Građane danima u srce diraju prizori crne pustoši koju je vatrena stihija ostavila poslije požara koji je poharao 4,5 tisuća hektara od Omiša do Splita. Mrtvo i jalovo - neki su od opisa tih područja gdje gotovo da više nema života, ni flore ni faune, a još se uvijek zbrajaju milijunske materijalne štete.
Prizor mršave, tanašne, čađom zaprljane lisice, postao je simbol stradanja životinjica koje su uginule ili su prognane iz svojih stoljetnih staništa. Njezine fotografije snimljene negdje ispod Mravinaca prema Karepovcu, munjevitom su se brzinom proširile društvenim mrežama, a "uhvatila“ ih je zabrinuta Jagoda Mihanović kada je obilazila svoj voćnjak.
- Ugledala sam je kako šeta među nagorenim maslinama, polako sam se okrenula i požurila po fotoaparat u autu. Mislila sam da će pobjeći dok se vratim, međutim ona je sjedila uz put, gledale smo se minutu, onda je krenula dalje. Bojala sam se prići bliže jer je čudno da se divlja životinja ne boji ljudi, a može biti i bijesna.
Mislim da je stradala, možda i u požaru. Jedno oko joj je čudno, ranjeno i cijela lijeva strana joj je ukočena, očito dirnuta vatrom. Šepala je, a rep joj je bio neprirodno krut - opisala je naša sugrađanka, a uslijedili su zabrinuti komentari ljudi koji su se pitali kako joj pomoći. Za savjet smo se obratili profesoru Tinu Milatu, kustosu splitskog Prirodoslovnog muzeja, koji nam je kazao kako je lija djelić ogromne populacije uništene u razornom požaru.
- Vidi se da je životinja uplašena, dezorijentirana je, dijelom i stradala. Posljedice su to šoka izazvanog havarijom i visokim temperaturama, a ona sada više ne može nanjušiti tragove koje je ostavljala za snalaženje u prostoru. Toliko je područje opožareno da teško može pronaći vodu i hranu. Brlog joj je možda bio u nekoj rupi u zemlji ili stijeni, tako da se uspjela spasiti, no teško je reći je li to lisica iz divljine ili ona navikla na urbanija područja kakve se mogu vidjeti u blizini Karepovca koji im je izvor hrane - kazao nam je profesor, ipak nas umirujući da je njezina vrsta otporna i da će se vjerojatno snaći.
No, te sreće nisu mnoge nastradale životinje koje je vatra okružila i zarobila, primjerice mali sisavci, gmazovi, kukci i gnijezda ptica, ali neke su ipak spas uspjele pronaći u zemlji.
- Priroda se obnavlja, ima genetske upute za oporavak - kazuje nam naš sugovornik, no posljedice su neminovne. To dobro znaju lovci iz naše županije koji još zbrajaju goleme štete, prebrojavaju divljač i izrađuju planove sanacije terena, što nam je potvrdio Mladen Balić, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, svjestan da je prepolovljen broj životinja koje nisu mogle pobjeći.
Možda je bijesna
- One koje su napustile stanište prije samog dolaska vatre sada se pokušavaju vratiti, što je vjerojatno slučaj s lisicom. Postoji mogućnost da je već prije bila bolesna jer još uvijek ima pojave bjesnoće na našem području. Što se tiče sitnih životinja, one su sigurno stradale. Plamen je bio prebrz i prejak, nisu se mogle skloniti niti su znale kako - kazao nam je, dodajući da je prošao dio terena gdje stanuje podno Peruna, a od živih bića je vidio samo jednu vjevericu na izgorenom stablu.
Ona se spasila i vratila, no novi dom će barem na neko vrijeme morati potražiti drugdje. Doznali smo da postoje i stravične fotografije jadnih životinja koje su u panici direktno trčale u plamen, čemu su svjedočili lovci i vatrogasci, no, zabilježeni su i svijetli trenuci u tom paklu, kao što je zeko koji je zaklon pronašao ispod cisterne vatrogasaca, te je kasnije potrčao na siguran teren.
Preživjele životinje, objašnjava nam čelnik lovaca, nisu otišle predaleko. Primjer je muflonska divljač koja je sa svojim pomladcima s Peruna otišla u Gornju Podstranu, kao i mnoge druge vrste, jer tamo nije gorjelo, a vratit će se kada naraste trava. Lovci već sada na rubna i rijetka netaknuta područja unose velike količine suhe i zrnate hrane, te vode.
Lovci pripremaju staništa
- Svi lovci u županiji su se ujedinili te će pripremiti nova staništa. Očekujemo već najavljenu pomoć u nabavi nove divljači od Županije, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog lovačkog saveza, posebno za nabavu zečeva i fazana, a treba se pobrinuti i za nove hranilice i pojilišta izgorjela u požaru - naveo nam je dio njihovih opsežnih zadataka te nam na zahtjev laički dalje pojasnio da pripremaju obnovu i izradu novih stotinjak remiza, manjih poljoprivrednih površina veličine nekoliko stotina kvadrata, koje će lovci preoravati te posijati ječam, zob i djetelinu negdje oko Velike Gospe, kada počinju kiše.
- Životinje će se tu početi vraćati kada krene nova vegetacija, a to će biti u travnju iduće godine, a tada ćemo i mi ispustiti živu divljač - uputio nas je Balić, podcrtavajući kako su cijelu našu županiju, od Svilaje, Dinare, Šestanovca pa do Makarske i Podgore zadesili strašni požari, zbog čega su dokrajčena mnoga lovišta i staništa, gdje će se sigurno zabraniti lovačke aktivnosti.
No, jedno pitanje ostaje otvoreno, a to je što će biti s izgorenim Splitskim poljem, predjelom oko Karepovca te donjim tokom rijeke Žrnovnice koji ne spadaju u lovna područja pa bi Grad Split trebao provesti sanaciju, točnije mjere za zaštitu vrsta i obnovu staništa. Iz Banovine nam je odgovoreno da Grad Split može angažirati lovce na tzv. "nelovnom području", ali tek kada se u proračunu predvidi i objavi natječaj za odabir tvrtke koja će izraditi elaborat, čime bi se definirali "nelovno područje" i načini postupanja na takvom mjestu.
- Taj elaborat s prijedlogom odluke je potrebno poslati na suglasnost nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, a u novom proračunu treba odrediti i sredstva za provedbu natječaja gdje će biti odabrana neka lovačka udruga koja bi "radila" na području Grada - ustvrdio je Damir Babić, voditelj Odsjeka za komunalne poslove.
Nema najezde zmija
Mogućnost najezde zmija na predjelima koje je požar poharao odbacuju obojica naših sugovornika, i Milat i Balić. Objašnjavaju kako je prirodno da ti gmazovi ljeti traže vodu, pa tako i sada poslije požara, ali nema govora o njihovom paničnom bijegu, posebno ne prema ljudima, od kojih zaziru. Iz Grada su nam potvrdili da su po dojavi naložili tretiranje snake outom, repelentom za zmije, na liniji između kuća i šume u Privoru, što je jedini zabilježeni slučaj takvog obraćanja građana zbog navodno pojačane pojave tih gmazova.
Vratit će se dogodine
Šire se proturječne informacije o tome treba li životinjama donositi hranu i vodu, posebno na Splitskom polju i predjelima blizu grada gdje su viđene prvih dana poslije požara.
- Ne treba im ništa od toga donositi, male su se već smjestile na površinama gdje još ima netaknute vegetacije i tu one pronalaze sve što im je potrebno za život. Njima je sada najviše potreban mir! Velike životinje koje se puno kreću će lako doći do hrane koju ostavljaju lovci. Prijedlog građanima može ići u smjeru da čiste svoja privatna zemljišta i tako ga pripremaju za mladu travu, a samim tim za životinje koje će se vratiti iduće godine u novoj vegetaciji - objasnio je Mladen Balić, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.