Europska komisija organizirala je europski panel građana na temu kako smanjiti otpad od hrane, prvi u novoj generaciji panela europskih građana, a na tragu Konferencije o budućnosti Europe.
Nasumice je odabrano 150 europskih građana koji su tri vikenda raspravljali o ovoj temi te na završnoj sjednici 12. veljače 2023. donijeli 23 preporuke. O svim preporukama EU građani okupljeni u Bruxellesu su glasali, neke su dobile više, neke manje glasova. Sve će se ipak naći u izvješću.
U Europskoj uniji u 2020. godini bilo je gotovo 57 milijuna tona otpada od hrane, što je procijenjena vrijednost od oko 130 milijardi eura ili 10 posto hrane dostupne europskim potrošačima u maloprodaji, servisima hrane i kućanstvima. Na razini EU-a te je godine po glavi stanovnika bačeno 127 kilograma hrane.
Finalne preporuke europskih građana odnose se na tri tematska područja. Prvo se odnosi na suradnju u prehrambenom lancu od polja do stola.
1. Što je bliže poljoprivrednik, potrošač je sretniji: manje otpada, više održivosti.
Građani preporučuju da EU nastavi s radom na politikama i inicijativama za potporu malim proizvođačima u trgovini.
2. Okusi doma: javna i privatna potpora lokalnoj poljoprivredi za smanjenje bacanja hrane
Kako bi se stvorio održivi prehrambeni sustav koji koristi i poljoprivrednicima i potrošačima, građani preporučuju lokalnim i regionalnim vlastima da podrže lokalne poljoprivrednike praktičnim rješenjima i inicijativama, od poreznih olakšica i subvencija, pronalaska novih tržišta, podrškom bankama hrane..
3. Dijeli, ne bacaj!
Preporučuju da vlade financijski podrže banke hrane i redistributore kroz strukturnu shemu, uobičajenu u cijeloj Europi, kao i da se hrana koju trgovci doniraju ili prodaju po nižoj cijeni preda bankama hrane na vrijeme i u dobrom stanju, po mogućnosti 3 do 5 dana prije isteka roka umjesto trenutne smjernice od 48 sati.
4. Razmjena podataka i najboljih praksi diljem Europe
Preporuka je da vlade država članica podijele svoje podatke i najbolje prakse u cilju smanjivanju otpada od hrane u cijelom lancu, od proizvođača do potrošača.
Jedna od ideja je promicanje mreže gradova/regija koji pristupaju podacima i koriste prakse koje im najbolje odgovaraju. Gradovi sa sličnim problemima rasipanja hrane rade zajedno na njihovom rješavanju.
5. Prikupljanje podataka u lancu opskrbe hranom
Preporuka je da tijelo EU-a ili neka agencija i istraživačka institucija prikuplja podatke s odgovorima kako, gdje, tko, zašto i kada dolazi do rasipanja hrane u lancu opskrbe hranom.
6. Glasovi građana su važni
Istaknuta je važnost sudjelovanja građana u kreiranju europske politike hrane na temeljima Konferencije o budućnosti Europe i europskog panela građana o smanjenju rasipanja hrane. Preporučuju uspostavljanje lokalnih i nacionalnih građanskih foruma koji bi pratili i iz perspektive građana savjetovali pri izradi nacionalnih strategija o provedbi EU direktiva o smanjenju otpada od hrane.
7. Upravo ubrano: vrijednost sezonske hrane
Preporučuju informiranje potrošača o vrijednosti sezonske hrane kako bi promijenili potrošačke navike. To se može postići jasnim označavanjem hrane u dućanima, kao i informativnim kampanjama. Sve to može potaknuti proizvođače na proizvodnju sezonskih prehrambenih proizvoda.
Drugo tematsko područje odnosi se na poslovne inicijative, a sadrži osam preporuka.
8. EU mreža razmjene hrane
Građani preporučuju da glavni distributeri budu povezani direktno preko internetskog registra kako bi se omogućila razmjena hrane kojoj se bliži istek roka valjanosti ili razmjena viška hrane. Komunikacijom unutar nekoliko razina spriječilo bi se bacanje hrane. Poduzeća se mogu prijaviti i ponuditi ili otkupiti hranu po nižoj cijeni. Prva razina bi uključivala proizvođače, poljoprivrednike i distrubutere, druga supermarkete, banke hrane i pučke kuhinje, a treća razina bi obuhvaćala potrošače i kućanstva.
9. Planovi nabave i preraspodjele
Preporučuje se izrada pravnog okvira za usklađivanje zakonodavstava država članica o preraspodjeli viškova i hrane kojoj će isteći rok trajanja. Supermarkete i dobavljače moglo bi se potaknuti olakšicama (npr. poreznim) na prodaju po nižoj cijeni ili donacije.
10. Restorani za "uživanje u hrani bez rasipanja"
Nakon što se zadovolje određeni kriteriji kvalitete, za restorane se predlaže mogućnost korištenja logotipa koji bi bio isti za sve u EU-u, a koji bi promovirao mogućnost nošenja ostataka hrane kući. Ako ostane pripremljene hrane, preporuka je ponuditi je zaposlenicima. Ostatke sirove hrane iz kuhinje treba ponuditi bankama hrane i drugim dobrotvornim ustanovama. Ako je hrana nejestiva, može se koristiti za proizvodnju obnovljive energije. Kako bi se restorane na to potaklo, preporučuje se financijska potpora.
11. Otpad ima težinu
Organizacije zadužene za gospodarenje otpadom bile bi obvezne vagati organski otpad. Kratkoročno, plan bi se trebao usredotočiti na javne ustanove (npr. škole i bolnice), a dugoročno bi trebao uključivati i kućanstva. Izvješća i usporedbe s ranijim razdobljima i drugim korisnicima bi dovele do jačanja svijesti o potrebi smanjivanja otpada od hrane.
12. Obavezan sustav izvješćivanja za transparentnost, zajedno s kaznama i nagradama
Preporučuju uspostavu sustava izvješćivanja za postavljanje specifičnih standarda u cijelom lancu. U tome bi se razradio sustav kazni i nagrada ovisno o prekršajima ili postignućima, a za izvješća bi bili zaduženi neovisni vanjski revizori, dok bi javna tijela sve nadzirala.
13. EU zakonodavstvo o uništavanju neprodanih prehrambenih proizvoda - pristup učenju u svim državama članicama
Prioritet je izbjeći bacanja hrane, ali ako to nije moguće, slijedi: ljudska potrošnja, životinjska potrošnja, biogorivo i kompostiranje.
Države članice trebale bi osigurati potrebnu infrastrukturu. One postavljaju nacionalne standarde kako bi se postigao cilj EU-a u smanjivanju otpada od hrane, a smanjenje treba biti mjerljivo.
14. Vidljivost i djelovanje
Svi sudionici u lancu opskrbe hranom, osim kućanstava, bili bi obvezni mjeriti i transparentno izvještavati o postupanju s otpadom od hrane.
15. Inovacije u pakiranju i korištenje ambalaže po potrebi
Smatra se da bi poboljšanje veličine paketa pomoglo smanjenju bacanja hrane. Preporuka je i poticati male trgovce na prodaju bez pakiranja, gdje god je to moguće.
Treće tematsko područje odnosi se na podršku promjeni prehrambenih navika potrošača, a sadrži osam preporuka.
16. Proširenje definicije otpada od hrane kako bi se sačuvala neubrana hrana
Trebalo bi neubrane prehrambene proizvode uključiti u EU definiciju otpada od hrane, a poljoprivrednicima omogućiti komercijalizaciju manje savršenih ali ipak jestivih proizvoda. Kako bi se izbjegao gubitak hrane, kućanstva i organizacije civilnog društva mogu brati proizvode koje poljoprivrednici nisu pobrali.
17. Poticanje odraslih na poduzimanje prioritetnih mjera
Svaka država članica trebala bi educirati odrasle kroz razne programe te na taj način podići svijest i znanje o troškovima bacanja hrane i dobrobiti kad se ono spriječi.
18. Svijest o prehrani i održiva hrana u osnovnim i srednjim školama
Potrebno je u nastavne programe osnovnih i srednjih škola uključiti teme održive hrane i prehrane, bilo stvaranjem novog obveznog predmeta, kakvi već postoje u nekim zemljama, ili uključivanjem u postojeće obvezne predmete. Cilj te preporuke je povećati svijest učenika o rasipanju hrane.
19. Promocija i podrška dijeljenju hrane preko aplikacija i platformi koje povezuju potrošače
Preporuka je da EU promovira i podržava postojeće aplikacije i platforme, kao što su Olio ili FoodSharing.de. Takvi alati trebaju biti jednostavni za korištenje, imati veliku bazu podataka, biti neovisni i lokalno prilagodljivi i sa stvarnim učinkom na smanjenje rasipanja hrane.
20. Uštedite hranu, uštedite novac: europska kampanja protiv bacanja hrane u suradnji s trgovcima četiri vikenda godišnje
S jedinstvenim vizualnim dizajnom kampanja bi se provodila na nacionalnoj razini i prilagođavala specifičnostima svake zemlje. Svaka bi država odabrala najprikladnije datume za provedbu.
21. "Stop bacanju hrane": tjedan podizanja svijesti o bacanju hrane u školi
Preporučuje se organizacija "tematskog tjedna" u školama kako bi se podigla svijest o toj temi među malom djecom i tinejdžerima. Aktivnosti bi bile prilagođene dobi učenika, pa bi se tako najmlađima ova tema približila kroz igru.
22. Pružiti potrošačima način kako da budu svjesni i neovisni o svom utjecaju na otpad od hrane i da razumiju kako preraditi, sačuvati i ponovno upotrijebiti proizvod prije i nakon isteka roka
Preporuka je uvesti informacijske alate kako bi potrošači bolje znali je li proizvodu doista istekao rok trajanja. Prijedlog je bolje označavanje datuma: isto mjesto za svaki proizvod i veća veličina slova, kao i QR kod na etiketi proizvoda, uz mogućnost korištenja i barkoda.
23. Uvođenje standarda u maloprodaji kada se potrošačima nude proizvodi kojima se bliži istek roka trajanja
Riječ je o poboljšanju percepcije kućanstava o ovim proizvodima kako ne bi bili namijenjeni samo jednom dijelu stanovništva. Uz regulatorni dio, ističe se potreba da su lako dostupni i prepoznatljivi pri ulasku u trgovinu svim potrošačima, bez obzira na prihode, kao i razvoj komunikacijske politike s naglaskom na "zdrav razum" i odgovoran pristup kupnji.