Bibinje je dobilo naziv po Vibiusu, bogatom rimskom patriciju ili isluženom vojnom veteranu kojemu je zbog zasluga pripao veliki dio terena uz more negdje na području bibinjskog poluotoka. Izgradio je sebi villu rusticu ili ljetnikovac nekad u prvom stoljeću, no nikad nisu pronađeni ostaci tog sjaja te su se mnogi arheolozi i povjesničari pitali gdje je bi mogao biti taj veliki posjed i je li zapravo išta ostalo od njega...
Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, po majci i sam podrijetlom iz Bibinja, uvjeren je da je Vibiusova villa konačno izronila iz prošlosti. Naime, 2018. godine započela je gradnja moderne kuće za iznajmljivanje, u neposrednoj blizini Lipauske plaže, kada su, kopajući temelje, radnici uočili nešto nesvakidašnje – boje usred zemlje. Bila je to freska iz kraja prvog stoljeća.
- Došao sam tamo s kolegom Jakovom Vučićem, ravnateljem Arheološkog muzeja u Zadru, koji je odmah primijetio da se radi o nečem vrlo zanimljivom... ako ne i o senzaciji! Ta je freska bila samo dio onoga što će kasnije arheolozi, predvođeni voditeljicom istraživanja, arheologinjom Filipom Jurković Pešić, otkriti u blizini budućih apartmana – rekao nam je Gverić te istaknuo kako je investitor, u dogovoru s konzervatorima, sačuvao dio renovirane freske te je uklopio u svoj interijer tako da se može pogledati iz dvorišta, kroz staklo.
Od početka veljače ove godine i velikih oseka, pod pokroviteljstvom Općine Bibinje, ekipa arheologa s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, istražujući dalje i kopajući, shvatili su da se radi o jednoj od najvećih pronađenih villa rustica u Dalmaciji te da je njezin vlasnik bio jako imućan čovjek koji je očito znao uživati. Pronašli su jedan mali dio kompleksa koji se sastojao od dva objekta, kamene zidove termalnih prostorija, podove prekrivene mozaicima, zidove oslikane freskama...
- Villa se nalazila na samoj morskoj obali, kako bi danas volimo reći, prvi red do mora koji je u vrijeme antike bio 30 metara dalje. Sačuvani kameni dio zidova, koji smo istraživali posljednja tri tjedna, a koje more i olujni vjetrovi već godinama uništavaju, dio su termalnog kompleksa smještenog na samom kraju velike vile. To smo prvenstveno zaključili po apsidi koja je bila česti arhitektonski element rimskih termi. Također, baš smo u njoj pronašli i hipokaust, suspenzure koje su bile in situ. To je, laički rečeno, bio njihov sustav grijanja: robovi bi ložili peći, zagrijavao se zrak koji se pretvarao u paru te bi se cijevima ili kanalima dovodio do zidova ili podova termi i tako bi zagrijavali prostore – pojasnila je Jurković Pešić dodajući kako takvi polukružni prostori s polukupolama nisu bili samo estetski privlačni, već i praktični zbog boljeg zadržavanja vlage u bazenima. Na zidovima su pronašli ostatke vodonepropusne žbuke s komadima mljevene opeke.
- Još jedna potvrda da je riječ upravo o termalnom dijelu vile je i manji bazen, odnosno piscinae, gdje nalazimo ostatke mramorne obloge zidova. Oblaganje mramorom bio je popularan dekorativni element unutrašnjeg uređenja rimskih kuća, ali ponekad se pribjegavalo i jeftinijoj opciji, a to su zidni oslici koji imitiraju mramor, tako da na freskama koje smo otkrili još 2018. god. nalazimo upravo taj inkrustacijski stil oslikavanja koji imitira mramor – istaknula je Jurković Pešić dodajući kako je u tijeku konzervacija pronađenih ostataka.
Prema pretpostavkama arheologa, ova je vila obuhvaćala gotovo cijeli poluotok Banske punte. Vlasnici kuća na toj lokaciji, građenih 70-ih godina i kasnije, zasigurno su morali otkriti stare kamene zidove, a tko zna što je sve „isplivalo” na površinu, no apsolutno nitko nije ništa prijavio te su nastavili s gradnjom, betonirajući tako povijest za sobom.
- Područje Bibinja bilo je dio zadarskog agera, a plodno tlo koje se pružalo do same morske obale bio je odličan uvjet za poljoprivrednu proizvodnju koja je bila temelj ovakvih gospodarskih kompleksa. Gotovo sve rimske vile rustice, bile one više ili manje luksuzne, imale su svoj gospodarski dio, a vile poput ove na samoj obali često su imale i svoje luke i pristaništa – zaključila je Jurković Pešić
Cilj ove kampanje je sve zidove koji se nalaze na samoj plaži, prilikom restauracije i konzervacije, podignuti na određenu visinu koju propišu konzervatori, te ih prezentirati javnosti. Tako da će mnogi turisti, ali i domaći ljudi koji se vole kupati na Lipouskoj plaži, moći uživati u dijelom rimske posvijesti te ujedno nešto i naučiti jer će se kod iskopina postaviti i informativne table.
