Mišljenja Međutim

Međutim

Ivan Ugrin

Vela Gospa je litnji Božić

Kolumna: Ivan Ugrin

Kad se spuštate s obronaka Velebita, od svetišta Majke Božje od Krasna, pa prođete splitskom metropolijom po moru i kopnu, sve dolje do nevjerojatnog otočića Gospe od Škrpjela u Boki kotorskoj, upoznat ćete Dalmaciju kao zemlju Marijinu. Katedrale, crkve, zavjetne kapele, kipovi i slike... cijela su niska marijanskih bisera posvećenih Blaženoj Djevici Mariji, koju vjernici u južnoj Hrvatskoj štuju kao Zvizdu Mora, Velu i Malu Gospu, Gospu od Porata...

Osobito se vjernička mnoštva okupljaju za svetkovinu Uznesenja Marijina, pa se ne kaže tek tako da je Vela Gospa – litnji Božić.

Splitska je prvostolnica, poznata i kao katedrala svetog Duje, od sedmog stoljeća posvećena Mariji na nebo uznesenoj, i to je kao građevina najstarija katedrala na svijetu koja se još uvijek koristi u bogoslužju. Hrvatsko marijansko prasvetište nalazi se u Solinu, uz rijeku Jadro, gdje je danas župna crkva, a uskoro će biti i bazilika na Gospinu Otoku. Tu je još u desetom stoljeću kraljica Jelena sagradila crkvu svete Marije.

Svetište Gospe Sinjske naslonjeno je uz čudotvornu sliku i legendu po kojoj je Marija spasila grad od turskog osvajanja 1715. godine. Fra Andrija Kačić Miošić za tu je zgodu zapisao: "Obrani ga Marija Divica, koja no je sinjska Pomoćnica!"

Zadar, "kamena lađa", grad je u kojem Marija ima počasno mjesto. U njezinu benediktinskom samostanu svete Marije, darovnici kralja Petra Krešimira IV. od godine 1066., nije se ugasila svjetiljka pred njezinom ikonom. U okolici Zadra poznata je i Gospa od Maslina u Arbanasima. A iz vremena prije spomenutoga Krešimira IV. još je jedna važna darovnica. Godine 1069. darovao je zadarskom samostanu svetog Krševana otok Maun, na kojem se već pet stoljeća Marija slavi pod nazivom Gospa od Zečeva.

I Šibenik je posebno povijesno vezan s Petrom Krešimirom IV. Zato ga i zovu Krešimirov, ali i Bogorodičin grad. Taj autohtoni hrvatski grad ima svoju Šibensku molitvu iz XIV. stoljeća koja pjeva pohvale Gospi: "O prislavna prije vsega vika Bogom živim zbrana, o umiljena divo Marijo!" U katedrali svetog Jakova je danas Gospa od Plača, koja se prije nalazila na gradskim zidinama.

U šibenskoj biskupiji najstariji je poznat Marijin lik u Crkvi u Hrvata, još iz Zvonimirova doba. Pronađen je u Biskupiji kod Knina i nazvan Gospa Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Na čudesnom otočiću Visovcu usred Krke štuje se osobito Gospe od Anđela, a najveće okupljanje vjernika šibenske biskupije za Veliku Gospu događa se u Vrpolju.
Glasovito svetište Gospe Vrpoljačke potječe iz XIV. stoljeća, a razni darovi uz Marijinu sliku dokaz su ljubavi za primljena dobročinstva. Posebno se ističu bukagije, okovi sužnja Radojice koga Gospa oslobađa od turskog ropstva, kao i divna spužva, zavjetni dar ronioca kojeg je Marija spasila u morskoj dubini.

Kraljica Splita Gospe je od Pojišana. U prvoj polovici XI. stoljeća, u doba hrvatskih kraljeva, splitskom Crkvom upravljao je nadbiskup imenom Pavao. On je oko godine 1020. na Poljudu sagradio crkvu u čast Blažene Djevice Marije. Crkvu je obdario mnogim zemljištima, od kojih se jedno zvalo Terra de Panisano, istočno od grada. Sigurno je riječ o današnjem Pojišanu.

Ikona Bogorodice od Pojišana štuje se od XV. stoljeća kao čudotvorna, a prema pobožnoj predaji, našao ju je neki Poljičanin na morskoj obali blizu današnjeg svetišta. Zavjetno svetište Gospe od Pojišana u današnjemu obliku gradilo se od 1761. do 1772., a zvonik je dovršen 1794. godine. Prekrasni mramorni glavni oltar na kojem je Gospina ikona iz iste je godine. Na Veliku Gospu u podne Marijina slika se od pojišanskog svetišta nosi u splitsku prvostolnicu, a onda se u poslijepodnevnim satima cijeli Split okupi u procesiji za svojom Kraljicom u srebrnom prijestolju na ramenima je vraćajući na Pojišan.

Mnoštvo vjernika Imotske krajine okuplja se na Veliku Gospu u Zelenoj katedrali u Prološcu.

Najnovije svetište u srednjoj Dalmaciji je Vepric pokraj Makarske. Tamo je u špilji, vrlo sličnoj lourdeskoj, splitsko-makarski biskup dr. Juraj Carić podigao oltar i postavio kip Gospe Lurdske. Glavno je slavlje za Malu Gospu.

Hvarska biskupija prostire se na tri srednjodalmatinska otoka: Brač, Hvar i Vis. Na njima nema velikog marijanskog svetišta u kojemu bi se okupljala mnoštva, ali su zato mjesta na otocima puna crkava, crkvica i kapelica gdje rado vjernici dolaze Majci Božjoj na zavit.

I na koncu, u gradu Dubrovniku katedrala je posvećena Djevici Mariji. U njoj je i slika Gospe od Porata iz XV. stoljeća, do 1706. godine je bila u crkvi Sigurata, koju narod posebno štuje. U dominikanskoj crkvi slavi se Gospa od Krunice, kod isusovaca se čine skale za Gospu Lurdsku, a u Male braće časti se Gospa od Presvetog Srca. Gospina crkva na Dančama, Zvijezda mora, bila je oduvijek crkva pomorskih kapetana.

Srce od Grada i nekadašnje Dubrovačke Republike bila je i danas je Gospa od Milosrđa na Lapadu. Svaki dubrovački brod ju je pozdravljao spuštanjem i dizanjem zastave, pucanjem iz mužara ili raketa, sviranjem sirena, uz skrušenu molitvu ili zapjevavši joj pjesmu zahvale. Uz svetog Vlaha, patrona Grada, Gospa od Milosrđa je njegova Velika Proteturica.

I svako drugo Marijino svetište moglo bi ispričati svoju priču; i Gospe od Tarca na Kornatima, i Gospe od Sela u Dolu na Hvaru, i Gospe od Zdravlja na brežuljku Račić iznad Jelse, i Gospe od Veloga Sela na Visu, i Gospe od Bori kod Gornjeg Sela na Šolti, i Gospe od Prizidnica u Slatinama na otoku Čiovu...

Svako je nastalo ispleteno ljubavlju vjernoga puka prema Majci Božjoj, koji joj se obraćao i u nevoljama i u slavljima. Bdjela je Marija nad svojom djecom i u dobru i u zlu, a zauzvrat je u Dalmaciji dobivala darove od srca, kao što će i ovih dana Gospa Sinjska biti "okrunjena" zlatnom krunicom, zahvalnim darom franjevaca čuvara njezina svetišta i njezinih štovatelja ne samo za pobjedu prije 300 godina, nego i za pobjedu u Domovinskom ratu, kada su naši hrabri branitelji, s krunicom oko vrata, išli braniti svoju vjeru, obitelj i domovinu, a njihove su obitelji, posebno majke i žene, sestre i kćeri za njih molile Gospinu krunicu.

U ovoj jubilarnoj tristotoj obljetnici, u sinjskom svetištu se još samo očekuje Hajdukova momčad i njegovo vodstvo, o čemu sam već prije pisao. Neka nam Gospa pomogne da se naš Hajduk opet vrati u dane ponosa i slave, kad smo osvajali prvenstva, jer predugi je ovo post od punih jedanaest godina bez naslova prvaka.

Naslovnica Međutim