stdClass Object
(
[id] => 242427
[title] => Filip David: Našli smo se u svijetu bez alternative
[alias] => filip-david-nasli-smo-se-u-svijetu-bez-alternative
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Filip David, srpski pisac burnog života, postao je moralna vertikala suvremenog srbijanskog društva i stalno na vjetrometini događaja prezren od “patriota” i čuvara dnevnopolitičkog srpstva.
Filip David, profesor na beogradskom Fakultetu dramskih umjetnosti, jedan od osnivača protumiloševićevskog Beogradskog kruga 1990. godine, zbog čega je izgubio posao na RTS-u te dobio žig izdajnika, i danas u 74. godini ne odstupa od svojih stavova koji su mu cijelog života donosili “probleme”.
U Srbiji je na izborima pobijedio Aleksandar Vučić s prednošću kakva se ‘ne pamti još od Josipa Broza’. Je li to potraga za nekom jakom ličnošću?
- Po svemu sudeći, to je jedan od razloga. Drugi, ne manje važan je razočaranje prethodnom vlašću demokrata. Demokrati nisu ispunili očekivanja. Sve je krenulo nizbrdo. Dobrim dijelom zahvaljujući i svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi, ali i nejasnom i neodlučnom politikom Demokratske partije.
Tamo gdje su institucije sistema neefikasne, korumpirane, gdje se svakim danom sve gore živi, očekuje se neko čudo koje će pokrenuti ekonomiju, otvoriti nova radna mjesta, sve ono što, mjereno sadašnjom situacijom spada u domenu čuda. A tamo gdje se očekuju čuda ravna onim biblijskim, tamo je neophodan i čudotvorac.
Zapravo, sadašnja situacija s Vučićem na čelu ima u sebi nečeg šizofrenog. Oni koji su u vrijeme Miloševića bili žestoko potiv Vučića sada ga u većini podržavaju, a Vučić koji ih je kao ministar informiranja bukvalno proganjao sada zastupa stavove u vanjskoj i unutarnjoj politici koji su u to, njegovo vrijeme, proglašavani izdajničkim i antidržavnim.
Zašto i u Srbiji i u Hrvatskoj postoji ta nasušna potreba za ‘jakom političkom ličnošću’?
- Male države, a uz to s nerješivim ekonomskim problemima po prirodi stvari traže spasitelja. I Srbija i Hrvatska imaju slične probleme: velika nezaposlenost, ogromni dugovi, loše provedena privatizacija, korupcija, nepotizam. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, bar tako izgleda gledano iz Srbije, nije smanjio ekonomske niti političke tenzije u samoj Hrvatskoj, a ni u regiji. Što je to “titoizam”? Teško se može objasniti ako taj pojam izvlačite iz konteksta onog vremena, vremena “hladnog rata”, jedne prilično velike Jugoslavije od 16 milijuna stanovnika.
Tito ostaje zapamćen kao državnik koji je, zahaljujući specifičnoj međunarodnoj situaciji umio balansirati između svjetskih sila i da za to osigura znatnu financijsku pomoć. U Jugoslaviji se živjelo skromno, ali bez straha za radno mjesto. Siromaštvo je bilo podijeljeno na ravne dijelove, ali su osnovne potrebe stanovništva bile zadovoljene. Razumljivo je da se oni koji danas nemaju ništa, ili su sve izgubili, sa sjetom i nostalgijom sjećaju vremena kada su bar imali kakav-takav siguran posao i nisu brinuli za koru kruha.
Koliko je po vašem mišljenju Vučić spasitelj i što očekujete da se Srbiji s njim može dogoditi?
- Vučić je došao na vlast zahvaljujući nesposobnosti demokrata da riješe neke od najosnovnijih životnih pitanja, ali i uz očevidnu međunarodnu podršku jer su se pregovori oko Kosova našli u ćorsokaku. Demokrate na čelu s Tadićem, jedno su se dogovarali i obećavali, ali su na kraju sve nekako zavezali u “mrtvi čvor”. Nisu imali ni snage, ni volje provesti dogovoreno. Međunarodna zajednica, u ovom slučaju SAD i EU su vrlo pragmatični.
Oni traže rezultate. Mada, iskreno govoreći, pragmatizam na ovim našim prostorima nikoga nije pretjerano usrećio. Vučić hoda po tankoj žici između Zapada i Rusije. Dokle će moći tako, ne zna se. Rusija se preko naftne industrije i gradnje Južnog toka dugoročno vezala za Srbiju i kontrolira energente. A to znači i ne mali politički utjecaj. EU ima ozbiljne primjedbe na veze Srbije i Rusije. I u samoj Srbiji, kako se čini, postoje neslaganja oko prioriteta u vanjskoj politici između rusofila Tomislava Nikolića i zapadnjaka Aleksandra Vučića.
Teško je reći je li to neslaganje stvarno ili fingirano. U politici mnoge stvari nisu baš onakve kakve na prvi pogled izgledaju. Predsjednik države, inače četnički vojvoda koji se te “titule” još nije odrekao, u posljednje vrijeme hvali Titovu nesvrstanu politiku. Kod nas je sve moguće, pa i to. Je li Vučić spasitelj? To se od njega očekuje, ali bojim se da su ta očekivanja nerealna i prevelika.
Jesu li Srbi pristali na ‘predaju’ Kosova jer ih je u to uvjerio Vučić? Je li njegova zasluga što je Srbe uvjerio da je EU važniji od Kosova?
- Pred mnogim drugim problemima s kojima se Srbija suočava, Kosovo je ostalo u drugom planu. Po svim anketama ono je na samom začelju trenutnih briga i problema. U Ustavu Srbije postoji preambula koja izričito zabranjuje piznanje nezavisnosti Kosova. Vučić, niti bilo tko iz njegove Srpske napredne stranke nije spreman javno priznati neovisno Kosovo.
Kod mnogih političara, a i u širokim narodnim masama, podgrijava se tanušna, ali pritajena nada da može doći do nekoga velikog obrata na svjetskoj političkoj sceni pa će se Kosovo milom ili silom vratiti Srbiji. Vučić pokušava da vodi real politiku u pogledu Kosova, ali se ni on ne usuđuje ići do kraja, do službenog priznanja. Međutim, ako Srbija zaista iskreno želi u Europsku uniju, morat će mijenjati Ustav tako da ono što je sada de facto postane de jure. To su već više puta ponovili zvaničnici EU-a.
U Srbiji je na vlasti ‘bivši Šešeljev radikal’, dok u Hrvatskoj prema izbornoj pobjedi ide Karamarko koji se predstavlja ‘zaštitnikom hrvatskih vrijednosti’. Neki kažu da bi upravo dva takva političara mogla uspostaviti normalne odnose dviju zemalja, prije nego neki građanski političari ili ljevičari.
- Stari srpski političar Slobodan Jovanović pisao je svojevremeno da je Jugoslavija moguća samo ako se o tome dogovore srpski i hrvatski nacionalisti. U tome vjerojatno ima neke istine. Očito, lakši su dogovori između političara nacionalističke nego onih građanske opcije.
Ali, dugoročno gledano nisam siguran da bi takav razvoj događaja pridonio stvarnom poboljšanju odnosa između Srbije i Hrvatske i stabilnosti Bosne i Hercegovine i Makedonije. Istina je da nacionalističke stranke mogu uspješnije kontrolirati višak nacionalne ostrašćenosti, ali isto tako, pokazalo se u bližoj prošlosti, mogu i zloupotrijebiti nacionalna osjećanja, da nacionalizam pretvore u jednu vrstu totalitarne ideologije s tragičnim posljedicama.
Iako je neosporno da su sve nekadašnje republike prosperirale u zajedničkoj državi, danas je tendencija da se Jugoslavija potpuno obezvrijedi i nazove antihrvatskom, antisrpskom, antislovenskom tvorevinom. Ne pitam vas ovo zbog neke jugonostalgije, nego zbog činjenice da se nedavna prošlost u svim ‘nasljednicama SFRJ’ neobjektivno i tendenciozno tumači.
- Najveći dio svoga života proveo sam u Jugoslaviji i zato s pravom mogu govoriti o manama i vrlinama Jugoslavije. Apsurdno je da su danas među najvećim kritičarima Jugoslavije upravo oni kojima je dala najviše i u materijalnom i političkom i socijalnom smislu. Kao da će mržnjom prema Jugoslaviji oprati vlastitu jugoslavensku biografiju. Kao što su najzagriženiji komunisti postali agresivni nacionalisti, ili nekadašnji ateisti veliki vjernici. Ne bih o njima, to je posebna tema.
Jugoslavija, govorim o ovoj poslije Drugog svjetskog rata, bila je zasnovana na jednoj ideologiji, na jednoj partiji i kultu ličnosti. U pojedinim periodima to je dovodilo do različitih oblika represije. Ali kako su prolazile godine, postupno su osvajani određeni prostori slobode, starenjem vođe slabio je i utjecaj Partije. Možda se varam, ali mi se činilo da se Jugoslavija politički približavala socijaldemokraciji, a i Europskoj uniji.
Živojin Pavlović, sjajni filmski redatelj jedan od predvodnika vrlo kritiziranog “crnog vala” nazvao je Jugoslaviju “Periklovim dobom” za kulturu. Neću poimence spominjati odlične izdavačke i filmske kuće, kazališta, izdvajanja za kulturu... I danas sam uvjeren da je Jugoslavija mogla ostati kao neka vrsta labave konfederacije. Dugo bi trajalo nabrajanje onoga što je bilo dobro, ali i onoga što je bilo loše.
Ovakvim, krvavim raspadom kakav se dogodio ni jedan ozbiljan etnički, pa i ekonomski i politički problem nije riješen, sve je gurnuto pod tepih, a mnogi problemi i razni oblici netrpeljivosti su se uvećali.
Postoji još nešto. U onoj poslijeratnoj ideologiziranoj Jugoslaviji imali smo na umu i pred očima i moguću alternativu. Život suprotan onom koji smo živjeli. Danas, kada se to ovako ili onako ostvarilo, našli smo se u svijetu bez alternative, a to znači da je svaka pobuna kratokrajna, bez perspektive, ali i mogućnosti za suštinskim promjenama. Sada su neke druge ideologije na vlasti, ideologija banaka i krupnog kapitala, a cenzura nije ništa manja nego u komunistička vremena, samo je promijenila oblik i način.
U tom svijetu gdje se priznaje samo moć profita, moć zarade, izgubile su se i tradicionalne razlike između ljevice i desnice. Zapravo, istina je da Jugoslavija nije bila toliko dobra kao što je vide mnogi “jugonostalgičari” ali ni tako loša kako o njoj govore oni koji je nikada nisu voljeli i kojima je uvijek bila tuđa i umjetna tvorevina.
Iako je od propasti Jugoslavije prošlo već popriličnih 25 godina, ona je još uvijek ‘važna tema’ i u Srbiji i u Hrvatskoj, a Tito još dijeli političko društvo i izaziva razmirice u tim zemljama.
- Očevidno, teško je doći do objektivne historijske slike u vremenima kada je sve postalo nepouzdano i komercijalizirano. Prevladavaju razne teorije zavjere, posebno oko lika i djela Josipa Broza. Tobože ozbiljni historičari bave se temama je li Tito bio Tito, je li bilo više Tita i slično. Povijesni revizionizam zbrisao je poput cunamija svaki objektivniji pristup ozbiljnim i vjerodostojnim istraživanjima. Prevladavaju senzacionalizam, predrasude i stereotipi.
Nije to samo slučaj s Titom ili historijom novije Jugoslavije, nego i s istinom o Drugom svjetskom ratu. Razne revizionističke struje umanjuju značaj antifašističke borbe, a veličaju kvislinge i suradnike okupatora. Sve u svemu, jedna kaotična situacija u kojoj praktično ostajemo bez stvarne povijesti, a dobivamo jednu paralelnu povijest u kojoj su pobjednici poraženi, a poraženi pobjednici. Ide se dotle da se čuju i glasovi kako se nije trebalo suprotstaviti fašizmu i nacizmu. Kao i u mnogim drugim oblastima žvota neke stvari su postavljene naglavce i dovedene do apsurda.
Zašto se u Srbiji boje Krleže, a u Hrvatskoj se ne boje utjecaja Cece?
- Nisam primijetio neki strah u Srbiji od Krleže. Pa, ni u Jugoslaviji nisu svi voljeli Krležu. Ali Krleža uživa i dalje nesmanjen ugled među onima koji znaju i umiju cijeniti ozbiljnu književnost i nevjerojatnu erudiciju jedne intelektualne veličine. Na pitanje koliki je utjecaj Arkanove supruge u Hrvatskoj ne znam što bih odgovorio, a iskreno, i ne zanima me.
Postoje li u Srbiji pretendenti na upražnjeno mjesto Dobrice Ćosića?
- Nema takvog niti će ga uskoro biti. Dobrica je postao metafora za čitavu jednu epohu, od završetka Drugog svjetskog rata, pa do dana današnjeg. Partizan, komunist, titoist, potom rankovićevac, pa miloševićevac, internacionalist pa srpski nacionalist, sve one mjene kroz koje je i Srbija prolazila. Dobrica je, posebno pod stare dane, postao zao duh Srbije. U njegovim posljednjim, memoarskim i dnevničarskim knjigama, očitovao je neskrivenu mržnju prema Albancima, prema Zapadu, veliku količinu netrpeljivosti prema neistomišljenicima.
Bio je, izvan svake sumnje, ličnost velikog uticaja na politiku, kulturu, a taj utjecaj ostao je uglavnom anakron, palanački. Na kraju, ono što je pisao i govorio u mnogočemu se poklapalo s četničkom ideologijom, premda nikada zvanično tu ideologiju nije prihvatio, niti su četnici njega prihvatili. Ovaj srpski “otac nacije” bio je i ostao pokrovitelj mnogo toga što je Srbiju unazadilo i izoliralo.
U obje zemlje Crkve imaju važan utjecaj ne smo vjerski, nego politički i društveni. Obje Crkve sebe ističu kao zaštitnice ‘nacionalnih tekovina i vrijednosti’, a često se, pogotovo Katolička crkva u Hravstkoj, ponaša kao da ovdje još vladaju ‘prosrpske komunjare’ i Jugoslavija.
- Jednako poštujem sve religije. Ali religijsko uvjerenje je stvar pojedinca, a ne države. Neprihvatljivo je da u siromašnom društvu postoji bogata crkva. Ima li ikakvog smisla i opravdanja da crkve ne plaćaju poreze, a dobivaju razne pogodnosti koje drugi nemaju? Radi same sebe, svoje proglašene misije crkva bi se prva morala odreći bilo kakvih pogodnosti u odnosu na ostale dijelove društva.
Utisak je, i ne samo utisak, da se crkve također preko svake mjere upliću u politiku. Time, nažalost ne smiruju nego još više raspaljuju strasti, pridonoseći povećanju netolerancije. Iako ugledni svjetski teolozi bez dvoumljenja ističu kako je blasfemija stavljati politiku, ideologiju ili naciju iznad vjere, to se upravo kod nas događa. Pojedini utjecajni dijelovi crkve u Hrvatskoj i Srbiji otvoreno podržavaju neoustaštvo, odnosno neočetništvo.
Možete li objasniti fenomen da je ‘prosječni hrvatski nacionalist’ čovjek koji nije bio u ratu, nije doživio Jugoslaviju, pjeva srpske narodnjake, uživa u ‘Žikinoj dinastiji’, ali na stadionima viče ‘Ubij Srbina’ i ‘Za dom spremni’. U Vukovaru neki ćirilicu smatraju simbolom agresije, ali im ne smeta navala srpske trash muzike u tom gradu.
- To je vidljiva posljedica postojećih “kulturnih modela”. Pod “kulturnim modelom” podrazumijeva se dominantni način mišljenja koji se čitavom društvu nameće preko medija, politike, kulture u jednom dužem razdoblju.
S jedne strane u javnom diskursu promoviraju se i podržavaju kao dozvoljeni ili poželjni načini ponašanja bahatost, primitivizam, s druge agresivni oblici netrpeljivosti kao što su šovinizam i vjerska netolerancija. Prostakluk, primitivizam i nasilje idu ruku pod ruku. Ima ih svuda, u tabloidima, na stadionima, na ulici.
Ali i među političarima, u parlamentu. Te krajnosti se dodiruju: uživanje u “narodnjacima”, prizemnom, prostačkom humoru, a s druge strane mržnja prema drugome i drugačijem. Nažalost, sve je to posljedica dominantnog “kulturnog modela”.
Zajedno s Bogdanom Bogdanovićem, Stojanom Cerovićem i Mirkom Kovačem, bio sam među onima koji su javno osudili “oslobađanje Vukovara” od strane JNA i stravične zločine počinjene u tom gradu. U Srbiji su nas tada nazvali izdajnicima.
Vukovar je jedan od onih najviše stradalih gradova čiji su stanovnici osjetili što znače agresija i mržnja na djelu. I upravo zbog toga Vukovar je morao postati mjesto gde se više nego drugdje poštuje različitost, a ne prihvaća nasilje. Žao mi je što se to nije ostvarilo. Ne razumijem što je skrivila ćirilica koja je, uzgred, i staro hrvatsko pismo.
Osim kao poruka da u Vukovaru nema mjesta za Srbe. Poštovanje prava manjina, bilo one etničke, rasne, spolne, političke ili vjerske, jedna je od glavnih odlika uspješnih zajednica u kojoj su svi građani ravnopravni. Bez poštovanja manjinskih prava nema ni istinske slobode. Nepoštovanje manjinskih prava ostaje kao jedan od krupnih, zasad nerješivih problema u manje - više svim državama bivše Jugoslavije.
Vlado Vurušić
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Uživanje u ‘narodnjacima’, prizemnom, prostačkom humoru i mržnja prema drugome i drugačijem posljedica je dominantnog ‘kulturnog modela’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => moralna vertikala
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-08-02 17:31:43
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-08-03 10:59:16
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-08-03 11:50:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5452
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/08/02/PSD/fil00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x400"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 19
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8068302 Threads: 10 Questions: 1604512908 Slow queries: 4907959
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112648611
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 42
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/filip-david-nasli-smo-se-u-svijetu-bez-alternative-242427
[printLink] => /kultura/filip-david-nasli-smo-se-u-svijetu-bez-alternative-242427?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 199790
[name] => filipdavid
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => filipdavid
[link] => /tag/filipdavid
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Uživanje u ‘narodnjacima’, prizemnom, prostačkom humoru i mržnja prema drugome i drugačijem posljedica je dominantnog ‘kulturnog modela’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => moralna vertikala
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Filip David: Našli smo se u svijetu bez alternative
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-19-16-27-16-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/08/02/PSD/fil00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/08/02/PSD/fil00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Filip David, srpski pisac burnog života, postao je moralna vertikala suvremenog srbijanskog društva i stalno na vjetrometini događaja prezren od “patriota” i čuvara dnevnopolitičkog srpstva.
Filip David, profesor na beogradskom Fakultetu dramskih umjetnosti, jedan od osnivača protumiloševićevskog Beogradskog kruga 1990. godine, zbog čega je izgubio posao na RTS-u te dobio žig izdajnika, i danas u 74. godini ne odstupa od svojih stavova koji su mu cijelog života donosili “probleme”.
U Srbiji je na izborima pobijedio Aleksandar Vučić s prednošću kakva se ‘ne pamti još od Josipa Broza’. Je li to potraga za nekom jakom ličnošću?
- Po svemu sudeći, to je jedan od razloga. Drugi, ne manje važan je razočaranje prethodnom vlašću demokrata. Demokrati nisu ispunili očekivanja. Sve je krenulo nizbrdo. Dobrim dijelom zahvaljujući i svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi, ali i nejasnom i neodlučnom politikom Demokratske partije.
Tamo gdje su institucije sistema neefikasne, korumpirane, gdje se svakim danom sve gore živi, očekuje se neko čudo koje će pokrenuti ekonomiju, otvoriti nova radna mjesta, sve ono što, mjereno sadašnjom situacijom spada u domenu čuda. A tamo gdje se očekuju čuda ravna onim biblijskim, tamo je neophodan i čudotvorac.
Zapravo, sadašnja situacija s Vučićem na čelu ima u sebi nečeg šizofrenog. Oni koji su u vrijeme Miloševića bili žestoko potiv Vučića sada ga u većini podržavaju, a Vučić koji ih je kao ministar informiranja bukvalno proganjao sada zastupa stavove u vanjskoj i unutarnjoj politici koji su u to, njegovo vrijeme, proglašavani izdajničkim i antidržavnim.
Zašto i u Srbiji i u Hrvatskoj postoji ta nasušna potreba za ‘jakom političkom ličnošću’?
- Male države, a uz to s nerješivim ekonomskim problemima po prirodi stvari traže spasitelja. I Srbija i Hrvatska imaju slične probleme: velika nezaposlenost, ogromni dugovi, loše provedena privatizacija, korupcija, nepotizam. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, bar tako izgleda gledano iz Srbije, nije smanjio ekonomske niti političke tenzije u samoj Hrvatskoj, a ni u regiji. Što je to “titoizam”? Teško se može objasniti ako taj pojam izvlačite iz konteksta onog vremena, vremena “hladnog rata”, jedne prilično velike Jugoslavije od 16 milijuna stanovnika.
Tito ostaje zapamćen kao državnik koji je, zahaljujući specifičnoj međunarodnoj situaciji umio balansirati između svjetskih sila i da za to osigura znatnu financijsku pomoć. U Jugoslaviji se živjelo skromno, ali bez straha za radno mjesto. Siromaštvo je bilo podijeljeno na ravne dijelove, ali su osnovne potrebe stanovništva bile zadovoljene. Razumljivo je da se oni koji danas nemaju ništa, ili su sve izgubili, sa sjetom i nostalgijom sjećaju vremena kada su bar imali kakav-takav siguran posao i nisu brinuli za koru kruha.
Koliko je po vašem mišljenju Vučić spasitelj i što očekujete da se Srbiji s njim može dogoditi?
- Vučić je došao na vlast zahvaljujući nesposobnosti demokrata da riješe neke od najosnovnijih životnih pitanja, ali i uz očevidnu međunarodnu podršku jer su se pregovori oko Kosova našli u ćorsokaku. Demokrate na čelu s Tadićem, jedno su se dogovarali i obećavali, ali su na kraju sve nekako zavezali u “mrtvi čvor”. Nisu imali ni snage, ni volje provesti dogovoreno. Međunarodna zajednica, u ovom slučaju SAD i EU su vrlo pragmatični.
Oni traže rezultate. Mada, iskreno govoreći, pragmatizam na ovim našim prostorima nikoga nije pretjerano usrećio. Vučić hoda po tankoj žici između Zapada i Rusije. Dokle će moći tako, ne zna se. Rusija se preko naftne industrije i gradnje Južnog toka dugoročno vezala za Srbiju i kontrolira energente. A to znači i ne mali politički utjecaj. EU ima ozbiljne primjedbe na veze Srbije i Rusije. I u samoj Srbiji, kako se čini, postoje neslaganja oko prioriteta u vanjskoj politici između rusofila Tomislava Nikolića i zapadnjaka Aleksandra Vučića.
Teško je reći je li to neslaganje stvarno ili fingirano. U politici mnoge stvari nisu baš onakve kakve na prvi pogled izgledaju. Predsjednik države, inače četnički vojvoda koji se te “titule” još nije odrekao, u posljednje vrijeme hvali Titovu nesvrstanu politiku. Kod nas je sve moguće, pa i to. Je li Vučić spasitelj? To se od njega očekuje, ali bojim se da su ta očekivanja nerealna i prevelika.
Jesu li Srbi pristali na ‘predaju’ Kosova jer ih je u to uvjerio Vučić? Je li njegova zasluga što je Srbe uvjerio da je EU važniji od Kosova?
- Pred mnogim drugim problemima s kojima se Srbija suočava, Kosovo je ostalo u drugom planu. Po svim anketama ono je na samom začelju trenutnih briga i problema. U Ustavu Srbije postoji preambula koja izričito zabranjuje piznanje nezavisnosti Kosova. Vučić, niti bilo tko iz njegove Srpske napredne stranke nije spreman javno priznati neovisno Kosovo.
Kod mnogih političara, a i u širokim narodnim masama, podgrijava se tanušna, ali pritajena nada da može doći do nekoga velikog obrata na svjetskoj političkoj sceni pa će se Kosovo milom ili silom vratiti Srbiji. Vučić pokušava da vodi real politiku u pogledu Kosova, ali se ni on ne usuđuje ići do kraja, do službenog priznanja. Međutim, ako Srbija zaista iskreno želi u Europsku uniju, morat će mijenjati Ustav tako da ono što je sada de facto postane de jure. To su već više puta ponovili zvaničnici EU-a.
U Srbiji je na vlasti ‘bivši Šešeljev radikal’, dok u Hrvatskoj prema izbornoj pobjedi ide Karamarko koji se predstavlja ‘zaštitnikom hrvatskih vrijednosti’. Neki kažu da bi upravo dva takva političara mogla uspostaviti normalne odnose dviju zemalja, prije nego neki građanski političari ili ljevičari.
- Stari srpski političar Slobodan Jovanović pisao je svojevremeno da je Jugoslavija moguća samo ako se o tome dogovore srpski i hrvatski nacionalisti. U tome vjerojatno ima neke istine. Očito, lakši su dogovori između političara nacionalističke nego onih građanske opcije.
Ali, dugoročno gledano nisam siguran da bi takav razvoj događaja pridonio stvarnom poboljšanju odnosa između Srbije i Hrvatske i stabilnosti Bosne i Hercegovine i Makedonije. Istina je da nacionalističke stranke mogu uspješnije kontrolirati višak nacionalne ostrašćenosti, ali isto tako, pokazalo se u bližoj prošlosti, mogu i zloupotrijebiti nacionalna osjećanja, da nacionalizam pretvore u jednu vrstu totalitarne ideologije s tragičnim posljedicama.
Iako je neosporno da su sve nekadašnje republike prosperirale u zajedničkoj državi, danas je tendencija da se Jugoslavija potpuno obezvrijedi i nazove antihrvatskom, antisrpskom, antislovenskom tvorevinom. Ne pitam vas ovo zbog neke jugonostalgije, nego zbog činjenice da se nedavna prošlost u svim ‘nasljednicama SFRJ’ neobjektivno i tendenciozno tumači.
- Najveći dio svoga života proveo sam u Jugoslaviji i zato s pravom mogu govoriti o manama i vrlinama Jugoslavije. Apsurdno je da su danas među najvećim kritičarima Jugoslavije upravo oni kojima je dala najviše i u materijalnom i političkom i socijalnom smislu. Kao da će mržnjom prema Jugoslaviji oprati vlastitu jugoslavensku biografiju. Kao što su najzagriženiji komunisti postali agresivni nacionalisti, ili nekadašnji ateisti veliki vjernici. Ne bih o njima, to je posebna tema.
Jugoslavija, govorim o ovoj poslije Drugog svjetskog rata, bila je zasnovana na jednoj ideologiji, na jednoj partiji i kultu ličnosti. U pojedinim periodima to je dovodilo do različitih oblika represije. Ali kako su prolazile godine, postupno su osvajani određeni prostori slobode, starenjem vođe slabio je i utjecaj Partije. Možda se varam, ali mi se činilo da se Jugoslavija politički približavala socijaldemokraciji, a i Europskoj uniji.
Živojin Pavlović, sjajni filmski redatelj jedan od predvodnika vrlo kritiziranog “crnog vala” nazvao je Jugoslaviju “Periklovim dobom” za kulturu. Neću poimence spominjati odlične izdavačke i filmske kuće, kazališta, izdvajanja za kulturu... I danas sam uvjeren da je Jugoslavija mogla ostati kao neka vrsta labave konfederacije. Dugo bi trajalo nabrajanje onoga što je bilo dobro, ali i onoga što je bilo loše.
Ovakvim, krvavim raspadom kakav se dogodio ni jedan ozbiljan etnički, pa i ekonomski i politički problem nije riješen, sve je gurnuto pod tepih, a mnogi problemi i razni oblici netrpeljivosti su se uvećali.
Postoji još nešto. U onoj poslijeratnoj ideologiziranoj Jugoslaviji imali smo na umu i pred očima i moguću alternativu. Život suprotan onom koji smo živjeli. Danas, kada se to ovako ili onako ostvarilo, našli smo se u svijetu bez alternative, a to znači da je svaka pobuna kratokrajna, bez perspektive, ali i mogućnosti za suštinskim promjenama. Sada su neke druge ideologije na vlasti, ideologija banaka i krupnog kapitala, a cenzura nije ništa manja nego u komunistička vremena, samo je promijenila oblik i način.
U tom svijetu gdje se priznaje samo moć profita, moć zarade, izgubile su se i tradicionalne razlike između ljevice i desnice. Zapravo, istina je da Jugoslavija nije bila toliko dobra kao što je vide mnogi “jugonostalgičari” ali ni tako loša kako o njoj govore oni koji je nikada nisu voljeli i kojima je uvijek bila tuđa i umjetna tvorevina.
Iako je od propasti Jugoslavije prošlo već popriličnih 25 godina, ona je još uvijek ‘važna tema’ i u Srbiji i u Hrvatskoj, a Tito još dijeli političko društvo i izaziva razmirice u tim zemljama.
- Očevidno, teško je doći do objektivne historijske slike u vremenima kada je sve postalo nepouzdano i komercijalizirano. Prevladavaju razne teorije zavjere, posebno oko lika i djela Josipa Broza. Tobože ozbiljni historičari bave se temama je li Tito bio Tito, je li bilo više Tita i slično. Povijesni revizionizam zbrisao je poput cunamija svaki objektivniji pristup ozbiljnim i vjerodostojnim istraživanjima. Prevladavaju senzacionalizam, predrasude i stereotipi.
Nije to samo slučaj s Titom ili historijom novije Jugoslavije, nego i s istinom o Drugom svjetskom ratu. Razne revizionističke struje umanjuju značaj antifašističke borbe, a veličaju kvislinge i suradnike okupatora. Sve u svemu, jedna kaotična situacija u kojoj praktično ostajemo bez stvarne povijesti, a dobivamo jednu paralelnu povijest u kojoj su pobjednici poraženi, a poraženi pobjednici. Ide se dotle da se čuju i glasovi kako se nije trebalo suprotstaviti fašizmu i nacizmu. Kao i u mnogim drugim oblastima žvota neke stvari su postavljene naglavce i dovedene do apsurda.
Zašto se u Srbiji boje Krleže, a u Hrvatskoj se ne boje utjecaja Cece?
- Nisam primijetio neki strah u Srbiji od Krleže. Pa, ni u Jugoslaviji nisu svi voljeli Krležu. Ali Krleža uživa i dalje nesmanjen ugled među onima koji znaju i umiju cijeniti ozbiljnu književnost i nevjerojatnu erudiciju jedne intelektualne veličine. Na pitanje koliki je utjecaj Arkanove supruge u Hrvatskoj ne znam što bih odgovorio, a iskreno, i ne zanima me.
Postoje li u Srbiji pretendenti na upražnjeno mjesto Dobrice Ćosića?
- Nema takvog niti će ga uskoro biti. Dobrica je postao metafora za čitavu jednu epohu, od završetka Drugog svjetskog rata, pa do dana današnjeg. Partizan, komunist, titoist, potom rankovićevac, pa miloševićevac, internacionalist pa srpski nacionalist, sve one mjene kroz koje je i Srbija prolazila. Dobrica je, posebno pod stare dane, postao zao duh Srbije. U njegovim posljednjim, memoarskim i dnevničarskim knjigama, očitovao je neskrivenu mržnju prema Albancima, prema Zapadu, veliku količinu netrpeljivosti prema neistomišljenicima.
Bio je, izvan svake sumnje, ličnost velikog uticaja na politiku, kulturu, a taj utjecaj ostao je uglavnom anakron, palanački. Na kraju, ono što je pisao i govorio u mnogočemu se poklapalo s četničkom ideologijom, premda nikada zvanično tu ideologiju nije prihvatio, niti su četnici njega prihvatili. Ovaj srpski “otac nacije” bio je i ostao pokrovitelj mnogo toga što je Srbiju unazadilo i izoliralo.
U obje zemlje Crkve imaju važan utjecaj ne smo vjerski, nego politički i društveni. Obje Crkve sebe ističu kao zaštitnice ‘nacionalnih tekovina i vrijednosti’, a često se, pogotovo Katolička crkva u Hravstkoj, ponaša kao da ovdje još vladaju ‘prosrpske komunjare’ i Jugoslavija.
- Jednako poštujem sve religije. Ali religijsko uvjerenje je stvar pojedinca, a ne države. Neprihvatljivo je da u siromašnom društvu postoji bogata crkva. Ima li ikakvog smisla i opravdanja da crkve ne plaćaju poreze, a dobivaju razne pogodnosti koje drugi nemaju? Radi same sebe, svoje proglašene misije crkva bi se prva morala odreći bilo kakvih pogodnosti u odnosu na ostale dijelove društva.
Utisak je, i ne samo utisak, da se crkve također preko svake mjere upliću u politiku. Time, nažalost ne smiruju nego još više raspaljuju strasti, pridonoseći povećanju netolerancije. Iako ugledni svjetski teolozi bez dvoumljenja ističu kako je blasfemija stavljati politiku, ideologiju ili naciju iznad vjere, to se upravo kod nas događa. Pojedini utjecajni dijelovi crkve u Hrvatskoj i Srbiji otvoreno podržavaju neoustaštvo, odnosno neočetništvo.
Možete li objasniti fenomen da je ‘prosječni hrvatski nacionalist’ čovjek koji nije bio u ratu, nije doživio Jugoslaviju, pjeva srpske narodnjake, uživa u ‘Žikinoj dinastiji’, ali na stadionima viče ‘Ubij Srbina’ i ‘Za dom spremni’. U Vukovaru neki ćirilicu smatraju simbolom agresije, ali im ne smeta navala srpske trash muzike u tom gradu.
- To je vidljiva posljedica postojećih “kulturnih modela”. Pod “kulturnim modelom” podrazumijeva se dominantni način mišljenja koji se čitavom društvu nameće preko medija, politike, kulture u jednom dužem razdoblju.
S jedne strane u javnom diskursu promoviraju se i podržavaju kao dozvoljeni ili poželjni načini ponašanja bahatost, primitivizam, s druge agresivni oblici netrpeljivosti kao što su šovinizam i vjerska netolerancija. Prostakluk, primitivizam i nasilje idu ruku pod ruku. Ima ih svuda, u tabloidima, na stadionima, na ulici.
Ali i među političarima, u parlamentu. Te krajnosti se dodiruju: uživanje u “narodnjacima”, prizemnom, prostačkom humoru, a s druge strane mržnja prema drugome i drugačijem. Nažalost, sve je to posljedica dominantnog “kulturnog modela”.
Zajedno s Bogdanom Bogdanovićem, Stojanom Cerovićem i Mirkom Kovačem, bio sam među onima koji su javno osudili “oslobađanje Vukovara” od strane JNA i stravične zločine počinjene u tom gradu. U Srbiji su nas tada nazvali izdajnicima.
Vukovar je jedan od onih najviše stradalih gradova čiji su stanovnici osjetili što znače agresija i mržnja na djelu. I upravo zbog toga Vukovar je morao postati mjesto gde se više nego drugdje poštuje različitost, a ne prihvaća nasilje. Žao mi je što se to nije ostvarilo. Ne razumijem što je skrivila ćirilica koja je, uzgred, i staro hrvatsko pismo.
Osim kao poruka da u Vukovaru nema mjesta za Srbe. Poštovanje prava manjina, bilo one etničke, rasne, spolne, političke ili vjerske, jedna je od glavnih odlika uspješnih zajednica u kojoj su svi građani ravnopravni. Bez poštovanja manjinskih prava nema ni istinske slobode. Nepoštovanje manjinskih prava ostaje kao jedan od krupnih, zasad nerješivih problema u manje - više svim državama bivše Jugoslavije.
Vlado Vurušić
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/filip-david-nasli-smo-se-u-svijetu-bez-alternative-242427
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=2848a13404121d70ccc6ec509d4fc30e74ea40aa
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Filip+David%3A+Na%C5%A1li+smo+se+u+svijetu+bez+alternative&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Ffilip-david-nasli-smo-se-u-svijetu-bez-alternative-242427
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Ffilip-david-nasli-smo-se-u-svijetu-bez-alternative-242427
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Uživanje u ‘narodnjacima’, prizemnom, prostačkom humoru i mržnja prema drugome i drugačijem posljedica je dominantnog ‘kulturnog modela’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => moralna vertikala
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 18:27
