Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH ističe da je postignuće ovog COP-a osnivanje Fonda solidarne pomoći za nadoknadu gubitaka i šteta najranjivijim zemljama svijeta
"Predsjedništvo netom završene konferencije COP27 u Egiptu više je nego ijedno ranije bilo fokusirano na to da iznjedri Fond solidarne pomoći za nadoknadu gubitaka i šteta najranjivijim zemljama svijeta.
Osnovno postignuće ovog COP-a je osnivanje takvog financijskog mehanizma. Pritom je važno naglasiti da će Fond biti koncipiran tako da će u njega ulagati oni koji emitiraju najviše stakleničkih plinova (zemlje emiteri), bez obzira na njihovu ekonomsku moć, a proširit će se i na donatore izvan nacionalnih proračuna – ocjena je rada Konferencije koju daje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, čiji su predstavnici na čelu s ministrom Davorom Filipovićem sudjelovali u njezinu radu u egipatskom gradu Sharm el-Sheikh.
"Ovogodišnji COP27 je unaprijedio i rad na ublažavanju klimatskih promjena. Pokrenut je Radni program ublažavanja s ciljem hitnog povećanja ambicija za smanjenje emisija, ali i provedbe. Radni program započet će odmah i nastaviti se do 2030., s najmanje dva globalna dijaloga koji će se održavati svake godine. Od nacionalnih vlada zatraženo je da preispitaju i ojačaju ciljeve za 2030. u svojim nacionalnim klimatskim planovima te da ubrzaju napore za postupni prestanak proizvodnje energije iz ugljena i ukidanje subvencija za neučinkovita fosilna goriva – odgovor je pak na naš upit u kojoj mjeri je Konferencija dala odgovore na dva važna pitanja.
Dva su prioriteta, naime, bila istaknuta za rad Konferencije o klimatskim promjenama, energetska kriza izazvana agresijom na Ukrajinu, koja je naglasila potrebu prelaska na obnovljive izvore energije, te davanje odgovora kako će neizvjesnost oko opskrbe energentima promijeniti cilj ubrzanja prijelaza na obnovljive izvore energije.
Iz Ministarstva nadalje naglašavaju da se u tekstu odluke navodi da globalna energetska kriza naglašava hitnost brze transformacije energetskih sustava kako bi bili sigurniji, pouzdaniji i otporniji, ubrzavanjem čistih i pravednih prijelaza na obnovljivu energiju tijekom ovog kritičnog desetljeća.
"U krovnoj odluci, nazvanoj Implementacijski plan iz Sharm el-Sheikha, ističe se da će globalna transformacija u niskougljično gospodarstvo zahtijevati ulaganja od najmanje 4-6 bilijuna USD godišnje, te da to zahtijeva brzu i sveobuhvatnu transformaciju financijskog sustava, uključujući vlade, središnje banke, poslovne banke, institucionalne ulagače i druge financijske aktere – kažu u Ministarstvu.
Sudeći, međutim, po ocjenama danima nakon završetka dvotjedne Konferencije 20. studenoga, koje je objavila Hina, Sporazum dogovoren na klimatskoj konferenciji COP27 u Egiptu nije dovoljan korak naprijed. Rekao je to europski povjerenik za klimu Frans Timmermans, navodeći da neke zemlje nisu dovoljno odlučne u naporima da se spriječi rast temperature, dodajući: "Ovo desetljeće je biti ili ne biti, no dokument koji je pred nama nije dovoljan korak naprijed za ljude Sporzai planet". Po njegovim riječima sporazum je propustio obvezati glavne zagađivače da ubrzaju i ostvare veća smanjenja emisija štetnih plinova.
Norveški ministar Espen Barth Eide dijeli Timmermansovo mišljenje, međutim nije krio da se nadao snažnijem sporazumu:
- On ne odstupa od Glasgowa, ali nije nimalo ambiciozniji - rekao je Eide.
Do dogovora je došlo nakon trodnevnog "produžetka" inače maratonskih razgovora između delegate iz oko 200 zemalja.
U svakom slučaju, kako su prenosile agencije, u sporazumu se naglašava potreba za novim, dodatnim, predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke klimatskih promjena.
Među tim mogućim načinima financiranja navedeno je stvaranje "fonda za odgovor na gubitke i štete", što je bio snažan zahtjev zemalja u razvoju koje su se ujedinile oko ovog pitanja. Fond bi im trebao pomoći u saniranju šteta uslijed prirodnih katastrofa poput poplava i oluja. No, ostalo je otvoreno pitanje koje bi zemlje financirale taj fond.
Europska unija je uoči planiranog zatvaranja konferencije ponudila prihvaćanje fonda, pod uvjetom da on bude rezerviran za "posebno ranjive zemlje", čime bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine. EU je također želio proširenje "baze doprinositelja", što bi omogućilo uključivanje Kine.
Odluke o financiranju fonda odgođene su za sljedeću godinu, kada će "prijelazni odbor" donijeti preporuke koje bi se potom usvojile na klimatskom samitu COP28 u studenome 2023.
U sporazumu se ne spominje zahtjev Indije i nekih drugih zemalja o postupnom ukidanju "svih fosilnih goriva, a ne samo ugljena".
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je pozdravio uspostavu fonda, ocijenivši da je učinjen "važan korak prema pravdi".
"Jasno je da to nije dovoljno, ali je to prijeko potreban politički signal ponovne izgradnje povjerenja", rekao je Guterres.