Mišljenja Librofilija

Librofilija

Ivica Ivanišević

Engleska kroz njemačke oči

Charlotte Link: ‘Prevarena’

Starijim poklonicima roto-štiva ime Frederika Eštona zacijelo ne predstavlja nepoznanicu. Autor čiji smo pseudonim uvijek mogli čitati u fonetskoj transkripciji, a ne u izvornoj, engleskoj varijanti (Frederick Ashton), rodio se kao Mitar Milošević u Crnoj Gori 1924. godine.

Još kao gimnazijalac pridružio se partizanskom pokretu, da bi kraj rata dočekao u statusu odlikovanog borca s lijepim izgledima za napredovanje u vojsci. Dogurao je, međutim, samo do čina kapetana prve klase, jer je istukao nekog višeg časnika, pa se sredinom pedesetih prestrojio prvo u novinare, a potom u pisce.

Pod vlastitim imenom i cijelim nizom pseudonima (osim kao Frederik Ešton libre je potpisivao i kao Novak Tatar, Miloš Nenadić, Moris Baskil, Rodžer Dunkan, Džordž Braun...) objavio je brat-bratu nekoliko kubika trivijalne proze, ali je najpoznatiji kao autor 74 (!) romana o Lunu, “kralju ponoći”.

Radnja gotovo svih tih popularnih sveščića bila je smještena u London, grad koji Mitar Milošević nikad nije posjetio. Sva svoja znanja o britanskoj prijestolnici, njezinim četvrtima i ulicama, crpio je isključivo iz zemljopisne karte. Charlotte Link Miloševiću nije bliska ni porijeklom (rođena je u Frankfurtu), ni generacijski (1963. je godište) ni poetički (dotična dama piše kudikamo ozbiljnije trilere), no dijeli Eštonovu strast prema ambijentiranju romana u prostore Ujedinjenog Kraljevstva. U kontekstu suvremene njemačke produkcije krimića to i nije tako neobično.

Zapanjujuće veliki broj tamošnjih autora rado bira strane predjele (u rasponu od Toskane sve do roga Afrike) kao pozornice svojih priča. No, malo tko je poput nje tako dosljedan u izboru neke lokacije. A koliko je uspješna u fingiranju engleskog pripovjedačkog glasa, zorno svjedoči anegdota s jednog književnog sajma u Njemačkoj.

Nakon što je pročitao njezin roman (i dao se zavesti autoričinim imenom koje mogu nositi osobe nekoliko nacionalnosti), obratio joj se na engleskom jeziku i zamolio je za intervju, da bi se potom silno iznenadio kad je shvatio kako “britanska” spisateljica tečno govori njemački. Nemam, naravno, nikakvih spoznaja o tome kako izgleda prosječan radni dan Charlotte Link, tipka li i ona, baš poput Eštona, svoje romane bacajući povremeno pogled na zemljopisnu kartu.

Mogao bih se kladiti da s vremena na vrijeme ipak konzultira neku mapu ili plan grada, barem na zaslonu računala ako joj je već prevelika gnjavaža širiti na radnome stolu plahtu s ucrtanim ulicama i trgovima. No, sasvim je sigurno da su njezina znanja o predjelima i gradovima o kojima piše neusporedivo šira od Eštonovih. Ti prostori toliko su minuciozno rekonstruirani da je teško povjerovati kako pisanju nije prethodilo dugo i temeljito terensko istraživanje.

Roman “Prevarena” (koji je na hrvatski preveo Dalibor Joler) u tom se smislu doima kao pothvat koji bi bio upravo nemoguć bez detaljnih, vrlo iscrpnih priprema, a one se teško mogu nadomjestiti listanjem “Lonely Planetovih” vodiča.

Naime, radnja se zbiva u nekoliko gradova - i to dobrim dijelom u njihovim rubnim četvrtima koje pisci bedekera sasvim rijetko spominju - te na jednome zabačenom imanju usred pustopoljine. Link svaku od tih lokacija ne predstavlja samo štreberskim nabrajanjem imena ulica i opisima zgrada, nego i vrlo temeljitim uvidima u socijalne prilike, odnosno ritam života nekog izabranog predjela.

Kao što ne štedi na prostoru, nego priču dinamično veze šaltajući se s jedne na drugu lokaciju, Charlotte Link ne špara ni s karakterima: uz čak osam likova koji nose priču, čitatelj će upoznati i cijelo mnoštvo bočnih, pomnjivo elaboriranih dramskih persona. 

A radnja se počinje odmotavati nakon okrutnog ubojstva umirovljenog inspektora. Njegova kći Kate Linville, i sâma policajka zaposlena u Scotland Yardu, nema previše povjerenja u detektiva kojemu je slučaj dodijeljen, pa se sama upliće u istragu otkrivajući usput kako je njezin otac vrlo uspješno prikrivao paralelni život.

U isto vrijeme, jedna obitelj iz Londona odlučuje provesti odmor na izoliranom imanju u dubokoj provinciji. Jonas Crane uspješan je televizijski scenarist kojemu se upravo događa sindrom sagorijevanja, pa se nada da bi mu nekoliko tjedana provedenih na mjestu do kojega ne dopire signal mobitela mogli povratiti duševnu ravnotežu.

On, njegova supruga i njihov posvojeni sinčić ni ne slute, međutim, da će događaji vezani uz ubojstvo inspektora dramatično zaljuljati i njihove živote... Charlotte Link suverena je pripovjedačica koja svakom novom stranicom dolijeva poneku kap ulja na vatru napetosti. Od konkurencije u trilerskoj niši izdvaja je izniman talent slojevitog portretiranja i psihološkog nijansiranja svojih likova.

“Prevarena” osvaja galerijom sasvim osebujnih karaktera koji su svi redom više ili manje traumatizirana čeljad: policajka iz Scotland Yarda usamljena je žena neprivlačne vanjštine, k tome i frustrirana sviješću da je naprosto nedorasla poslu kojim se bavi, detektiv koji istražuje ubojstvo njezina oca liječeni je alkoholičar kojega je žena ostavila, njegova partnerica samohrana je majka iza koje je također uništena veza, scenarist je na rubu živčanog sloma...

Najčitanija autorica

Charlotte Link počela je objavljivati u dobi od devetnaest godina. Do danas je publicirala 28 romana, od kojih su mnogi adaptirani za film i televiziju. Samo u Njemačkoj knjige su joj objavljene u ukupnoj nakladi od 26 milijuna primjeraka, što je čini najčitanijom suvremenom autoricom u toj zemlji. Osim kao spisateljica, u domovini je poznata i kao vrlo predana aktivistica za prava životinja. Sa svojim partnerom živi i radi i Wisebadenu.

Sumorna provansa

Osim priličnog broja “engleskih”, Charlotte Link je napisala i tri “francuska” romana, ambijentirana u Provansu. “Tamo je već 16 godina moj drugi dom, imam kuću u kojoj provodim dosta vremena, pa je nekako logično da tamo smjestim i poneku priču. Kritičare i publiku obično zbuni što u ‘mojoj’ Provansi često pada kiša, ali ja tamo ne boravim samo u sezoni, kad je vrijeme savršeno, nego i izvan nje, pa poznajem i sumorno naličje Provanse”, objasnila je u jednom intervjuu.

Naslovnica Librofilija