U sjeni izgradnje cestovnih projekata potpuno neopravdano prolazi realizacija najskupljeg infrastrukturnog projekta u hrvatskoj povijesti - piše Krešimir Žabec za Jutarnji list.
Na sjeveroistoku Hrvatske u tijeku je modernizacija 42,6 kilometara postojećeg i izgradnja novog kolosijeka dionice željezničke pruge Križevci - Koprivnica – granica Mađarskom. Riječ je o projektu vrijednom 322,4 milijuna eura (bez PDV-a). Prema podacima HŽ Infrastrukture, u ovom trenutku dovršeno je 33,7 posto radova, a krajem godine bi 50 posto projekta trebalo bi završeno.
Iako se to možda čini malo, u HŽ Infrastrukturi uopće ne sumnjaju da će radovi biti završeni u predviđenom roku. Ivan Jurić, bivši voditelj projekta, još je sredinom prošle godine najavio da će prvi vlak ovom novom prugom proći 11. rujna 2024. godine.
U ovom trenutku, najintenzivniji radovi izvode se na nadvožnjacima Lepavina 1 i 2, vijaduktima Komari i Carevdar, kolodvoru Novo Drnje te mostu Drava.
Most Drava jedan je od impresivnijih novih objekata na ovoj dionici. Riječ je o čeličnom mostu koji se gradi u Botovu, u blizini granice s Mađarskom. Novi most nalazi se pored konstrukcije starog koji je izgrađen prije 61 godinu i kojim prolazi jedna kolosiječna pruga. Novi će imati dva kolosijeka, bit će dug 300 metara, visok i širok 10 metara, a montira se na obali. Most će biti postavljen na dva stupa koji su već izgrađeni u koritu rijeke Drave. Da bi mogli nositi most težine 4 tisuće tona 30 metara ispod dna korita rijeke, ukopana su ukupno 134 armiranobetonska pilota. Na njima su izgrađeni temelji dva stupa i dva upornjaka preko kojih će se most protezati. U stupove i upornjake ugrađeno je više od 13 tisuća kubnih metara betona i 1300 tona armaturnog željeza.
U ovom trenutku, radnici turske kompanije "Cengiz Insaat" koja gradi cijelu dionicu pruge na licu mjesta varenjem sklapaju cijelu konstrukciju mosta. O koliko je kompleksnom poslu riječ govori podatak da varenje jednog vara traje oko četiri sata jer varilac po istom mjestu mora proći 40 puta kako bi postigao željenu debljinu vara. Da se svi ti varovi s mosta poslažu jedan do drugoga, bili bi dugi 100 kilometara, kao put od Zagreba do Koprivnice.
Osim spajanja cijele konstrukcije varenjem, istu se na obali, prije postavljanja na stupove, mora pjeskarit te prebojati s dva sloja antikorozivne i temeljne boje. U konačnici, most će biti zelene boje.
Kako bi zaštitili sebe i rasponsku konstrukciju od kiše, vjetra, sunca i niskih temperatura, radnici su podigli veliki šator unutar kojeg izvode poslovi varenja i pjeskarenja te pripreme konstrukcije za antikorozivnu zaštitu. Šator nije fiksno postavljen, već se kreće po tračnicama i kada se završe radovi na jednome segmentu mosta šator se pogurne naprijed te radnici nastavljaju raditi na novome dijelu.
Čelične elemente do željene pozicije podiže dizalica koja može podići dva puta po 25 tona, a po potrebi i auto dizalica.
Prema projektu, most će s jedne na drugu stranu obale biti preguran metodom uzdužnog potiskivanja koja u Hrvatskoj do sada još nije primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata. Kada na obali bude sastavljeno 230 metara rešetkaste konstrukcije, krenut će njeno guranje do prvog stupa. To bi trebalo trajati sedam do 10 dana. Kada most jednim krajem bude stajao na mostu, a drugim na obali, turski će radnici sastaviti još 70 metara konstrukcije i spojiti je s glavninom konstrukcije. Potom će krenuti njeno guranje preko drugog stupa na drugu stranu obale. Očekuje se da bi most na svojem mjestu trebao biti u listopadu. Nakon toga kreće i izgradnja dva kolosijeka preko mosta.
Postojeći željeznički most, kojim se sada odvija željeznički promet, nalazi se nedaleko od lokacije novog mosta. Prema svemu sudeći, on se neće rušiti. Do sada je predstavljeno nekoliko inicijativa za njegovu revitalizaciju. Predlagalo se njegovo pretvaranje u muzej rijeke koju premošćuje, a prema najnovijim informacijama, lokalne vlasti imaju ideju da ga se prenamjeni u biciklističku stazu.
Radovi na ovoj dionici trebali bi završiti sljedeće godine nakon čega bi vlakovi njome trebali voziti brzinom do 160 kilometara na sat. U sklopu projekta, uz izgradnju novog kolosijeka, vijadukata, nadvožnjaka i mostova bit će izgrađeno ili renovirano nekoliko kolodvora i stajališta - piše Krešimir Žabec za Jutarnji list.