Vlada je postavila ambiciozne energetske ciljeve, no za njihovo postizanje potrebno je ispuniti osnovni uvjet – što prije donijeti podzakonske akte
Kako je i najavljivano prošle godine su doneseni Zakon o trištu električne energije (ZOTEE) i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEiVUK) od kojih su se očekivale značajne promjene.
U praksi, međutim, te se promjene do danas nisu osjetile, pa se nameće pitanje jesu li stečeni svi uvjeti za njihovu primjenu? Ako jesu, u čemu je problem, a ako nisu kada će biti? Odgovor smo potražili u udruženju Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH).
Doneseni ZoTEE i ZOIEiVUK su zakonski okviri kojima je država uvela snažan mehanizam za upravljanje energetskim sektorom, posebice sektorom OIE. Kao prvi korak u razvoju projekata postavljeno je ishođenje energetskog odobrenja i skraćen je rok za realizaciju projekata s deset na pet godina. No, ono što nedostaje za provedbu su podzakonski akti. Inicijativa EU je da se administrativne procedure pojednostave i skrate te je s tim ciljem nastao europski projekt RES Simplify. Slijedeći taj primjer OIEH će izraditi “pOIEdnostavi” – pregled ključnih prepreka i uskih grla za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te ponuditi prijedlog njihova rješenja - navode u OIEH. Sagledat će zakonodavni okvir svih ministarstva važnih za projekte OIE, sve neusklađenosti zakona i podzakonskih akata te napraviti prijedloge kako da se vrijeme realizacije projekata svede na prihvatljiv rok. Uvjereni su da će upravo takav pristup doprinijeti ubrzavanju i pojednostavljenju sustava, a time i snažnijem razvoju.
U nastavku naglašavaju veliku zapreku vezanu za priključenje OIE projekata na elektroenergetsku mrežu.
Nova cijena priključka
-Očekivali smo da će proces obrade iskazanih interesa za energetsko odobrenje biti brži, kao i da će podzakonski akti biti doneseni – naglašava Maja Pokrovac, direktorica OIEH, te upozorava:
-Još uvijek nisu donesena pravila o priključenju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. HEP ODS i HOPS još uvijek nisu uskladili svoje pravilnike i procedure s novim zakonskim odredbama. Još prije godinu dana, od listopada 2021. godine, operator sustava je obustavio sva priključenja. Uslijedio je dugotrajni rad na metodologiji za priključenje, koju donosi HERA, a koja je temelj za novu cijenu priključka. No, još uvijek nisu definirane jedinične cijene prema metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu. Čekanje predstavlja zapreku i za donošenje ostalih potrebnih podzakonskih akata kojima je ona uvjet i jasno je da se time sve dodatno usporava. Bez toga ne može profunkcionirati sustav izdavanja energetskih odobrenja”.
Prema riječima Maje Pokrovac, uz to, na razvoj projekata utječe sporo donošenje županijskih prostornih planova te njihova neusklađenost.
Rokovi i požurnice
-Važan dio je i trajanje postupaka o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) koji, umjesto zakonom propisanih 60 dana u prosjeku traje osam mjeseci. OIEH je inicirao prijedlog da se prema Zakonu o općem upravnom postupku rješenje mora izdati u roku od mjesec dana, a ako se javnopravno tijelo ne pridržava propisanog roka i ne očituje nakon poslanih požurnica, treba primijeniti institut šutnje administracije, odnosno poslati traženo rješenje o prihvatljivosti zahvata. Izuzetno je sporo ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola. Zakonski rok je 30 dana, a u praksi je to i više od godinu dana. Ukupno gledano, svako nepridržavanje propisanih rokova otežava i znatno usporava razvoj OIE projekata, čak i dovodi u pitanje mogućnost njihove realizacije jer rok važećeg ishodovanog i plaćenog energetskog odobrenja traje pet godina, a unutar tog roka treba dobiti i druge dozvole za koje procedure također znaju trajati godinu do dvije. Ako pak energetsko odobrenje prestane vrijediti bez njega se ne može realizirati projekt unatoč uloženim financijskim sredstvima i godinama rada. To se događa zbog neusklađenosti između javnopravnih tijela, njihovih različitih tumačenja zakonskih odredbi i manjka međusobne komunikacije. Put do realizacije projekata neprimjereno je kompliciran i dug, bez obzira jesu li investitori u projekte iz privatnog sektora ili u njih investiraju gradovi i općine – naglašava direktorica Pokrovac, dodajući:
-U svakom slučaju je za brži razvoj obnovljivih izvora energije potrebna koordinacija ministarstava i javnopravnih tijela te rješavanje postojećih prepreka. Nama u Hrvatskoj hitno treba one stop shop za OIEiVUK jer sve probleme treba rješavati međusektorski. Hrvatska još uvijek ima znatno manje realiziranih OIE projekata u odnosu na svoj potencijal i dalje uvozi energiju, a kriza je samo naglasila činjenicu da vlastita proizvodnja energije nije samo pitanje cjenovne konkurentnosti nego i strateško pitanje sigurnosti.
To je potvrdila i EU proglasivši obnovljive izvore energije pitanjem javnog interesa i sigurnosti. Vlada RH je postavila ambiciozne energetske ciljeve, no za njihovo postizanje potrebno je ispuniti osnovni uvjet – što prije donijeti podzakonske akte te pojednostaviti i ubrzati administrativne procedure za realizaciju OIE projekata – stoji također u odgovoru na naš upit.
Podsjetimo, značajne novosti koje su zakoni donijeli jest da je kao prvi korak u razvoju projekata stavljeno ishođenje energetskog odobrenja te je skraćen rok za realizaciju projekata s deset na pet godina, skraćena je procedura priključenja na mrežu s 12 na tri mjeseca. Dodatno se učvršćuje razvoj suvremene energetike i proizvodnje električne energije iz OIE u smjeru proizvodnje na mjestu potrošnje, što je jedan od ključnih elemenata za daljnji razvoj. To je osobito važno za solarne elektrane jer se ovim zakonima potiče malo i srednje poduzetništvo da proizvodi električnu energiju za vlastite potrebe. Otvorene su i mogućnosti za inovativne poslovne modele kroz uspostavu agregratora, skladištenja energije, operatora distribucijskog sustava kao i aktivnog kupca i energetskih zajednica građana što omogućava krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Uz navedeno, kao važan alat energetske tranzicije prvi put je uvedena elektromobilnost.