Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

HEP kupuje tisuću i pol automobila! Jel' ijedan - NA STRUJU? DAVOR JURIČIĆ DAKI, ST

Detalji o usluzi >

Hrvatska

Objavljeno 03.05.2013. u 08:01

preko integracija do zavoda

Špediteri u strahu od 1. srpnja: sprema se 2000 otkaza

Desanka Vuko: Što će biti s nama? / Jadran Babić / CROPIX
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, oko 2000 hrvatskih špeditera, od ukupno njih 3500, moglo bi ostati bez posla, dakle, na ulici. Naime, ulaskom Hrvatske u EU špediteri će izgubiti više od 60 posto dosadašnjeg posla jer Hrvatska u svojoj robnoj razmjeni (uvoz-izvoz) s EU-om bilježi više od 60 posto prometa, a kako se ulaskom u EU granice brišu, tako i špediteri ostaju bez posla.

Da bi stvar za špeditere bila još gora, pobrinula se i odluka Državnog zavoda za statistiku i Centra za intrastat sustav (prema zakonima EU-a), da zbog ulaska Hrvatske u EU iznos od 1,7 milijuna kuna godišnjeg prometa (uvoz-izvoz) bude najniža granica po kojoj bi hrvatske tvrtke morale mjesečno podnositi statističko izvješće EU-u.

Do iznosa od 1,7 milijuna kuna došlo se izračunom 97 posto udjela vrijednosti robne razmjene tvrtki u ukupnoj vrijednosti robne razmjene s EU-om (ovaj iznos u Sloveniji je oko 900 tisuća kuna, ili 120 tisuća eura). Takvih tvrtki u Hrvatskoj, koje ostvaruju promet od 1,7 milijuna kuna, samo je 18,8 posto, ili, brojčano, 4289. Tvrtke s manjim prometom, kojih kod nas ima kudikamo više, neće trebati podnositi statističko izvješće.

Mogućnost zbrinjavanja

– Ovaj veliki limit, jer u Hrvatskoj nema veliki broj tvrtki koji ostvaruju promet od 1,7 milijuna kuna, ostavlja nam vrlo malo posla. Kako ove tvrtke s manjim prometom više neće biti dužne statistički izvještavati, mi špediteri ćemo ostati bez tog dijela posla. Samim tim, gasit će se špediterske tvrtke i ljudi će ići na ulicu.

Naravno, oni s više od 1,7 milijuna kuna prometa i dalje mogu biti naši komintenti, jer im mi možemo podnositi statistička izvješća prema EU-u, ali oni mogu to mogu raditi i sami. A samo u Splitu djeluje oko 300 špeditera i oko 35 špediterskih tvrtki – kazuje Desanka Vuko, predsjednica strukovne grupacije otpremnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- Kao i uvijek, rješenje ove problematike je barem dijelom vrlo jednostavno. Postoje europski fondovi za prilagodbu globalizaciji, a namijenjen je državama članicama EU-a s ciljem zbrinjavanja ljudi čija su radna mjesta izgubljena zbog globalizacijskih učinaka. Ali za ta sredstva apliciraju države putem svojih nadležnih institucija te se nakon odobrenja od Europske komisije one uplaćuju državama članicama, koje ih putem svojih nadležnih institucija usmjeravaju u potpore za prekvalifikaciju, savjetovanje, samozapošljavanje i neke druge ciljane programe. Ne možemo mi špediteri sami povlačiti sredstva iz EU fondova.

Međutim, još uvijek nažalost po tom pitanju nitko ništa nije učinio! Stoga molimo državnu upravu da poduzme nekakve radnje i da nas o tome obavijesti kako ne bi ostali bez posla i bez izvora prihoda za svoje obitelji - apelira Desanka Vuko.

Za vjerovati je kako će zagrebački špediteri preživjeti ulazak u EU, budući preko Zagreba ide 36,7 posto ukupnog izvoza, a 59,6 posto uvoza u Hrvatsku, dok preko Splita ide 4,9 posto izvoza i 4,1 posto uvoza.

Jasno, sve će to dodatno povećati broj nezaposlenih u Hrvatskoj.

IVICA MARKOVIĆ

Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: Arkaj | Komentirano: 3. svibanj 2013. 13:01
Ovakvi učinci pristupanja u EU znali su se i pred desetak godina kad je otpočeo proces prilagođavanja i pridruživanja. A to da se vlada i ostali iz svih struktura vlasti brinu samo za svoje guzice i eventualno rodbinu takođe nije nikakva novost. Ovim nesretnim ljudima preostat će jedino da poslušaju Kerumov "recept" za nezaposlene: poć na selo i sadit kupus, bar oni koji ga imaju di sadit a nemaju dovoljno čvrst želudac za kopanje po kontejneru za smeće.
Komentar od: kormilar | Komentirano: 3. svibanj 2013. 12:00
Jeste li možda čuli da se negdje u Hrvatskoj može zaposliti 1000 - 2000 radnika? Ja, nisam. Nije dobro.