Sada, na vrhuncu sezone, sve je jasno. Ponovile su se osamdesete. Godine masovnog turizma. I struktura gostiju, s obzirom na zemlje odakle dolaze, je baš kao nekada. Obitelji stižu na odmor tjedan, dva ili tri i kao za najberićetnijih sezona za vrijeme Jugoslavije, na Jadranu je najviše Njemaca. Potom slijede Poljaci, Slovenci, Česi, Slovaci, Mađari...
Hrvatska je ove godine glavna autodestinacija u koju se za par sati stiže iz europskih metropola: Beča, Münchena, Ljubljane, Budimpešte... Mi smo hit. Pogotovo Istra i Kvarner koji su najbliže granici. I zato je sve krcato, zato se do Velike Gospe traži slobodan smještaj, a nema ga nigdje - od Umaga do Konavala.
Tako je na koncu ispalo da su nam se autoceste, koje su svojedobno strašno povećale hrvatski javni dug, isplatile. Dobar dio ljudi zazire od putovanja zrakoplovima u doba koronavirusa jer ne podnose proceduru koja je zbog zaraze znatno postrožena pa je krenuo na put osobnim vozilima. I bez obzira na gužve, nisu se prevarili. "Pocrvenimo" li na koronakarti, u svakom trenutku brzo i sigurno mogu kućama.
Nijemci su, umjesto dalekih i skupih turističkih odredišta, poput Kariba i Sejšela, ovoga puta ostali u Europi, a troše kao da s otputovali na kraj svijeta. I to se vidi po prihodima naših ugostitelja u posljednjih mjesec dana. Tko je god od njih iskren, reći će vam da nikada do sada nije imao ovakve goste koji su spremni bez problema platiti vrhunske bokune.
U tome ne zaostaju ni Poljaci. Standardom su nas daleko nadmašili; vidi se to već na prvu po automobilima s kojima dolaze na more, ali i po tome da ih sve više umjesto apartmanskog bira hotelski smještaj i najbolje restorane.
Interesantno je da je među njima puno onih koji su nekada radili u Britaniji, da bi se s kapitalom i stečenim znanjem, iskustvom, vratili kući, pa pokrenuli privatni biznis. Oni ne samo što ljetuju u Hrvatskoj, nego ovdje traže i poslovnu šansu, raspituju se za kupnju kuća i investicije u turizmu. Slični su nam po mentalitetu, izuzetno dobro poznaju Hrvatsku, i ne bi bilo čudno da baš poljski kapital u desetljeću koje slijedi počne kolati ovdje, jer očito je da ta brojem stanovnika i bogatom poviješću velika nacija, igra sve važniju ulogu u novoj Europi.
Očito je i promidžba hrvatskih prirodnih ljepota i baštine na tržištima srednje i istočne Europe, pala na plodno tlo. I dobro je što u ovakvim okolnostima nismo otkrivali toplu vodu već igrali na sigurno. I što je veza između naših najvjernijih gostiju i Jadrana neraskidiva. A ta nam je činjenica očito spasila sezonu, jer koliko god zbog specifičnih okolnosti bude trajala, nadmašila je onu mršavu lanjsku, a prema dolascima i ukupnom turističkom prometu dohvatila prosjek s kojim generalno možemo biti zadovoljni.