stdClass Object ( [id] => 280450 [title] => Mojmir Novaković na "Ethnoambientu": Ljudi moraju zaroniti u vlastiti arhetip da bi došli do kvalitetnih rješenja [alias] => mojmir-novakovic-na-ethnoambientu-ljudi-moraju-zaroniti-u-vlastiti-arhetip-da-bi-dosli-do-kvalitetnih-rjesenja [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Ovogodišnji Ethnoambient bio je "uokviren" temom o emigraciji. Kako ste došli do te teme?

- Ta nam se tema nekako spontano nametnula. Možda je to zapravo samo jedan od načina da se ljudima kaže i što mogu dobiti od Ethnoambienta jer se pitanje identiteta ustvari cijelo vrijeme provlači kroz naš program. Kad smo krenuli sa svim ovim, pitanje emigracije nije bilo toliko aktualno, možda tek u nekim zemljama, i to na razini jug-sjever Europe, ali danas to pomalo postaje i hrvatska realnost, jer su ti ljudi i pred našim vratima. Mislim da je to nešto što mi, rođeni i uronjeni u jednu kulturu, još nismo u stanju pojmiti, i ne znamo kako bi to "stavili" kao problem, a kamoli da bismo našli rješenje... U jednom trenutku smo naprosto shvatili da većina glazbenika o kojima smo razmišljali u kontekstu ovog festivala priča tu priču i svojim životima. Evo, recimo, Domo Emigrantes o tome govore i samim svojim imenom. Uostalom, i ja i Antonia već tri i po godine živimo iseljeničkim životom u Velikoj Britaniji.

- Jeste li se i sami susreli s nekim predrasudama?

- Bilo je nezgodnih situacija. Nije bilo ugodno kad je antieuropski UKIP krenuo sa svojom kampanjom... Ipak, imam sreću da živim u možda i najliberalnijiem gradu u svijetu, jer Brighton je pojam slobode, što se tiče baš svega, ne samo na Otoku. To je, mislim, jedini grad u kojem su na vlasti zeleni već dugi niz godina. To je crveno-zelena oaza u plavom bojom obojenom konzervativnom jugu Engleske. Ali, kažem, bilo je svakakvih situacija. Kad ti konzervativni agitator dođe na vrata, pa mu ti veliš da nemaš ni pravo glasa i onda vidiš da čovjek ne zna što bi sa sobom. UKIP uredno dijeli letke protiv emigranata, što je jako glupo, jer ne možeš sve emigrante trpat u istu ladicu, niti je moguće sve ljude trpati u istu odrednicu. Predrasude treba razbijati i mislim da je i ovo što mi radimo doprinos tome. Uostalom, i ja sam imao neke predrasude o Englezima, pa se u kontaktu sa živim ljudima uvjeriš da su, gle čuda, svi normalni. Svi smo mi ljudi i razumijemo drugog čovjeka kad smo u neposrednom kontaktu. Najlakše je na osnovi nepoznavanja drugog, druge boje kože ili kulture uzgajati strahove. A iz straha nikad nije ništa dobro izašlo.

- I kod nas se kao efekt zastrašivanja koristi rečenica, ako odu naši mladi u Europu, doći će nam "neki tamo"... Dakle, unaprijed se stvara negativna percepcija i potiče strah?

- Da, tako to biva kad se krene od straha. Tako sami sebi postavljamo barijere prema drugima. Kad u tvoju kulturu dođe netko tko je drukčije fizionomije, ili se ponaša potpuno drukčije, gledano iz prizme tvoje kulture, pa izgleda ili potpuno namršten ili previše veseo i ti mu naprosto ne vjeruješ jer u tvojoj kulturi postoje neke druge mirkoekspresije, način na koji se pozdravlja, kaže dobro jutro... to stvara upitnik i plodno je tlo za klijanje straha, a onda i predrasuda. Treba shvatiti da nam susret s drugom kulturom dođe kao neka vrsta ogledala i spoznaja što moramo promijeniti. Ili ćeš živjeti bez ogledala, makar malo tko izlazi na ulicu da se prethodno ne pogleda je li krmeljav ili ne znam što. Srećom, nijedna kultura nije hermetična i mi se mijenjamo i kada toga nismo potpuno svjesni. I zato valja poslušati čovjeka iz druge kulture, pogotovo umjetnike. Iz toga možeš puno saznati i o sebi, kakav si nekad bio, kakav si sada.

- World Music je po prvi put omogućio, kao svojevrsna povijesna ironija, netko će reći povijesna pravda, da mali utječu na velike?

- Da, iako WM nikad nije bio ideološki obojen. Više je obojen nekom znatiželjom i ljepotom. Čak nije ni tehnički predestiran. Ima ih koji naginju jazzu, fusion etnu, to se sve vidi na različitim festivalima... Kada se WM pojavio prije 30 godina, to je tada bilo otkrivanje pojma da postoji "druga" glazba. Danas, glazbe ima toliko puno da ne možeš ljude više iznenadit s bilo čim. U suvremenoj pop glazbi, recimo, ima nevjerojatno puno utjecaja WM-a, stvari su toliko ispremiješane, nije stvar u formi. A sve to ti omogućuje da se pogledaš u ogledalo i shvatiš tko si. Počevši od toga kako se odnosiš prema susjedima ili kolegama na poslu, pa nadalje, do nekih dubljih pitanja.

- Kako komentirate to što neki okretanje tradiciji ne koriste za otvaranje prema drugima, nego za "zazidavanje" u kulama vlastitog simboličkog identiteta? Pa onda to njegovanje tradicije postaje samo sebi svrha...

- Na to pitanje odgovaram uvijek istom rečenicom - ako imaš stablo koje je ogromno i tisuću godina staro - to je kultura. Ako ga izvučemo iz zemlje i stavimo u muzej, neće davati nikakve plodove, kisik... Ako ga ostaviš u zemlji, ono raste, daje plodove. Ali se i mijenja. Možda i istrune, propadne, ali je živjelo. WM je upravo to, susret tradicije s drugim tradicijama, s novim tehnologijama i kulturama... Iz istog razloga se pjeva, ali drukčije sad zvuči. Evo, recimo, kad slušaš ljeričara Ivu Letunića i Zlatka Glavinića, vidiš da svaki od njih svira potpuno drukčije. A mi smo u stanju uzeti primjer jednoga od glazbenika i kazati - evo, tako se svira na jugu Hrvatske. A zapravo je sve stvar karaktera. Pa zamislite da ja, recimo, sad pjevam pjesme Tamare Obrovac, to bi zvučalo potpuno drukčije, čak i uz njezin bend...

- To inzistiranje na osobnom doprinosu bi bila i ta neka ključna razlika između WM-a i folklora?

- Folklor ima svoje mjesto i svoj doprinos, ali zato je WM potreban, kao iskorak. Istina, i vrlo riskantan, puno riskantniji od folklora, jer folklor ide na sigurno. U WM-u postoji veća sloboda i veća odgovornost, kao i mogućnost veće greške, za razliku od folklora gdje su greške manje, ali je možda i manja sloboda. A mislim da veća sloboda ipak daje veće mogućnosti.

- Iako kod nas posljednjih godina dominantna kultura baš i nije previše sklona otvaranju prema svijetu, jer kao da još uvijek obnavljamo neki zagubljeni nacionalni identitet; istodobno svjedočimo fenomenu - narodnjaka. Iako ih nema u ovdašnjim medijima, mladi masovno slušaju narodnjake. Popularno je zgražati se i moralizirati nad tim, ali to je zanimljiv kulturološki fenomen, kako ga objašnjavate?

- Gledajte, pa i ja i vi smo kao mladi slušali nešto što nas je izdvajalo iz konteksta. Time smo davali poruku odraslima da je ono što oni rade nedovoljno dobro i da mi imao viziju drukčijeg, boljeg svijeta. To smo vidjeli kao rješenje u odnosu na ono što su naši roditelji slušali. To djeca i danas namjerno rade, pa i s narodnjacima, stvaraju svoj prostor slobode. To je ujedno i generacijska stvar. S druge strane, glazba je antropološki prevažna da bismo vjerovali kako ćemo biti OK, ma što god slušali. Ali, ima tu jedan veći, koncepcijski problem - zadnjih nekoliko generacija uvriježilo se to da postoji netko tko pjeva, svira, a drugi pasivno slušaju. U tradiciji, recimo, Dalmatinske zagore, to ne postoji. Ti ne slušaš diplara, ti plešeš, aktivan si u kolu. Promjena te koncepcije je puno veći problem nego sluša li netko HM, cajke ili klasičnu glabu. Jer si u sva tri slučaja pasivan. To ih povezuje koliko god mislili da su razlitiči. 

- Jeste li u kontaktu s Kristi Stassinopoulou, grčkom umjetnicom koja je dva puta bila na Gradini? Jeste li možda razgovarali o aktualnoj grčkoj krizi?

- Ne znam njihov precizan stav vezano za aktualna politička događanja u Grckoj. Ono o čemu mogu govoriti je njihova glazba. Kristi i Stathis Kalyviotis svojom glazbom jako precizno govore o nekim stvarima već više od deset godina. Jednako su kritični i prema Grčkoj i prema Europi. Ne bave se oni toliko dnevnom politikom, sa "za" ili "protiv" na grčkom referendumu, njih sigurno više frustrira što lokalna sredina ne prepoznaje važnost odnosa prema vlastitoj tradiciji, nego se uzimaju samo površni segmenti. Ali to je i širi problem, i ide uz ogromne promjene načina ponašanja. Mislim da je sve što se u Europi događa i posljedica činjenice da su južniji narodi kasnije ušli u fazu industrijalizacije i da su ostali bliže tradiciji, za razliku od naroda sa sjevera Europe kod kojih mi se cini da je ta veza manja. Nerazumijevanje kulturnih različitosti između europskih zemalja je očito. Te razlike treba poznavati i uvažavati. Ovog trenutka one Europi izgledaju kao problem, a zapravo bi, ako mene pitate, trebale biti dio rješenja. Činjenica je da je multikulturalizam naša realnost i naša budućnost. O tome kako će se pri susretu i integraciji kultura stvoriti nova kvaliteta, ovisi i kvaliteta našeg života u budućnosti.



Zoe iz Italije nastupili su još 2007. godine / CROPIX
- Što je s mogućnošću proboja Kriesa na britansku scenu? Koliko je to realno i izvedivo?

- Kries je s prvim albumom bio prisutan i na britanskoj sceni, koncertnim promocijama i sluzbenom distribucijom albuma. Neki novi planovi postoje, ali bolje ništa ne govoriti, već sam previše govorio o tome. Jedna stvar su želje, ali neke je stvari bolje ne izgovoriti. Nešto se radi, vidjet ćemo...

- Jeste li ikad došli na pomisao da iskoriste trendovsku popularnost balkanske glazbene tradicije posljednjih godina. Evo, Goran Bregović je profitirao na tome, sad i neki ovdašnji izvođači na proziran način pokušavaju kopirati njegov recept?

- Ma, dobro, Legenova "Zumba" je bila hit u svoje vrijeme i dan danas se vrti po partijima diljem svijeta, ima je na raznim kompilacijama. Ali ja mislim da su stvari puno dublje i bitnije od toga. Bit umjetnosti, pa ako hoćete i života, nešto je potpuno drugo. Evo, recimo, veliki glazbenik i prijatelj "Ethnoambienta" Seckou Keita je za mene ideal takvog poimanja glazbe. On je izdanak obitelji u kojoj je sedam prethodnih generacija sviralo iste instrumente. I svaki od njih je donio neki svoj pečat kulturi. To se ne može svesti na jednu pjesmu, na broj prodanih albuma, ili broj koncerata... To je puno veće od pojma hita. A hoću li ja biti pamćen i po čemu točno, za mene je nevažno. Bitan je neki pomak kojeg želiš ostvariti glazbom.

- "Ethnoambient" traje već punih 18 godina, u međuvremenu se pojavilo na desetke sličnih festivala, no vi niste došli u iskušenje da od "Ethnoambienta" radite neki veći festival? Neki vam to i zamjeraju, drugi vide prednost i formulu održivosti u tome?

- "Ethnoambient" je uvjetovan gabaritima Gradine. Dakle, to je naša odluka jer je Gradina sjajan prostor. I tu stane najviše oko 1000 ljudi, što omogućuje da se ne izgubi kontakt izvođača i publike. Atmosfera Gradine uvjetuje i izbor izvođača, u velikoj mjeri. Ima toliko odličnih izvođača koje nikad nismo zvali, a cijenimo ih jako, jer se naprosto ne bi uklopili u ovaj prostor. Tu se vodimo nekim unutarnjim osjećajem, nikako nekim komercijalnim razlozima, iako nam, naravno, i financije određuju nekakve limite. Znate, meni je osobno smetalo što nas 15 godina nisu zvali na ljubljansku Drugu godbu, ali to nije stvar toga cijeni li netko tvoj rad, nego naprosto uklapaš li se u program. Ego treba imati pod kontrolom i vjerovati u sebe i svoj rad.

- Ima li neko ime koje ste pokušali dovesti, a nikako ne uspijevate?

- Sponzore (smijeh)! Ma ima barem stotinjak izvođača koje nismo uspjeli dovesti! Ali, kako nema neke logike u sastavljanju programa i nikad nikoga ne odbijamo, moguće je da se neki od njih pojave na nekom od idućih izdanja "Ethnoambienta". Mi smo, recimo, prijatelji sa ljudima iz Mostar Sevdah Reuniona, ali ne zovemo ih jer oni ionako nastupaju na hrvatskim pozornicama, a nama je cilj zvati izvođače koje publika inače nema priliku vidjeti kod nas. Tako da želimo i u tom smislu širiti horizonte. Baš kao što ima toliko lijepih, općepoznatih tradicijskih pjesama, a mi ih ne pjevamo, nego inzistiramo na stalnom otkrivanju nečeg novog, na nekim novim spoznajama. Moja je osnovna postavka da ljudi moraju zaroniti u vlastiti arhetip da bi došli do kvalitetnih rješenja, kako u glazbi, tako i u životu.

RAZGOVARAO: HRVOJE PRNJAK

snimio NIKOLA VILIĆ / CROPIX

IZA KULISA MAGIJE NA GRADINI

Zašto samo dvije večeri?

Essev bar, Zoe, Vieux Farka Toure, Cimarron, Zuzana Novak, Kristi Stassinopoulou, Danyel Waro, Lo Cor de la Plana, Spiro, Janusz Prusinowski Trio, nezaobilazni Seckou Keita... samo su neka od dojmljivijih imena koja smo proteklih 18 godina mogli gledati na solinskoj Gradini, u sklopu festivala koji - valjda ste već shvatili - odbija postati velikim, što se u doba sveopće komercijalizacije i "ultrizacije" glazbenih događanja čini kao gotovo samoubilački potez.

No, zapravo je to i jedini način da se sačuva jedinstvena atmosfera o kojoj pričaju svi koji su makar jednom bili na Ethnoambientu. Uostalom, nije ni medijsko pokroviteljstvo "fRootsa", najutjecajnijeg svjetskog časopisa folk/roots/world music scene "palo s neba"...

"Gradina nije ni prevelik ni premalen prostor, a ljudi nam govore da im je odlazak na festival kao da se idu naći s obitelji. Iako se svi ti ljudi međusobno ne poznaju, nerijetko se pozdrave kad se vide na Gradini, kao da se odnekud ipak znaju, dakle, to je već izgrađena zajednica ljudi koji znaju zašto dolaze", kazat će Antonija Kavas, čiji je doprinos u organizaciji i koncipiranju programa svih ovih godina nemjerljiv.

Naravno, naslušala se Antonija, baš kao i Mojmir, Goran i drugi iz male ali ustrajne ekipe, pitanja poput "a kad ćete dovesti te i te?", "zašto imate samo dvije večeri?", "jeste li ove godine nešto ranije nego inače?"... Ali to ih ne živcira. Ne može ih se narajcati niti pitanjem zašto ih Ministarstvo kulture ne pomaže izdašnije (iako je više ministara poziralo pred kamerama s materijalima Ethnoambienta na stolu), ili kad ih recimo pitate smeta li ih što HTV već godinama ne dolazi na festival, a istodobno u noćnim satima nerijetko do zamora vrte stare snimke Ethnoambienta s početka prošlog desetljeća.

Umjesto oštre kritike, Mojmir i Antonija će na to pomirljivo uzvratiti kako se "ljeti događa puno toga, pa sigurno i oni imaju neki svoj budžet i neke svoje razloge"... "Kamere oduzmu i dio spontanosti čitavom događaju", dodat će Mojmir, dok se ja mislim iz čega ću uopće "izvući" naslov...

Ali, na Ethnoambientu nema mjesta senzaciji, još manje prepucavanju. Ne želim biti patetičan, ali stvar je u nečem drugom. Samo ako dopustite da vas to "nešto" i preplavi, pa makar se prvi i posljednji put susreli s tim izvođačem.
H. PRNJAK

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => GLAZBOM PROTIV PREDRASUDA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2015-07-19 19:54:50 [created_by] => 37 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2015-07-20 10:36:25 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2015-07-19 21:05:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 2559 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2015/07/19/Nedjeljna/mojmir00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "680x400" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4025543 Threads: 3 Questions: 119041385 Slow queries: 52529 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 3639221 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 32 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/mojmir-novakovic-na-ethnoambientu-ljudi-moraju-zaroniti-u-vlastiti-arhetip-da-bi-dosli-do-kvalitetnih-rjesenja-280450 [printLink] => /kultura/mojmir-novakovic-na-ethnoambientu-ljudi-moraju-zaroniti-u-vlastiti-arhetip-da-bi-dosli-do-kvalitetnih-rjesenja-280450?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => GLAZBOM PROTIV PREDRASUDA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Mojmir Novaković na "Ethnoambientu": Ljudi moraju zaroniti u vlastiti arhetip da bi došli do kvalitetnih rješenja [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-10-16-40-26-37 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/07/19/Nedjeljna/mojmir00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/07/19/Nedjeljna/mojmir00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Ovogodišnji Ethnoambient bio je "uokviren" temom o emigraciji. Kako ste došli do te teme?

- Ta nam se tema nekako spontano nametnula. Možda je to zapravo samo jedan od načina da se ljudima kaže i što mogu dobiti od Ethnoambienta jer se pitanje identiteta ustvari cijelo vrijeme provlači kroz naš program. Kad smo krenuli sa svim ovim, pitanje emigracije nije bilo toliko aktualno, možda tek u nekim zemljama, i to na razini jug-sjever Europe, ali danas to pomalo postaje i hrvatska realnost, jer su ti ljudi i pred našim vratima. Mislim da je to nešto što mi, rođeni i uronjeni u jednu kulturu, još nismo u stanju pojmiti, i ne znamo kako bi to "stavili" kao problem, a kamoli da bismo našli rješenje... U jednom trenutku smo naprosto shvatili da većina glazbenika o kojima smo razmišljali u kontekstu ovog festivala priča tu priču i svojim životima. Evo, recimo, Domo Emigrantes o tome govore i samim svojim imenom. Uostalom, i ja i Antonia već tri i po godine živimo iseljeničkim životom u Velikoj Britaniji.

- Jeste li se i sami susreli s nekim predrasudama?

- Bilo je nezgodnih situacija. Nije bilo ugodno kad je antieuropski UKIP krenuo sa svojom kampanjom... Ipak, imam sreću da živim u možda i najliberalnijiem gradu u svijetu, jer Brighton je pojam slobode, što se tiče baš svega, ne samo na Otoku. To je, mislim, jedini grad u kojem su na vlasti zeleni već dugi niz godina. To je crveno-zelena oaza u plavom bojom obojenom konzervativnom jugu Engleske. Ali, kažem, bilo je svakakvih situacija. Kad ti konzervativni agitator dođe na vrata, pa mu ti veliš da nemaš ni pravo glasa i onda vidiš da čovjek ne zna što bi sa sobom. UKIP uredno dijeli letke protiv emigranata, što je jako glupo, jer ne možeš sve emigrante trpat u istu ladicu, niti je moguće sve ljude trpati u istu odrednicu. Predrasude treba razbijati i mislim da je i ovo što mi radimo doprinos tome. Uostalom, i ja sam imao neke predrasude o Englezima, pa se u kontaktu sa živim ljudima uvjeriš da su, gle čuda, svi normalni. Svi smo mi ljudi i razumijemo drugog čovjeka kad smo u neposrednom kontaktu. Najlakše je na osnovi nepoznavanja drugog, druge boje kože ili kulture uzgajati strahove. A iz straha nikad nije ništa dobro izašlo.

- I kod nas se kao efekt zastrašivanja koristi rečenica, ako odu naši mladi u Europu, doći će nam "neki tamo"... Dakle, unaprijed se stvara negativna percepcija i potiče strah?

- Da, tako to biva kad se krene od straha. Tako sami sebi postavljamo barijere prema drugima. Kad u tvoju kulturu dođe netko tko je drukčije fizionomije, ili se ponaša potpuno drukčije, gledano iz prizme tvoje kulture, pa izgleda ili potpuno namršten ili previše veseo i ti mu naprosto ne vjeruješ jer u tvojoj kulturi postoje neke druge mirkoekspresije, način na koji se pozdravlja, kaže dobro jutro... to stvara upitnik i plodno je tlo za klijanje straha, a onda i predrasuda. Treba shvatiti da nam susret s drugom kulturom dođe kao neka vrsta ogledala i spoznaja što moramo promijeniti. Ili ćeš živjeti bez ogledala, makar malo tko izlazi na ulicu da se prethodno ne pogleda je li krmeljav ili ne znam što. Srećom, nijedna kultura nije hermetična i mi se mijenjamo i kada toga nismo potpuno svjesni. I zato valja poslušati čovjeka iz druge kulture, pogotovo umjetnike. Iz toga možeš puno saznati i o sebi, kakav si nekad bio, kakav si sada.

- World Music je po prvi put omogućio, kao svojevrsna povijesna ironija, netko će reći povijesna pravda, da mali utječu na velike?

- Da, iako WM nikad nije bio ideološki obojen. Više je obojen nekom znatiželjom i ljepotom. Čak nije ni tehnički predestiran. Ima ih koji naginju jazzu, fusion etnu, to se sve vidi na različitim festivalima... Kada se WM pojavio prije 30 godina, to je tada bilo otkrivanje pojma da postoji "druga" glazba. Danas, glazbe ima toliko puno da ne možeš ljude više iznenadit s bilo čim. U suvremenoj pop glazbi, recimo, ima nevjerojatno puno utjecaja WM-a, stvari su toliko ispremiješane, nije stvar u formi. A sve to ti omogućuje da se pogledaš u ogledalo i shvatiš tko si. Počevši od toga kako se odnosiš prema susjedima ili kolegama na poslu, pa nadalje, do nekih dubljih pitanja.

- Kako komentirate to što neki okretanje tradiciji ne koriste za otvaranje prema drugima, nego za "zazidavanje" u kulama vlastitog simboličkog identiteta? Pa onda to njegovanje tradicije postaje samo sebi svrha...

- Na to pitanje odgovaram uvijek istom rečenicom - ako imaš stablo koje je ogromno i tisuću godina staro - to je kultura. Ako ga izvučemo iz zemlje i stavimo u muzej, neće davati nikakve plodove, kisik... Ako ga ostaviš u zemlji, ono raste, daje plodove. Ali se i mijenja. Možda i istrune, propadne, ali je živjelo. WM je upravo to, susret tradicije s drugim tradicijama, s novim tehnologijama i kulturama... Iz istog razloga se pjeva, ali drukčije sad zvuči. Evo, recimo, kad slušaš ljeričara Ivu Letunića i Zlatka Glavinića, vidiš da svaki od njih svira potpuno drukčije. A mi smo u stanju uzeti primjer jednoga od glazbenika i kazati - evo, tako se svira na jugu Hrvatske. A zapravo je sve stvar karaktera. Pa zamislite da ja, recimo, sad pjevam pjesme Tamare Obrovac, to bi zvučalo potpuno drukčije, čak i uz njezin bend...

- To inzistiranje na osobnom doprinosu bi bila i ta neka ključna razlika između WM-a i folklora?

- Folklor ima svoje mjesto i svoj doprinos, ali zato je WM potreban, kao iskorak. Istina, i vrlo riskantan, puno riskantniji od folklora, jer folklor ide na sigurno. U WM-u postoji veća sloboda i veća odgovornost, kao i mogućnost veće greške, za razliku od folklora gdje su greške manje, ali je možda i manja sloboda. A mislim da veća sloboda ipak daje veće mogućnosti.

- Iako kod nas posljednjih godina dominantna kultura baš i nije previše sklona otvaranju prema svijetu, jer kao da još uvijek obnavljamo neki zagubljeni nacionalni identitet; istodobno svjedočimo fenomenu - narodnjaka. Iako ih nema u ovdašnjim medijima, mladi masovno slušaju narodnjake. Popularno je zgražati se i moralizirati nad tim, ali to je zanimljiv kulturološki fenomen, kako ga objašnjavate?

- Gledajte, pa i ja i vi smo kao mladi slušali nešto što nas je izdvajalo iz konteksta. Time smo davali poruku odraslima da je ono što oni rade nedovoljno dobro i da mi imao viziju drukčijeg, boljeg svijeta. To smo vidjeli kao rješenje u odnosu na ono što su naši roditelji slušali. To djeca i danas namjerno rade, pa i s narodnjacima, stvaraju svoj prostor slobode. To je ujedno i generacijska stvar. S druge strane, glazba je antropološki prevažna da bismo vjerovali kako ćemo biti OK, ma što god slušali. Ali, ima tu jedan veći, koncepcijski problem - zadnjih nekoliko generacija uvriježilo se to da postoji netko tko pjeva, svira, a drugi pasivno slušaju. U tradiciji, recimo, Dalmatinske zagore, to ne postoji. Ti ne slušaš diplara, ti plešeš, aktivan si u kolu. Promjena te koncepcije je puno veći problem nego sluša li netko HM, cajke ili klasičnu glabu. Jer si u sva tri slučaja pasivan. To ih povezuje koliko god mislili da su razlitiči. 

- Jeste li u kontaktu s Kristi Stassinopoulou, grčkom umjetnicom koja je dva puta bila na Gradini? Jeste li možda razgovarali o aktualnoj grčkoj krizi?

- Ne znam njihov precizan stav vezano za aktualna politička događanja u Grckoj. Ono o čemu mogu govoriti je njihova glazba. Kristi i Stathis Kalyviotis svojom glazbom jako precizno govore o nekim stvarima već više od deset godina. Jednako su kritični i prema Grčkoj i prema Europi. Ne bave se oni toliko dnevnom politikom, sa "za" ili "protiv" na grčkom referendumu, njih sigurno više frustrira što lokalna sredina ne prepoznaje važnost odnosa prema vlastitoj tradiciji, nego se uzimaju samo površni segmenti. Ali to je i širi problem, i ide uz ogromne promjene načina ponašanja. Mislim da je sve što se u Europi događa i posljedica činjenice da su južniji narodi kasnije ušli u fazu industrijalizacije i da su ostali bliže tradiciji, za razliku od naroda sa sjevera Europe kod kojih mi se cini da je ta veza manja. Nerazumijevanje kulturnih različitosti između europskih zemalja je očito. Te razlike treba poznavati i uvažavati. Ovog trenutka one Europi izgledaju kao problem, a zapravo bi, ako mene pitate, trebale biti dio rješenja. Činjenica je da je multikulturalizam naša realnost i naša budućnost. O tome kako će se pri susretu i integraciji kultura stvoriti nova kvaliteta, ovisi i kvaliteta našeg života u budućnosti.



Zoe iz Italije nastupili su još 2007. godine / CROPIX
- Što je s mogućnošću proboja Kriesa na britansku scenu? Koliko je to realno i izvedivo?

- Kries je s prvim albumom bio prisutan i na britanskoj sceni, koncertnim promocijama i sluzbenom distribucijom albuma. Neki novi planovi postoje, ali bolje ništa ne govoriti, već sam previše govorio o tome. Jedna stvar su želje, ali neke je stvari bolje ne izgovoriti. Nešto se radi, vidjet ćemo...

- Jeste li ikad došli na pomisao da iskoriste trendovsku popularnost balkanske glazbene tradicije posljednjih godina. Evo, Goran Bregović je profitirao na tome, sad i neki ovdašnji izvođači na proziran način pokušavaju kopirati njegov recept?

- Ma, dobro, Legenova "Zumba" je bila hit u svoje vrijeme i dan danas se vrti po partijima diljem svijeta, ima je na raznim kompilacijama. Ali ja mislim da su stvari puno dublje i bitnije od toga. Bit umjetnosti, pa ako hoćete i života, nešto je potpuno drugo. Evo, recimo, veliki glazbenik i prijatelj "Ethnoambienta" Seckou Keita je za mene ideal takvog poimanja glazbe. On je izdanak obitelji u kojoj je sedam prethodnih generacija sviralo iste instrumente. I svaki od njih je donio neki svoj pečat kulturi. To se ne može svesti na jednu pjesmu, na broj prodanih albuma, ili broj koncerata... To je puno veće od pojma hita. A hoću li ja biti pamćen i po čemu točno, za mene je nevažno. Bitan je neki pomak kojeg želiš ostvariti glazbom.

- "Ethnoambient" traje već punih 18 godina, u međuvremenu se pojavilo na desetke sličnih festivala, no vi niste došli u iskušenje da od "Ethnoambienta" radite neki veći festival? Neki vam to i zamjeraju, drugi vide prednost i formulu održivosti u tome?

- "Ethnoambient" je uvjetovan gabaritima Gradine. Dakle, to je naša odluka jer je Gradina sjajan prostor. I tu stane najviše oko 1000 ljudi, što omogućuje da se ne izgubi kontakt izvođača i publike. Atmosfera Gradine uvjetuje i izbor izvođača, u velikoj mjeri. Ima toliko odličnih izvođača koje nikad nismo zvali, a cijenimo ih jako, jer se naprosto ne bi uklopili u ovaj prostor. Tu se vodimo nekim unutarnjim osjećajem, nikako nekim komercijalnim razlozima, iako nam, naravno, i financije određuju nekakve limite. Znate, meni je osobno smetalo što nas 15 godina nisu zvali na ljubljansku Drugu godbu, ali to nije stvar toga cijeni li netko tvoj rad, nego naprosto uklapaš li se u program. Ego treba imati pod kontrolom i vjerovati u sebe i svoj rad.

- Ima li neko ime koje ste pokušali dovesti, a nikako ne uspijevate?

- Sponzore (smijeh)! Ma ima barem stotinjak izvođača koje nismo uspjeli dovesti! Ali, kako nema neke logike u sastavljanju programa i nikad nikoga ne odbijamo, moguće je da se neki od njih pojave na nekom od idućih izdanja "Ethnoambienta". Mi smo, recimo, prijatelji sa ljudima iz Mostar Sevdah Reuniona, ali ne zovemo ih jer oni ionako nastupaju na hrvatskim pozornicama, a nama je cilj zvati izvođače koje publika inače nema priliku vidjeti kod nas. Tako da želimo i u tom smislu širiti horizonte. Baš kao što ima toliko lijepih, općepoznatih tradicijskih pjesama, a mi ih ne pjevamo, nego inzistiramo na stalnom otkrivanju nečeg novog, na nekim novim spoznajama. Moja je osnovna postavka da ljudi moraju zaroniti u vlastiti arhetip da bi došli do kvalitetnih rješenja, kako u glazbi, tako i u životu.

RAZGOVARAO: HRVOJE PRNJAK

snimio NIKOLA VILIĆ / CROPIX

IZA KULISA MAGIJE NA GRADINI

Zašto samo dvije večeri?

Essev bar, Zoe, Vieux Farka Toure, Cimarron, Zuzana Novak, Kristi Stassinopoulou, Danyel Waro, Lo Cor de la Plana, Spiro, Janusz Prusinowski Trio, nezaobilazni Seckou Keita... samo su neka od dojmljivijih imena koja smo proteklih 18 godina mogli gledati na solinskoj Gradini, u sklopu festivala koji - valjda ste već shvatili - odbija postati velikim, što se u doba sveopće komercijalizacije i "ultrizacije" glazbenih događanja čini kao gotovo samoubilački potez.

No, zapravo je to i jedini način da se sačuva jedinstvena atmosfera o kojoj pričaju svi koji su makar jednom bili na Ethnoambientu. Uostalom, nije ni medijsko pokroviteljstvo "fRootsa", najutjecajnijeg svjetskog časopisa folk/roots/world music scene "palo s neba"...

"Gradina nije ni prevelik ni premalen prostor, a ljudi nam govore da im je odlazak na festival kao da se idu naći s obitelji. Iako se svi ti ljudi međusobno ne poznaju, nerijetko se pozdrave kad se vide na Gradini, kao da se odnekud ipak znaju, dakle, to je već izgrađena zajednica ljudi koji znaju zašto dolaze", kazat će Antonija Kavas, čiji je doprinos u organizaciji i koncipiranju programa svih ovih godina nemjerljiv.

Naravno, naslušala se Antonija, baš kao i Mojmir, Goran i drugi iz male ali ustrajne ekipe, pitanja poput "a kad ćete dovesti te i te?", "zašto imate samo dvije večeri?", "jeste li ove godine nešto ranije nego inače?"... Ali to ih ne živcira. Ne može ih se narajcati niti pitanjem zašto ih Ministarstvo kulture ne pomaže izdašnije (iako je više ministara poziralo pred kamerama s materijalima Ethnoambienta na stolu), ili kad ih recimo pitate smeta li ih što HTV već godinama ne dolazi na festival, a istodobno u noćnim satima nerijetko do zamora vrte stare snimke Ethnoambienta s početka prošlog desetljeća.

Umjesto oštre kritike, Mojmir i Antonija će na to pomirljivo uzvratiti kako se "ljeti događa puno toga, pa sigurno i oni imaju neki svoj budžet i neke svoje razloge"... "Kamere oduzmu i dio spontanosti čitavom događaju", dodat će Mojmir, dok se ja mislim iz čega ću uopće "izvući" naslov...

Ali, na Ethnoambientu nema mjesta senzaciji, još manje prepucavanju. Ne želim biti patetičan, ali stvar je u nečem drugom. Samo ako dopustite da vas to "nešto" i preplavi, pa makar se prvi i posljednji put susreli s tim izvođačem.
H. PRNJAK

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/mojmir-novakovic-na-ethnoambientu-ljudi-moraju-zaroniti-u-vlastiti-arhetip-da-bi-dosli-do-kvalitetnih-rjesenja-280450 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c350ca3a237778d6e8cce649679334a61e8cafa2 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Mojmir+Novakovi%C4%87+na+%26quot%3BEthnoambientu%26quot%3B%3A+Ljudi+moraju+zaroniti+u+vlastiti+arhetip+da+bi+do%C5%A1li+do+kvalitetnih+rje%C5%A1enja&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmojmir-novakovic-na-ethnoambientu-ljudi-moraju-zaroniti-u-vlastiti-arhetip-da-bi-dosli-do-kvalitetnih-rjesenja-280450 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmojmir-novakovic-na-ethnoambientu-ljudi-moraju-zaroniti-u-vlastiti-arhetip-da-bi-dosli-do-kvalitetnih-rjesenja-280450 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => GLAZBOM PROTIV PREDRASUDA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
KulturaGLAZBOM PROTIV PREDRASUDA

Mojmir Novaković na "Ethnoambientu": Ljudi moraju zaroniti u vlastiti arhetip da bi došli do kvalitetnih rješenja

Piše PSD.
19. srpnja 2015. - 23:05
Ovogodišnji Ethnoambient bio je "uokviren" temom o emigraciji. Kako ste došli do te teme?

- Ta nam se tema nekako spontano nametnula. Možda je to zapravo samo jedan od načina da se ljudima kaže i što mogu dobiti od Ethnoambienta jer se pitanje identiteta ustvari cijelo vrijeme provlači kroz naš program. Kad smo krenuli sa svim ovim, pitanje emigracije nije bilo toliko aktualno, možda tek u nekim zemljama, i to na razini jug-sjever Europe, ali danas to pomalo postaje i hrvatska realnost, jer su ti ljudi i pred našim vratima. Mislim da je to nešto što mi, rođeni i uronjeni u jednu kulturu, još nismo u stanju pojmiti, i ne znamo kako bi to "stavili" kao problem, a kamoli da bismo našli rješenje... U jednom trenutku smo naprosto shvatili da većina glazbenika o kojima smo razmišljali u kont...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. svibanj 2024 18:40