Osnovni biografski podaci govore da je Hall rođen u malome selu 40 kilometara južno od Londona, a studij arhitekture završio je na Sveučilištu Gildford u Kingstonu. Nakon studija otišao je živjeti u Norvešku, gdje je osnovao tvrtku i ostao 25 godina. Od stranih jezika govori skandinavske i francuski.
Godinama vezan uz sjever Europe, odjednom se našao u njezinu južnom dijelu, na hrvatskoj obali. Otkada i s kojom namjerom, pitamo u razgovoru vođenom u Kaštel Štafiliću.
− Često sam putovao svuda po svijetu, dijelom zbog posla, dijelom ljetujući, a 2003. godine došao sam i u Hrvatsku. U vašoj zemlji privukli su me ljubaznost ljudi, ljepota obale i puno otoka.
Tražeći kuću za sebe, godine 2009. proveo sam šest tjedana putujući od Istre do Dubrovnika. Bio sam razočaran jer nisam našao ništa odgovarajuće.
Onda mi je netko rekao da trebam otići u Kaštela, na što sam odgovorio: ne, nikad. Ipak, došao sam i uvjerio se da opći dojam mnogih ljudi u Europi o devastiranim Kaštelima s prisutnom industrijom nije posve točan. Nakon godinu dana u Kaštel Starom pronašao sam kuću koja mi odgovara.
Razišao se s Moralićem
Spomenuli ste da ste proputovali mnoge zemlje, neke i s lijepim obalama. Kako ste došli na ideju za pokretanje projekta u Hrvatskoj, i to baš u Kaštelima?− Prvo moram reći da na obalama europskih zemalja i nema više tako mirnih, sigurnih, netaknutih mjesta kao što su Kaštela.
Nakon kupnje kuće, koju sam i renovirao, šetao sam, gledao more i vidio da nema ni brodova ni bilo kakvih aktivnosti, da je zapravo cijeli zaljev prazan.
Zapitao sam se zašto i odmah počeo raditi opsežnu studiju istraživanja ovog prostora. Razgovarao sam s kaštelanskom gradskom upravom, splitsko-dalmatinskim županom Antom Sanaderom, pregledao GUP Kaštela i projekte planirane na ovom području. Pri tome sam primijetio da su planovi parcijalni.
Krenuo sam od lokacije bivšeg “Adriavinila”, prostora koji je zapušten i ružan, a smješten je u jednom od najatraktivnijih dijelova grada.
Riječ je o prostoru s isključivo turističkom namjenom, po čemu bi se idealno uklopio u vaš projekt.
− Naravno. Dobar projekt turističkih sadržaja, smatrao sam, bio bi dobar početak. To i jest razlog da sam se u veljači 2011. sastao s Enverom Moralićem i njegovim bratom Feretom. Razgovarali smo o mogućnostima razvoja te lokacije. Bio je zainteresiran, ali nakon tog razgovora putevi su nam se razišli.
Osobno sam pristaša toga da to bude turistička zona, a ne stambena. Tada sam predlagao Moraliću, i sada prijedlog ponavljam, da naruči izradu studije isplativosti i uvjerit će se da je isplativ i projekt s isključivo turističkim sadržajima.
Unatoč tom razilaženju, niste odustali od osnovne zamisli?
− Kad sam vidio da ne ide s ovim prijedlogom, počeo sam razmišljati o projektu za cijelu kaštelansku obalu imajući u vidu da će izazvati interes za Kaštela na međunarodnoj razini.
Napravljenu specifikaciju projekta stavili smo na forume arhitekture i pozvali studente da se prijave. Stiglo je 60 ozbiljnih prijava, a na projektu radi 14 studenata, uglavnom onih pred diplomskim ispitom.
Želim naglasiti da strani studenti nisu pozvani zbog toga što hrvatski nisu kompetentni i što ne bi mogli izraditi projekt, jer jesu i mogu, nego upravo s namjerom da međunarodni tim pobudi zanimanje europske javnosti.
Najviše pozornosti javnosti izazvala je najava šetnice od Trogira do Splita u dužini od 20-ak kilometara.
− Zapravo, od Trogira do ušća Jadra u Solinu. Namjera je povezati Kaštela s Trogirom i Splitom. U Trogir godišnje dolaze stotine tisuća turista, a u Kaštela mogu samo gradskim prijevozom. Ne mogu pješice ni biciklom, a šetnica bi im to omogućila.
Ako su s brodom, moraju obilaziti Čiovo zbog Čiovskog mosta. Ključna je stoga povezanost Trogira i Kaštela. Međutim, za novi most ne može se dobiti novac iz fondova EU-a, ali može za projekt brana koje bi spriječile da Trogir nastavi tonuti. Pri tome bi se pojačala veza s Kaštelima preko Pantane.
Važnost urbanog plana
Što još projekt obuhvaća?
− Namjera je ukomponirati različite kulturne sadržaje: kazalište na otvorenom, amfiteatar na vodi... Ti sadržaji služe kao pokazatelj kulture nekog naselja, a koristili bi i stanovnicima i gostima.
Potom bismo afirmirali vodene sportove, izgradili sportske terene i, što je posebno važno, bolje organizirali javni prijevoz.
Kada će uslijediti finalno predstavljanje projekta?
− Projekt će službeno biti predstavljen 28. srpnja ove godine, ali i sada je potpuno otvoren prema javnosti. Tko god je zainteresiran, može doći, pogledati u kojoj je fazi izrada, iznijeti primjedbe i prijedloge. Svakako želimo probuditi u javnosti svijest o važnosti urbanog planiranja.
Uklopit ćemo industriju“Postojeća je industrija bitna za razvoj Kaštela, zapošljava dosta ljudi. Trebamo podršku i ideje ovdašnjih industrijskih poduzeća. Želimo s njima surađivati i razgovarati o tome kako će se uklopiti u naš projekt.” |
Tražit ćemo novac iz EU-a“Projekt dosta ovisi o međusobnoj suradnji nadležnih ministarstava i njihovoj suradnji s institucijama na lokalnoj razini. Ako ga budu stopirali za svaku sitnicu, razvoja neće biti. Projekt neće moći riješiti sve probleme, ali daje pozitivne vizije koje treba razvijati i temelj je za traženje novca iz fondova Europske unije te od privatnih investitora. Stoga sam pozvao ljude kao što su britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Slinn i hrvatski veleposlanik u Poljskoj Ivan del Vechio da se upoznaju s problematikom ovog prostora i podrže projekt.” |
Što se sve planira- šetnica duga 20 kilometara |
