Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar

Žužul škarta Bellea. Neka ga sad Hajduk dovede ka veliko pojačanje, pa će nakon tri miseca raskinit ugovor. Dino, Spinut

Kako poslati komentar

Hrvatska

Objavljeno 23.10.2011. u 15:51

MIODRAG MARINOVIĆ NE KRIJE DA ĆE TEK ULASKOM U EU HRVATSKA POSTATI UISTINU ZANIMLJIVA POTOMCIMA EMIGRANATA U JUŽNOJ AMERICI

Čileanski Hrvati: Kad uđete u EU, eto i nas s kapitalom, ulagat ćemo u hotele i poslovne zone

Jest
Nije lako bilo Miodragu Marinoviću, nezavisnom zastupniku u Senatu Republike Čile, u petak stići od Zagreba do Splita, vremenski uvjeti nisu bili bajni, te je ovom političaru hrvatskih korijena (otac rođen u Splitu) bilo lakše stići iz domovine u Hrvatsku nego iz metropole do grada podno Marjana.

Izravno iz vlaka požurio je na sastanak, u prostorijama Splitsko-dalmatinske županije čekali su ga zamjenik župana Luka Brčić, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar te Ivan Udovičić, pročelnik Upravnog odbora za gospodarstvo, razvitak i europske integracije.

Marinović, ujedno i predsjednik Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Čile, u rodni grad svog oca došao je s ozbiljnim namjerama.

- Dvadesetogodišnja suradnja Splita, njegove županije i Čilea egzistira već na poljima kulturne i turističke razmjene. No, ono što nas danas zanima jest ekonomsko i gospodarsko ulaganje u ovu regiju. Hrvatskoj se ulaskom u Europsku uniju otvaraju brojna vrata, te će ona postati vrlo dobro mjesto za investicije. To smo prepoznali i odlučili iskoristiti. Osim toga, i brojni iseljenici bi se mogli vratiti u Hrvatsku nakon njezina pristupanja Uniji – kazao je Marinović, naglasivši kako će pokušati dovesti što više poduzetnika u Split kako bi uložili svoj novac.

Poseban interes Marinović je iskazao za hotele u državnom vlasništvu.

- Riječ je o objektima s većim kapacitetima koje država želi privatizirati. Uz njih bih vam preporučio i poduzetničke zone – kazao je Ivan Udovičić, na što je uslijedio niz pitanja čileanskog zastupnika.

- Jesu li imovinskopravni odnosi u hotelima koje predlažete riješeni? Naime, bio sam u jednom od njih još 2001. godine, i tada se nije znalo tko je vlasnik. Zanima me i koliki su im kapaciteti i jesu li u funkciji.

- Naravno da jesu, i bez brige, svi imovinskopravni odnosi su sada riješeni, a ni jedan hotel nije ispod 300 postelja – odgovorio mu je Udovičić, dok je zamjenik župana Brčić nadodao kako se “svi potrebni dokumenti i dozvole mogu nabaviti u 60 dana”.

Poput pravog kupca, Marinović je nastavio s pitanjima:

- Što je s tim poduzetničkim zonama, jesu li u blizini mora? Kakve se djelatnosti tamo mogu obavljati? I tko može kupiti zemljište u poduzetničkoj zoni? Mora li biti Hrvat ili...

- Naravno da ne mora, može biti i Čileanac. Nalaze se na 10 do 20 kilometara od Splita, u blizini su autoceste, a cijena za zemljišta kreće se od pet do 20 eura po četvornome metru.

- Što je s lukama, konkretno mislim na transportne luke? – nastavio je Marinović.

- Sjeverna luka je privatizirana - uslijedio je odgovor.

Za kraj službenog dijela sastanka Marinović je obećao kako će nakon povratka obvezno porazgovarati s ljudima iz čileanske gospodarske komore, te poduzetnicima kako bi ih što više animirao i potaknuo na dolazak u Split, na razmatranje ozbiljnih investicija.

Poslije toga uslijedio je i neslužbeni dio u kojem je Marinović Slobodnoj Dalmaciji priznao kako je glavni razlog pojačanog zanimanja Čilea za Dalmaciju upravo sve bliži datum pristupa Hrvatske Europskoj uniji.

- Riječ je o vrlo dobroj prilici za investiranje, a uz to imamo i sjajne uvjete za suradnju budući da je u Čileu više od 400.000 hrvatskih imigranata, i meni je, kao predsjedniku Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Čile, prvotni cilj upravo jačanje veza između naših zemalja. Trenutno je suradnja na kulturnom planu dobra, no na gospodarskom i nije baš, i zbog toga je želimo pojačati koliko god možemo – kazao je Marinovć, te dodao:

- Veliki su izgledi da ćemo uspjeti privući čileanske investitore, no najvažnije je da se pravne stvari, kao što su vlasništvo ili birokracija, riješe, a vjerujem da će se to s ulaskom u Uniju ispraviti. Ako se investicije realiziraju, dolazit će i više turista, neka predviđanja govore kako o tri milijuna čileanskih gostiju godišnje.

Prema Marinovićevim riječima, za početak bi se većina investicija trebala sliti u turizam.

- No, ništa nije sigurno, važno je najprije uspostaviti mostove komunikacije i osigurati prave uvjete za ulaganja. Vrlo je izgledno kako će prve investicije doći na polju turizma, ali one bi onda trebale povući i ostale oblike ulaganja – kazao je otkrivši kako je, među ostalim, odabrao Split za suradnju i zbog emotivnih razloga:

- Većina ljudi koja je emigrirala u Čile je iz Dalmacije, konkretno s Brača, i zbog toga imamo posebnu vezu s ovim prostorom, koji je turistički vrlo atraktivan.

Naime, Marinovićev otac je kao dijete iz Splita otišao u bijeli svijet, gdje ga je životna sudbina odvela u Čile, gdje je Marinoviću kao djetetu baka znala pričati priče o starom Splitu i tadašnjem načinu života koji je bio vrlo sličan onome u Punta Arenasu, gdje ima mnogo Hrvata i njihovih zajednica.

- Ni danas nije lagan život u Punta Arenasu. Više od dvije tisuće i četiristo kilometara je udaljen od glavnoga grada Santiaga, vrlo je hladno i vjetrovito. Neki kažu kako tamo završava Amerika, no tamo se ona rodila, tamo je njezin početak. Možda Amerika počinje s Punta Arenasom, ali sigurno završava sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Dosta ljudi se slaže kako oni vode glavnu riječ na američkim kontinentima, no ne i Marinović:

- Čile je mala zemlja s politikom otvorenih vrata, zbog čega smo ostvarili slobodnu trgovinu s cijelim svijetom. To je vrlo važno za male zemlje, među kojima je i Hrvatska, jer upravo one mogu mnogo profitirati na takav način. Za razliku od, na primjer, Meksika koji je blizu SAD-a, Čile se nalazi razmjerno daleko te smo zauzeli stav integracije, fleksibilnosti, i liberalizma, kakav preporučujemo i Hrvatskoj.

Južna Amerika imala je vrlo burnu prošlost, s vrlo često revolucionarnim izmjenama vlasti, ali, prema Marinovićevu mišljenju, očekuje je vrlo svijetla budućnost.

- Latinska Amerika se, ukupno gledajući ekonomiju i sigurnost, razvija u pozitivnom smjeru. No postoje izuzeci poput Venezuele, gdje predsjednik Hugo Chavez vodi život i politiku koja se kosi s pravim tekovinama socijalizma i komunizma. To nije dobar put kojim bi zemlje Latinske Amerike trebale krenuti, i mi u Čileu osuđujemo takav način razvoja, nadajući se kako ni jedna od zemalja Južnoj Americi neće slijediti primjer Venezuele – kazao je Marinović.

Njegova zemlja ima dobar razlog da ne krene putem Venezuele:

- Čile je, naime, jedna od prvih zemalja u kojima je zaživio danas toliko mrski neoliberalizam. No, ne gledaju svi Čileanci s mržnjom na neoliberalizam.

- Prije četrdeset godina, Čile je bio jedna od prvih zemalja u svijetu koje su se potpuno otvorile drugim državama. Danas zahvaljujući tome, BDP po glavi stanovnika iznosi više od 15 tisuća dolara – zaključio je Marinović.

vlado ozretić

I mi u Čileu također radimo pršut, vrlo je ukusan, a najslađe mi je pojesti kroštule. Također, u hrvatskim zajednicama zna se poslužiti i domaći pelinkovac – otkrio je Marinović.
Prema Marinovićevu mišljenju, upravo su doseljenici iz Hrvatske odigrali značajnu ulogu u razvoju Čilea.

- Neki su se doseljenici izvrsno integrirali, drugi nisu. Hrvatima tamo dobro ide, dobro žive i omiljeni su u društvu kojem pridonose u svakom pogledu, bilo ekonomskom, političkom ili kulturnom.



Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: | Komentirano: 24. listopad 2011. 3:49
bilo koja zemlja ima problem i velike komplexe ako trazi svoje sinove izvan svojih granica.
Komentar od: | Komentirano: 24. listopad 2011. 3:09
koji kapital ka da je Cile bogat ,kao da je neka velika razlika u standardu izmedju Cile-a i Hrvatske i jos moram citat politicku doktrinu ,kao da smo pali s Marsa pa ne znamo kolko je ljudi pobijeno ko ovce na stadionu u Santiagu...ne kazem da ovi covik nema dobre namjere , samo...di je ta lova ????

pusti bilioneri u Cileu,frajer Amerikanac in je dovea busilicu,izbusija 300 metri zemlje i izvadija rudare - mukte...

Komentar od: miran | Komentirano: 23. listopad 2011. 20:07
Ovo su priče koje slušamo već 20.godina,niti jedan kapitalista neće ulagati u RH,ako nema sigurna saznanja da će puno više zaraditi nego u vlastitoj zemlji.
Ovi šta su do sada "naši" iseljenici došli, pretežno su došli da tu nešto UZMU a nikako da nešto unaprede.
Taj LUKŠIĆ je uredno proda KARLOVAČKU PIVOVARU čim je bila ozbiljna ponuda a dobio ju je jako POVOLJNO.
Ovi šta su kao emigranti politički - ti imaju manje novaca od mene..................."suvi ka barut",zapravo su došli tu da se "uhlj*****".
Ulaganje iseljenika u RH - NIŠTA OD TOGA.
Komentar od: | Komentirano: 23. listopad 2011. 18:03
dođi svi te volimo,dati ćemo ti sve što poželiš za malu lovu.takve ponude se ne odbijaju.dođ,i samo se vrati i izaberi sve što poželiš. treba nam takvih faca što više.
Komentar od: MarkoKraljevic | Komentirano: 23. listopad 2011. 17:03
pametan je ovaj covik ali ce brzo odlepsat...
Komentar od: njarnjas | Komentirano: 23. listopad 2011. 16:24
o samo dodjite vi iz juzne amerike. ovamo vam je ko u juznoj americi. kopa se po smecu ima 20 godina. organi se prodaju skoro pa dzabe. bubrega ima i na bacanje. samo da bi se prezivilo. moze se prodati i oko, moze i jetra. ima svega. a zivot je tako jeftin da za sitnicu ga mozes izgubiti , samo ako o necemu znas malo vise. skoro pa ko u kolumbiji.
kladionice rade najbolje. mozes se kladiti o sto god hoces, npr kladis se oce li ti predsjednik izaci iz zatvora ili nece. To vam je ono kao sto je bilo u vrijeme pinochea tamo kod vas u cileu.
med i mlijeko vam je ovamo kod nas Ko u maerici. .......- ali onoj juznoj . ;)
Komentar od: neverane | Komentirano: 23. listopad 2011. 16:05
"poseban interes,Marinović je pokazao za hotele u državnom vlasništvu".....pametnom dosta.
Komentar od: ništa mi više nije jasno | Komentirano: 23. listopad 2011. 15:59
ajmo lukšići ale....