StoryEditorOCM
RegionalODRŽANA DVA U GODINI

Još jedan 10. u mjesecu prošao je bez Benkovačkog sajma, iako brojke od korone padaju, otvaranje je još daleko

Piše Mišel Kalajžić
11. svibnja 2021. - 22:05
Benkovac, 101018. Stocni sajam u Benkovcu ima tradiciju dugu vise od 100 godina, odrzava se svakog 10-og dana u mjesecu i privlaci tisuce ljudi u potrazi za stokom, alatom za poljoprivredu, odjecom i obucom te vocem i povrcem.Paun Paunovic/Cropix

Svakog 10.-tog dana u mjesecu mnogi se sjete – Benkovačkog sajma. Ne samo stočari, poljoprivrednici i prodavači „svega i svačega”, već i kupci iz svih krajeva Dalmacije, brojni posjetitelji, čak i turisti. Mada postoji već više od stotinu godina, Benkovački sajam odavno je prestao biti samo sajmište. On je društveni događaj, kulturološki fenomen, pa i svojevrsna atrakcija koja je svake godine privlačila sve više i više ljudi.

image
Paun Paunovic/Cropix

A onda je uslijedila pandemija koronavirusa i Benkovački sajam morao je prestati s radom. U zadnjih godinu dana održao se samo dva puta, odnosno čak deset puta bio je otkazan, a nije izvjesno niti da će uskoro tako brzo početi s radom, zapravo sve do trenutka kad korona više ne bude prijetnja, s obzirom da Benkovački sajam privlači veliku masu ljudi, od 8 tisuća, do desetak i više tisuća posjetitelja u najboljim danima.

- Zadnji sajam održan je u listopadu prošle godine. Tada smo, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, imali oko 8 tisuća posjetitelja. U najboljim vremenima znalo je biti i 12 tisuća posjetitelja i to najviše u proljeće i ljeto, odnosno kad su lijepe vremenske prilike ili kad 10. u mjesecu „pada” u vrijeme vikenda ili nekog blagdana. U zadnjih godinu dana izgubili smo sigurno oko milijun kuna prihoda od sajma. Inače mi djelujemo u okviru Komunalnog društva kojim upravlja Grad Benkovac i sajam čini trećinu naših ukupnih prihoda, a osim o sajmu brinemo još i o održavanju svih groblja na benkovačkom području, kao i o čistoći. Ukupno nas je 40 zaposleno, a u ljetnim mjesecima bilo nas je i više zbog potrebe za sezonskim radnicima – kaže Ivan Mitrović, direktor Benkovačkog sajma, jednog od najvećih takve vrste u Dalmaciji, pa čak i u čitavoj Hrvatskoj.

image
Jure Miskovic/Cropix

Zauzima površinu oko 7 hektara, jedan dio za parking ustupi i Šumarija, tako da se radi o prilično velikom kompleksu sajma.

Nekad je najveći dio zauzimao stočni sajam po kojemu je Benkovac bio poznat od davnina, ali je godinama stočni sajam zauzimao sve manje prostora, da bi sada prodaja raznih potrepština, alata, oruđa i sitne robe preuzela primat u trgovanju.

- Ima li izgleda da sajam proradi 10. lipnja kako to svi priželjkuju, pitamo Mitrovića?

- Mi se nadamo da se to dogodi, ali treba biti svjestan da okupljanje velikog broja ljudi stvara velike teškoće zbog opasnosti širenja zaraze koronavirusa. Brojke neprestano osciliraju, nadajmo se da će se smanjivati i dalje, ali konačan odgovor kad bi mogli opet otvoriti benkovački sajam, teško je dati – oprezno će Mitrović.

Sajam je okupljao puno OPG-ovaca, malih obrtnika, raznih proizvođača, poljoprivrednika i stočara koji su svoje proizvode i robu nudili na sajmu...

image
Jure Miskovic/Cropix

- Oni su najviše uskraćeni, jasno kao i kupci, jer nemaju više svoje mjesto gdje bi mogli izlagati robu pred većim brojem ljudi. Sajam se inače nekad održavao svakog ponedjeljka, često je mijenjao i lokaciju da bi se ustalio na lokaciji Benkovačkog sela, i to na 10. dan u mjesecu. Sad smo na žalost privremeno ostali i bez tog jednog dana. Čak se nakon zatvaranja događalo da su 10.-tog dolazili neki proizvođači i stočari, pa smo ih morali udaljavati da se ne zadržavaju na sajmenom prostoru. Jasno nam je da ljudima to teško pada, uostalom kao i sva ostala ograničenja, ali moramo se svi skupa strpiti, nema nam druge – zaključuje Mitrović.

Od igle do lokomotive...

Ponudu benkovačkog sajma stvarali su Prigorci, Podravci i Međimurci koji su iz svojih mlinova dovozili brašno, Varaždinci i Bjelovarci telad, a Slavonci ponajviše svinje i odojke. Zadnjih je godina ipak najzastupljenija perad, dok se gostoljubivi domaćini brinu za gastronomsku ponudu – obaveznu janjetinu s ražnja, pečeni odojak, jela ispod peke, ravnokotarska vina...

25. travanj 2024 01:22