u vrijednosti do 50 milijuna eura. Kompanija je 8. lipnja ove godine sklopila ugovor o roll-up kreditu, a uz 480 milijuna eura koje će osigurati fondovi i banke, predviđeno je da dobavljači sa svoje strane daju dodatnih 50 milijuna eura u robama i uslugama.

U ovom slučaju roba se tretira kao novac, što znači da će biti odobrena na rok do kraja mandata izvanredne uprave, uz kamatnu stopu od četiri posto. Prema izjavama iz Agrokora, dobavljači pokazuju veliki interes za ovaj aranžman.

Kako je riječ o kreditu koji se temelji na principu senioriteta, dobavljači će za vrijednost novoodobrene robe u jednakom iznosu dobiti status prvenstvene naplate za robu isporučenu prije dolaska izvanredne uprave. Zainteresirani dobavljači moraju ispunjavati nekoliko uvjeta, prije svega da prema Agrokoru imaju nepodmirenu tražbinu, nastalu prije otvaranja postupka izvanredne uprave.

M. Klepo

Naslovnica Biznis