stdClass Object
(
[id] => 556409
[title] => Poznata hrvatska nutricionistica upozorava: 'Slatki tihi ubojica' toliko je opasan za ljudsko tijelo da ga poistovjećuju s kokainom i cigaretama
[alias] => poznata-hrvatska-nutricionistica-upozorava-39-slatki-tihi-ubojica-39-toliko-je-opasan-za-ljudsko-tijelo-da-ga-poistovjecuju-s-kokainom-i-cigaretama
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Jesu li za brzinu našeg starenja i duljinu života odgovorni geni, ili način života zbog kojeg se DNK naših stanica oštećuje brže ili sporije, što određuje koliko ćemo živjeti, znanstvenici se još ne mogu dogovoriti. Istodobno mnogi se trude u borbi protiv starenja izmisliti metode pomlađivanja, neki i eliksire mladosti, što do sada nije rezultiralo većim uspjehom, no činjenica je da se ljudski vijek produljio i da će prema svim predviđanjima biti još dulji.
Što možemo učiniti sami da živimo što zdravije i vitalnije otkriva dr. Lejla Kažinić Kreho, magistrica nutricionizma, osnivačica i direktorica Doctor Nutrition Bara i Nutrition Diagnostic centra u Zagrebu, u svojoj upravo objavljenoj knjizi "Antiaging prehrana", u izdanju Školske knjige.
Ovo je njezina sedma knjiga u kojoj je sažela svoje bogato iskustvo u području nutricionizma i ujedno predstavila potpuno novi koncept prehrane, koji će nam očuvati vitalnost do duboke starosti jer ona tvrdi da je hrana lijek, te da ne postoji ni jedan sintetski lijek, ni jedan vitaminsko-mineralni ni biljni pripravak koji tako snažno utječe na zdravlje i naš izgled.
Za početak osvrnite se na hormonsku terapiju koju već više od šest desetljeća žene prakticiraju kako bi olakšale tegobe menopauze i usporile starenje, no pokazalo se da nije osobito učinkovita. Štoviše brojni dokazi pokazuju da nosi mnogobrojne rizike, primjerice nastanak karcinoma, ali i povećani rizik od demencije?
– Istina je, tijekom vremena se pokazalo da hormonska terapija nosi i nuspojave, što je mnoge zabrinulo. No, razina hormona našega tijela mijenja se tijekom dana, i tijelo vrlo pametno balansira količinu hormona koje proizvodi i količinu potrebnu za tjelesnu funkciju. Stoga previše hormona u tijelu ne znači dobru vijest, kao što i smanjena hormonska razina kako starimo ne znači lošu. Stručna liječnička pomoć je uvijek jako, jako važna kod hormonske terapije jer hormonalni balans je izuzetno "osjetljiva" stvar, i danas u naprednom 21. stoljeću znanstvenici ne mogu znati sve dugoročne posljedice ovakve terapije. Ovom tematikom i otvaram knjigu "Antiaging prehrana".
Sugerirate prirodnu nadomjesnu terapiju, što ona uključuje?
– U knjizi spominjem povremeni post, manji kalorijski unos, te rapamycin i resveratrol kao nove potencijalne zvijezde prirodne antiaging strategije.
Vodeći svjetski znanstvenici optužuju šećer i smatraju ga glavnim krivcem što su nacije sve bolesnije, što broj pretilih ljudi u svijetu nezaustavljivo raste i toga imaju korist samo multinacionalne korporacije, koje se trude plasirati što više rafiniranih proizvoda s tzv. skrivenim šećerom koji nam samo golica okusne pupoljke. Može li se uopće dobiti "rat" sa šećerom i zašto je tako opasan?
– Statistika pokazuje da od 60-ih godina prošloga stoljeća, kako se povećavala globalna potrošnja šećera, isto tako sinkronizirano raste učestalo oboljenje od karcinoma, dijabetesa, debljine i srčanih bolesti. Osoba u Engleskoj prosječno, nesvjesno, tjedno unese ogromnih 238 desertnih žlica šećera, koga mnogi okrivljuju za današnji povišen trend debljine, naročito među djecom.
Šećer danas okrivljuju što smo evolucijski počeli mijenjati i svoj izgled te ovaj slatki, tihi ubojica vodi na listi hrane koja nas ubija. Mnogi znanstvenici smatraju ga opasnim, poput kokaina ili cigareta od kojih se tako teško odviknuti, te je sasvim logično da se širi "No Sugar" pokret među znanstvenicima koji propagiraju "ne unosu šećera" te potiče na njegovo smanjenje.
Smatram da je i moja najnovija knjiga doprinos ovome, pa stoga na kraju knjige predlažem "Antiaging alkalni program u kojem nema dodanog šećera". Također, u knjizi ističem i direktnu vezu između prevelikog unosa rafiniranog šećera i karcinoma, kao i oboljenja od candide i metaboličkog sindroma.
O šećeru ste napravili i vlastito malo istraživanje, što ste otkrili u tzv. dijetalnim i zdravim namirnicama?
– Našu slabost za "slatkim" su prepoznale mnoge multinacionalne kompanije te ponudile mnoštvo, mnoštvo proizvoda u kojima ključnu ulogu ima baš šećer! Kečap, umak za špagete, gotove juhe, čak i kruh, kobasice, gotova jela, gazirani napici, mesni naresci, dječja hrana, mnoštvo upakiranih mješavina žitarica, voćni jogurti... lista je nepregledna, no svima je zajedničko – sadrže šećer!
On zadovoljava naš okus, podiže želju da isti proizvod ponovno kupimo, da ga zavole naši najdraži, i ne čudi da je upravo šećer esencijalni dodatak u gotovo 99 posto rafiniranih proizvoda kojima su pretrpane police naših supermarketa. Naravno da u takvim proizvodima očekujemo šećer, no evo nedavno istražujući gdje sve ima šećera utvrdila sam da ga ima u dimljenom lososu, jogurtu natur i zrnatom siru... pa čak i u hrani za kućne ljubimce.
Ako ste osoba koja ne sprema obroke i pri tome pazite na količinu šećera te najčešće jedete van, pa čak i pozorno pazite što ćete odabrati, nemojte se iznenaditi da možete unijeti i više od nevjerojatne 22 desertne žličice šećera a da toga niste ni svjesni, dok naš dopušteni zdravi unos ne smije prijeći 9 žlica!
Koliko nam je šećera dnevno potrebno i kako ga je najbolje uzeti?
– Šećer je magično i tajno sredstvo mega zarade proizvođačima hrane. Ali, nažalost, svi mi bez obzira na spol i godine podliježemo napasti slatkog iako unos ne bi smio biti veći od 9 čajnih žlica dnevno. No, prema Kinezima slatkost je jedan od okusa potreban da bismo održali balans u organizmu. Šećer jedemo od ranog djetinjstva, navikli smo na njegov okus, te mnogi ulaze u "krizu" ako ne pojedu nešto slatko svaki dan.
Znam da su svakodnevni rituali mnogih donedavno bili zaslađena kava i kolač. No, moramo se zapitati što to dugoročno čini našem tijelu. Štetu sigurno. No ne znači da ove, kako ih ja volim nazvati "društvene" kalorije, trebamo sasvim ukinuti. Moramo ih smanjiti, mnogi koji su to napravili utvrdili su da ono što im je nekada bilo prosječno slatko sada izgleda preslatko, što je znak da je tijelo prestalo ovisiti o ovom "slatkom tihom ubojici".
Što mislite o "novim" šećerima i koji odabrati?
– Danas šećer ima 56 imena, no većina ih ne zna prepoznati na deklaraciji, što naravno ne začuđuje! Pa nismo svi biokemičari, a mnogi proizvođači hrane upravo nas i žele tim imenima zavarati, kako ne bismo shvatili koliko šećera unesemo određenom hranom. Muscovado, maltodextrin, ethyl maltol, diastase, diastatic malt, invert sugar, panocha, sorghum syrup, high fructose corn syrup... samo su neki šećeri, i sasvim je logično da se mnogi odlučuju za nove šećere koji zadovoljavaju našu želju za slatkim, a pri tome nemamo osjećaj krivnje.
No, najbolji je unos prirodnog šećera, onog u voću koji u kombinaciji s biljnim vlaknima nema loš utjecaj na tijelo kao rafinirana vrsta, iako se u knjizi govori i o ksilitolu prirodnom šećeru koji ima nisko glikemijsko punjenje, ali koji nikada, ali baš nikada, ne smijete dati svom kućnom ljubimcu jer izaziva hipoglikemiju. Ovo ističem jer sam veliki ljubitelj životinja, dugogodišnja ponosna vlasnica psa, te znam kako i psima ponekad prija slatko.
Posljednjih godina "rat" je najavljen i glutenu. Nema suglasnosti ni među nutricionistima. Koliko je gluten opasan, treba li ga izbaciti iz prehrane i zašto?
– Milijunima godina unazad naš jelovnik se temeljio na unosu voća i povrća koji su bili glavni izvor biljnih vlakana i ljudski se organizam prilagodio tim namirnicama. Prije 10.000 godina zahvaljujući ratarskoj revoluciji u prehranu su se počele uvoditi žitarice, koje su znatno pridonijele kvaliteti prehrane, ali i društvenim podjelama u to doba. No čini se da ih ipak svi nisu dobro prihvatili pa danas imamo veliki broj osoba s alergijom na protein iz žitarice (gliadin), osoba koje boluju od celijakije ili se, pak, pojavljuju znakovi intolerancije ili imaju problema s probavnim sustavom.
Svi primjećujemo da posljednjih godina imamo bogatu ponudu bezglutenskih proizvoda te se pitamo da li je to samo trenutni trend ili naša stvarna potreba. No, znanstveno je dokazano da je primjerice dermatitis herpetiformis – svrbež, pojava crvenila i mjehurića u području nogu i ruku u direktnoj vezi s unosom glutena. Istraživanje objavljeno krajem 2015. u PubMed USA, potvrđuje dermatitis herpetiformis i kod NCGS stanja (non-coeliac gluten sensitivity), koje se u posljednje vrijeme sve češće spominje.
U nutritivnoj terapiji kod usporenijeg rada štitne žlijezde preporučujem prehranu bez glutena. U praksi Hashimoto pacijenti, iako po simptomima ne pripadaju kriterijima celijakije, pokazuju značajan napredak kada iz prehrane izbace gluten. I kod nutritivne strategije artritisa se također preporučuje prehrana bez glutena, a to potvrđuju i istraživanja od kojih je jedno objavljeno u The Arthritis Foundation, a koja dovode u vezu bolove u zglobovima, glutensku osjetljivost i artritis.
To je stanje poznato kao Brain Fog, a karakterizira ga zaboravljivost i dovodi se u vezu s unosom glutena. Ako me pitate da li gluten treba unositi ili ne, smatram da bismo ga trebali smanjiti a neki i eliminirati, no ističem da se uvijek morate voditi isključivo vašim individualnim karakteristikama, što će je presudno u odabiru namirnica.
Koje biste žitarice koje sadrže gluten preporučili i zašto?
– Integralna tjestenina, integralni kruh sa sjemenkama zbog nižeg glikemijskog indeksa i bogatstva biljnih vlakana, što će pokrenuti eliminacijski sustav tijela i pomoći oslobađanju od toksina i starih hormona. No, napominjem da anemične osobe, kao i manja djeca ne bi trebale unositi previše vlakana jer sadržavaju tvari koje se nazivaju fitati, a koji onemogućavaju apsorpciju krucijalnih nutrijenata kalcija, cinka i željeza.
Prekomjeran unos bjelančevina životinjskog podrijetla ne doprinosi zdravlju, a mnogi nutricionisti sugeriraju i izbjegavanje mlijeka i mliječnih proizvoda. Koliko nam ovih bjelančevina objektivno treba i slažete li se da je životinjsko mlijeko dobro samo za mlade životinje?
– Naviknuli smo se na unos životinjskih proteina te uživanje u mesu ne mora biti loša prehrambena navika, sve dok ga umjereno unosimo te jedemo što manje masnih i zagorjelih komada. Idealan izbor bi bio ekološki komad mesa koji ne sadrži kemikalije, hormon rasta i antibiotike. Meso sadrži visokokvalitetne proteine, zasićene masti, dobar je izvor cinka, vitamina B12 i željeza.
Mlijeko sadrži proteine, kalcij, magnezij i važno je za zdrav rast i razvoj kostiju kod djece. Slažem li se s tvrdnjom da je životinjsko mlijeko dobro samo za mlade životinje? Krava to mlijeko luči kako bi nahranila svoje mlado i u njemu su svi potrebni nutrijenti za rast, no postavlja se pitanje da li je ono dobro i za nas. I meso i mlijeko i jaja su životinjskog podrijetla te njihova nutritivna vrijednost uvelike ovisi da li je životinja hranjena travom ili žitaricom. Ako me pitate da li osobno preferiram meso i životinjske proizvode, odgovor je ne.
Što je s jajima? Jesu li opravdane optužbe da je konzumiranje jaja odgovorno za povećanje kolesterola?
– Jaja sadrže visokokvalitetne proteine, zahvaljujući idealnom balansu aminokiselina bogato je vitaminima B skupine, i to naročito vitaminom B12, vitaminom A, vitaminom D, vitaminom E, vitaminom K, bogato je važnim mineralima selenom i cinkom, te luteinom za koji su mnoga istraživanja utvrdila da djeluje protiv bolesti očiju – katarakte, te preventivno protiv makularne degeneracije. Jaje srednje veličine sadrži oko 75 kalorija te smatram da čak i oni na nisko kolesterolskim jelovnicima mogu tolerirati jedno jaje na dan.
Kad je o masnoćama riječ, koju vrstu masnoća preporučujete, odnosno koje ulje ima najsnažniji antiaging učinak?
– Donedavno se smatralo da je masna stanica dosadna, usporena, neaktivna tvorevina, ali kako nacije postaju sve deblje, moderni nutricionizam nastojao je o masnoj stanici doznati što više. Danas znamo da je ona vrlo talentirana, nevjerojatno dinamična i utjecajna, što znači izrazito važan igrač u našem tijelu, stoga je u znanstvenim krugovima sve češće nazivaju "endokrinim organom".
Iako je dosad prevladavalo uvjerenje da mozak kontrolira masnoće, prema nedavnom istraživanju na odjelu za genetiku i metabolizam Harvard School of Public Health čini se da je suprotno i da masnoća kontrolira mozak! Zbog toga je toliko teško potaknuti stvaranje enzima koji potiču oslobađanje masnoća iz masne stanice. Ona naime, nije pasivna već naprotiv aktivna u stvaranju estrogena, naročito kod žena u predmenopauzi i menopauzi kada ga počinje nedostajati u tijelu. U knjizi govorim o tzv. dobrim mastima važnim u prirodnoj antiaging terapiji, maslinovu ulju, avokadovu, kokosovu i naravno lanenu ulju.
Što usporava proces starenja?
– Prema Government Antiaging Research Departmentu upravo je količina antioksidansa koja se nalazi u našem tijelu u direktnoj vezi s duljinom našeg života. Iako danas mnogobrojna istraživanja potvrđuje bogatstvo antioksidansa u voću i povrću, najviše su okrenuta prema količini vitamina C, A i E koji su važni u zaštiti od karcinoma. Složila bih se da su antioksidansi, ali i esencijalne aminokiseline krucijalne u prolongiranju naše mladolikosti, a i preveniranju kroničnih degenerativnih bolesti čija se incidencija povećava starenjem.
U osobnom iskustvu s pacijentima, i kontinuiranim medicinskim analizama tijela, svjedočim vraćanju metaboličkih godina unatrag kada "ulazak" u dvodnevni energetski deficit tjedno, tijelo hranimo niskokaloričnim ali visokovrijednim nutrijentima, poput povrtnih i voćnih smoothieja kao i hladno prešanih sokova uz adekvatan unos vode. Ne čudi da baš ova industrija doživljava globalan boom, no ističem da su i tu važne pravilne kombinacije, kako proteina i masti tako i adekvatnih vrsta voća i povrća.
Top namirnice za mozak
1. Bobičasto voće – maline, kupine, borovnice
2. Tamnozeleno lisnato povrće
3. Omega-3 esencijalne masne kiseline
4. Kadulja
5. Kurkuma
Top namirnice za dobar vid
Špinat
Mrkva
Avokado
Orasi
Agrumi
Paprika
Brokula
Lan
Tamni čaj
Crveno vino
Luk
Borovnice
Top namirnice za zdrave kosti
Za zdrave kosti ključna je hrana bogata kalcijem, magnezijem i borom, te unos proteina za jačanje mišića, a to su zeleno lisnato povrće – brokule, prokulica, zelena salata, rukula, kupus, orašasti plodovi – bademi, orasi i lješnjaci, te mahunarke, kao što su leća, slanutak, grah, bademovo mlijeko, tahini, sjemenke – sezamove, bučine, suncokretove i lanene te korijen đumbira.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Veza šećera i karcinoma
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2018-07-16 09:22:45
[created_by] => 3141
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2018-07-16 09:25:12
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2018-07-16 09:22:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 51519
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 265
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Zdravlje
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2018\/07\/16\/vinko_7.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063324.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063320.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063319.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063318.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063317.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063316.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063315.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10063314.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10077679.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10077693.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/07\/05\/Nedjelja\/10077694.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["vinko_7","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1148x840"},{"size0":"1920x1920"},{"size0":"1920x2725"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1920x2880"},{"size0":"1920x1513"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 265
[name] => Zdravlje
[alias] => zdravlje
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 7
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7598260 Threads: 3 Questions: 1548486176 Slow queries: 4716074
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111142156
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 54
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zdravlje
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zdravlje/poznata-hrvatska-nutricionistica-upozorava-39-slatki-tihi-ubojica-39-toliko-je-opasan-za-ljudsko-tijelo-da-ga-poistovjecuju-s-kokainom-i-cigaretama-556409
[printLink] => /mozaik/zdravlje/poznata-hrvatska-nutricionistica-upozorava-39-slatki-tihi-ubojica-39-toliko-je-opasan-za-ljudsko-tijelo-da-ga-poistovjecuju-s-kokainom-i-cigaretama-556409?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 378601
[name] => karcinom
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => karcinom
[link] => /tag/karcinom
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 304105
[name] => šećer
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => secer
[link] => /tag/secer
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 244456
[name] => Lejla Kažinić-Kreho
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => lejla-kazinic-kreho
[link] => /tag/lejla-kazinic-kreho
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 246707
[name] => nutricionizam
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => nutricionizam
[link] => /tag/nutricionizam
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Veza šećera i karcinoma
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Poznata hrvatska nutricionistica upozorava: 'Slatki tihi ubojica' toliko je opasan za ljudsko tijelo da ga poistovjećuju s kokainom i cigaretama
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3141
[name] => Javorka Luetić
[username] => javorka-lueti
[email] => javorka-lueti@sd.hr
[password] => $2y$10$5nG3SklVzKARcZKbSEUQleN1B7rr3pudihHhhdwQReXNy8GUMmWNa
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/javorka-luetic-3141
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1659
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/f4e74d567055c008abcb8309219045e8?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/16/vinko_7.jpg
[galleryCount] => 12
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => vinko_7
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/16/vinko_7.jpg
[title] =>
vinko_7
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063324.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063320.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063319.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063318.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063317.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063316.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063315.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10063314.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10077679.jpg
[title] =>
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10077693.jpg
[title] =>
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/07/05/Nedjelja/10077694.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Jesu li za brzinu našeg starenja i duljinu života odgovorni geni, ili način života zbog kojeg se DNK naših stanica oštećuje brže ili sporije, što određuje koliko ćemo živjeti, znanstvenici se još ne mogu dogovoriti. Istodobno mnogi se trude u borbi protiv starenja izmisliti metode pomlađivanja, neki i eliksire mladosti, što do sada nije rezultiralo većim uspjehom, no činjenica je da se ljudski vijek produljio i da će prema svim predviđanjima biti još dulji.
Što možemo učiniti sami da živimo što zdravije i vitalnije otkriva dr. Lejla Kažinić Kreho, magistrica nutricionizma, osnivačica i direktorica Doctor Nutrition Bara i Nutrition Diagnostic centra u Zagrebu, u svojoj upravo objavljenoj knjizi "Antiaging prehrana", u izdanju Školske knjige.
Ovo je njezina sedma knjiga u kojoj je sažela svoje bogato iskustvo u području nutricionizma i ujedno predstavila potpuno novi koncept prehrane, koji će nam očuvati vitalnost do duboke starosti jer ona tvrdi da je hrana lijek, te da ne postoji ni jedan sintetski lijek, ni jedan vitaminsko-mineralni ni biljni pripravak koji tako snažno utječe na zdravlje i naš izgled.
Za početak osvrnite se na hormonsku terapiju koju već više od šest desetljeća žene prakticiraju kako bi olakšale tegobe menopauze i usporile starenje, no pokazalo se da nije osobito učinkovita. Štoviše brojni dokazi pokazuju da nosi mnogobrojne rizike, primjerice nastanak karcinoma, ali i povećani rizik od demencije?
– Istina je, tijekom vremena se pokazalo da hormonska terapija nosi i nuspojave, što je mnoge zabrinulo. No, razina hormona našega tijela mijenja se tijekom dana, i tijelo vrlo pametno balansira količinu hormona koje proizvodi i količinu potrebnu za tjelesnu funkciju. Stoga previše hormona u tijelu ne znači dobru vijest, kao što i smanjena hormonska razina kako starimo ne znači lošu. Stručna liječnička pomoć je uvijek jako, jako važna kod hormonske terapije jer hormonalni balans je izuzetno "osjetljiva" stvar, i danas u naprednom 21. stoljeću znanstvenici ne mogu znati sve dugoročne posljedice ovakve terapije. Ovom tematikom i otvaram knjigu "Antiaging prehrana".
Sugerirate prirodnu nadomjesnu terapiju, što ona uključuje?
– U knjizi spominjem povremeni post, manji kalorijski unos, te rapamycin i resveratrol kao nove potencijalne zvijezde prirodne antiaging strategije.
Vodeći svjetski znanstvenici optužuju šećer i smatraju ga glavnim krivcem što su nacije sve bolesnije, što broj pretilih ljudi u svijetu nezaustavljivo raste i toga imaju korist samo multinacionalne korporacije, koje se trude plasirati što više rafiniranih proizvoda s tzv. skrivenim šećerom koji nam samo golica okusne pupoljke. Može li se uopće dobiti "rat" sa šećerom i zašto je tako opasan?
– Statistika pokazuje da od 60-ih godina prošloga stoljeća, kako se povećavala globalna potrošnja šećera, isto tako sinkronizirano raste učestalo oboljenje od karcinoma, dijabetesa, debljine i srčanih bolesti. Osoba u Engleskoj prosječno, nesvjesno, tjedno unese ogromnih 238 desertnih žlica šećera, koga mnogi okrivljuju za današnji povišen trend debljine, naročito među djecom.
Šećer danas okrivljuju što smo evolucijski počeli mijenjati i svoj izgled te ovaj slatki, tihi ubojica vodi na listi hrane koja nas ubija. Mnogi znanstvenici smatraju ga opasnim, poput kokaina ili cigareta od kojih se tako teško odviknuti, te je sasvim logično da se širi "No Sugar" pokret među znanstvenicima koji propagiraju "ne unosu šećera" te potiče na njegovo smanjenje.
Smatram da je i moja najnovija knjiga doprinos ovome, pa stoga na kraju knjige predlažem "Antiaging alkalni program u kojem nema dodanog šećera". Također, u knjizi ističem i direktnu vezu između prevelikog unosa rafiniranog šećera i karcinoma, kao i oboljenja od candide i metaboličkog sindroma.
O šećeru ste napravili i vlastito malo istraživanje, što ste otkrili u tzv. dijetalnim i zdravim namirnicama?
– Našu slabost za "slatkim" su prepoznale mnoge multinacionalne kompanije te ponudile mnoštvo, mnoštvo proizvoda u kojima ključnu ulogu ima baš šećer! Kečap, umak za špagete, gotove juhe, čak i kruh, kobasice, gotova jela, gazirani napici, mesni naresci, dječja hrana, mnoštvo upakiranih mješavina žitarica, voćni jogurti... lista je nepregledna, no svima je zajedničko – sadrže šećer!
On zadovoljava naš okus, podiže želju da isti proizvod ponovno kupimo, da ga zavole naši najdraži, i ne čudi da je upravo šećer esencijalni dodatak u gotovo 99 posto rafiniranih proizvoda kojima su pretrpane police naših supermarketa. Naravno da u takvim proizvodima očekujemo šećer, no evo nedavno istražujući gdje sve ima šećera utvrdila sam da ga ima u dimljenom lososu, jogurtu natur i zrnatom siru... pa čak i u hrani za kućne ljubimce.
Ako ste osoba koja ne sprema obroke i pri tome pazite na količinu šećera te najčešće jedete van, pa čak i pozorno pazite što ćete odabrati, nemojte se iznenaditi da možete unijeti i više od nevjerojatne 22 desertne žličice šećera a da toga niste ni svjesni, dok naš dopušteni zdravi unos ne smije prijeći 9 žlica!
Koliko nam je šećera dnevno potrebno i kako ga je najbolje uzeti?
– Šećer je magično i tajno sredstvo mega zarade proizvođačima hrane. Ali, nažalost, svi mi bez obzira na spol i godine podliježemo napasti slatkog iako unos ne bi smio biti veći od 9 čajnih žlica dnevno. No, prema Kinezima slatkost je jedan od okusa potreban da bismo održali balans u organizmu. Šećer jedemo od ranog djetinjstva, navikli smo na njegov okus, te mnogi ulaze u "krizu" ako ne pojedu nešto slatko svaki dan.
Znam da su svakodnevni rituali mnogih donedavno bili zaslađena kava i kolač. No, moramo se zapitati što to dugoročno čini našem tijelu. Štetu sigurno. No ne znači da ove, kako ih ja volim nazvati "društvene" kalorije, trebamo sasvim ukinuti. Moramo ih smanjiti, mnogi koji su to napravili utvrdili su da ono što im je nekada bilo prosječno slatko sada izgleda preslatko, što je znak da je tijelo prestalo ovisiti o ovom "slatkom tihom ubojici".
Što mislite o "novim" šećerima i koji odabrati?
– Danas šećer ima 56 imena, no većina ih ne zna prepoznati na deklaraciji, što naravno ne začuđuje! Pa nismo svi biokemičari, a mnogi proizvođači hrane upravo nas i žele tim imenima zavarati, kako ne bismo shvatili koliko šećera unesemo određenom hranom. Muscovado, maltodextrin, ethyl maltol, diastase, diastatic malt, invert sugar, panocha, sorghum syrup, high fructose corn syrup... samo su neki šećeri, i sasvim je logično da se mnogi odlučuju za nove šećere koji zadovoljavaju našu želju za slatkim, a pri tome nemamo osjećaj krivnje.
No, najbolji je unos prirodnog šećera, onog u voću koji u kombinaciji s biljnim vlaknima nema loš utjecaj na tijelo kao rafinirana vrsta, iako se u knjizi govori i o ksilitolu prirodnom šećeru koji ima nisko glikemijsko punjenje, ali koji nikada, ali baš nikada, ne smijete dati svom kućnom ljubimcu jer izaziva hipoglikemiju. Ovo ističem jer sam veliki ljubitelj životinja, dugogodišnja ponosna vlasnica psa, te znam kako i psima ponekad prija slatko.
Posljednjih godina "rat" je najavljen i glutenu. Nema suglasnosti ni među nutricionistima. Koliko je gluten opasan, treba li ga izbaciti iz prehrane i zašto?
– Milijunima godina unazad naš jelovnik se temeljio na unosu voća i povrća koji su bili glavni izvor biljnih vlakana i ljudski se organizam prilagodio tim namirnicama. Prije 10.000 godina zahvaljujući ratarskoj revoluciji u prehranu su se počele uvoditi žitarice, koje su znatno pridonijele kvaliteti prehrane, ali i društvenim podjelama u to doba. No čini se da ih ipak svi nisu dobro prihvatili pa danas imamo veliki broj osoba s alergijom na protein iz žitarice (gliadin), osoba koje boluju od celijakije ili se, pak, pojavljuju znakovi intolerancije ili imaju problema s probavnim sustavom.
Svi primjećujemo da posljednjih godina imamo bogatu ponudu bezglutenskih proizvoda te se pitamo da li je to samo trenutni trend ili naša stvarna potreba. No, znanstveno je dokazano da je primjerice dermatitis herpetiformis – svrbež, pojava crvenila i mjehurića u području nogu i ruku u direktnoj vezi s unosom glutena. Istraživanje objavljeno krajem 2015. u PubMed USA, potvrđuje dermatitis herpetiformis i kod NCGS stanja (non-coeliac gluten sensitivity), koje se u posljednje vrijeme sve češće spominje.
U nutritivnoj terapiji kod usporenijeg rada štitne žlijezde preporučujem prehranu bez glutena. U praksi Hashimoto pacijenti, iako po simptomima ne pripadaju kriterijima celijakije, pokazuju značajan napredak kada iz prehrane izbace gluten. I kod nutritivne strategije artritisa se također preporučuje prehrana bez glutena, a to potvrđuju i istraživanja od kojih je jedno objavljeno u The Arthritis Foundation, a koja dovode u vezu bolove u zglobovima, glutensku osjetljivost i artritis.
To je stanje poznato kao Brain Fog, a karakterizira ga zaboravljivost i dovodi se u vezu s unosom glutena. Ako me pitate da li gluten treba unositi ili ne, smatram da bismo ga trebali smanjiti a neki i eliminirati, no ističem da se uvijek morate voditi isključivo vašim individualnim karakteristikama, što će je presudno u odabiru namirnica.
Koje biste žitarice koje sadrže gluten preporučili i zašto?
– Integralna tjestenina, integralni kruh sa sjemenkama zbog nižeg glikemijskog indeksa i bogatstva biljnih vlakana, što će pokrenuti eliminacijski sustav tijela i pomoći oslobađanju od toksina i starih hormona. No, napominjem da anemične osobe, kao i manja djeca ne bi trebale unositi previše vlakana jer sadržavaju tvari koje se nazivaju fitati, a koji onemogućavaju apsorpciju krucijalnih nutrijenata kalcija, cinka i željeza.
Prekomjeran unos bjelančevina životinjskog podrijetla ne doprinosi zdravlju, a mnogi nutricionisti sugeriraju i izbjegavanje mlijeka i mliječnih proizvoda. Koliko nam ovih bjelančevina objektivno treba i slažete li se da je životinjsko mlijeko dobro samo za mlade životinje?
– Naviknuli smo se na unos životinjskih proteina te uživanje u mesu ne mora biti loša prehrambena navika, sve dok ga umjereno unosimo te jedemo što manje masnih i zagorjelih komada. Idealan izbor bi bio ekološki komad mesa koji ne sadrži kemikalije, hormon rasta i antibiotike. Meso sadrži visokokvalitetne proteine, zasićene masti, dobar je izvor cinka, vitamina B12 i željeza.
Mlijeko sadrži proteine, kalcij, magnezij i važno je za zdrav rast i razvoj kostiju kod djece. Slažem li se s tvrdnjom da je životinjsko mlijeko dobro samo za mlade životinje? Krava to mlijeko luči kako bi nahranila svoje mlado i u njemu su svi potrebni nutrijenti za rast, no postavlja se pitanje da li je ono dobro i za nas. I meso i mlijeko i jaja su životinjskog podrijetla te njihova nutritivna vrijednost uvelike ovisi da li je životinja hranjena travom ili žitaricom. Ako me pitate da li osobno preferiram meso i životinjske proizvode, odgovor je ne.
Što je s jajima? Jesu li opravdane optužbe da je konzumiranje jaja odgovorno za povećanje kolesterola?
– Jaja sadrže visokokvalitetne proteine, zahvaljujući idealnom balansu aminokiselina bogato je vitaminima B skupine, i to naročito vitaminom B12, vitaminom A, vitaminom D, vitaminom E, vitaminom K, bogato je važnim mineralima selenom i cinkom, te luteinom za koji su mnoga istraživanja utvrdila da djeluje protiv bolesti očiju – katarakte, te preventivno protiv makularne degeneracije. Jaje srednje veličine sadrži oko 75 kalorija te smatram da čak i oni na nisko kolesterolskim jelovnicima mogu tolerirati jedno jaje na dan.
Kad je o masnoćama riječ, koju vrstu masnoća preporučujete, odnosno koje ulje ima najsnažniji antiaging učinak?
– Donedavno se smatralo da je masna stanica dosadna, usporena, neaktivna tvorevina, ali kako nacije postaju sve deblje, moderni nutricionizam nastojao je o masnoj stanici doznati što više. Danas znamo da je ona vrlo talentirana, nevjerojatno dinamična i utjecajna, što znači izrazito važan igrač u našem tijelu, stoga je u znanstvenim krugovima sve češće nazivaju "endokrinim organom".
Iako je dosad prevladavalo uvjerenje da mozak kontrolira masnoće, prema nedavnom istraživanju na odjelu za genetiku i metabolizam Harvard School of Public Health čini se da je suprotno i da masnoća kontrolira mozak! Zbog toga je toliko teško potaknuti stvaranje enzima koji potiču oslobađanje masnoća iz masne stanice. Ona naime, nije pasivna već naprotiv aktivna u stvaranju estrogena, naročito kod žena u predmenopauzi i menopauzi kada ga počinje nedostajati u tijelu. U knjizi govorim o tzv. dobrim mastima važnim u prirodnoj antiaging terapiji, maslinovu ulju, avokadovu, kokosovu i naravno lanenu ulju.
Što usporava proces starenja?
– Prema Government Antiaging Research Departmentu upravo je količina antioksidansa koja se nalazi u našem tijelu u direktnoj vezi s duljinom našeg života. Iako danas mnogobrojna istraživanja potvrđuje bogatstvo antioksidansa u voću i povrću, najviše su okrenuta prema količini vitamina C, A i E koji su važni u zaštiti od karcinoma. Složila bih se da su antioksidansi, ali i esencijalne aminokiseline krucijalne u prolongiranju naše mladolikosti, a i preveniranju kroničnih degenerativnih bolesti čija se incidencija povećava starenjem.
U osobnom iskustvu s pacijentima, i kontinuiranim medicinskim analizama tijela, svjedočim vraćanju metaboličkih godina unatrag kada "ulazak" u dvodnevni energetski deficit tjedno, tijelo hranimo niskokaloričnim ali visokovrijednim nutrijentima, poput povrtnih i voćnih smoothieja kao i hladno prešanih sokova uz adekvatan unos vode. Ne čudi da baš ova industrija doživljava globalan boom, no ističem da su i tu važne pravilne kombinacije, kako proteina i masti tako i adekvatnih vrsta voća i povrća.
Top namirnice za mozak
1. Bobičasto voće – maline, kupine, borovnice
2. Tamnozeleno lisnato povrće
3. Omega-3 esencijalne masne kiseline
4. Kadulja
5. Kurkuma
Top namirnice za dobar vid
Špinat
Mrkva
Avokado
Orasi
Agrumi
Paprika
Brokula
Lan
Tamni čaj
Crveno vino
Luk
Borovnice
Top namirnice za zdrave kosti
Za zdrave kosti ključna je hrana bogata kalcijem, magnezijem i borom, te unos proteina za jačanje mišića, a to su zeleno lisnato povrće – brokule, prokulica, zelena salata, rukula, kupus, orašasti plodovi – bademi, orasi i lješnjaci, te mahunarke, kao što su leća, slanutak, grah, bademovo mlijeko, tahini, sjemenke – sezamove, bučine, suncokretove i lanene te korijen đumbira.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/poznata-hrvatska-nutricionistica-upozorava-39-slatki-tihi-ubojica-39-toliko-je-opasan-za-ljudsko-tijelo-da-ga-poistovjecuju-s-kokainom-i-cigaretama-556409
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=f81f9e0675d6bb901553f901d3c0c9169afcb211
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Poznata+hrvatska+nutricionistica+upozorava%3A+%26%23039%3BSlatki+tihi+ubojica%26%23039%3B+toliko+je+opasan+za+ljudsko+tijelo+da+ga+poistovje%C4%87uju+s+kokainom+i+cigaretama&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fpoznata-hrvatska-nutricionistica-upozorava-39-slatki-tihi-ubojica-39-toliko-je-opasan-za-ljudsko-tijelo-da-ga-poistovjecuju-s-kokainom-i-cigaretama-556409
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fpoznata-hrvatska-nutricionistica-upozorava-39-slatki-tihi-ubojica-39-toliko-je-opasan-za-ljudsko-tijelo-da-ga-poistovjecuju-s-kokainom-i-cigaretama-556409
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Veza šećera i karcinoma
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 07:53
