Hrvatska ekonomija je hibrid tržišnih i državnih poduzeća te institucija u kojima zaposleni rade. To potvrđuje i Eurostat. Po broju državnih poduzeća ili onih koji su proračunski korisnici, Hrvatska je prva u Europskoj uniji. Tako nam je dr. Petar Vušković komentirao podatke koje je ovih dana objavila Financijska agencija o broju zaposlenih kod poduzetnika, proračuna i proračunskih korisnika te neprofitnih organizacija u 2020. godini.
Prema tim podacima, gotovo 74 posto svih 1,28 milijuna zaposlenih ili 948 tisuća radi kod poduzetnika, dok 312 tisuća ljudi, gotovo svaki četvrti zaposleni, radi u državnom sektoru, odnosno kod proračuna i proračunskih korisnika, u gradovima, općinama, županijama, središnjem proračunu, Saboru, ministarstvima, uredima, zavodima, upravama, sudovima, inspektoratima, kliničkim bolničkim centrima, centrima za socijalnu skrb, školama, učilištima, sveučilištima, muzejima, kazalištima...
No, spomenutih 312 tisuća zaposlenih u državnom sektoru, nisu svi zaposleni kod državnog poslodavca. Naime, Fina ovom prilikom nije dijelila poduzetnike prema vlasništvu, nego podaci za poduzetnike uključuju i državna poduzeća, a kada poduzetnike u potpunom državnom vlasništvu pribrojimo državnom sektoru, ispada da državnog poslodavca ima trećina zaposlenih ili njih nešto više od 411 tisuća, dok kod poduzetnika u privatnom, mješovitom i zadružnom vlasništvu radi 849 tisuća ljudi ili njih gotovo 66 posto. To znači i malo drugačiji prosjek koji kaže da po svakom poduzetniku u privatnom, zadružnom i mješovitom vlasništvu radi prosječno šest ljudi, a kod svakog državnog poslodavca po 88 ljudi.
Ovisnost o politici
– Nije dobro da država ima toliku moć u svojim rukama jer to je zapravo moć politike. Bilo bi idealno svesti broj zaposlenih na 90 posto kod privatnih poslodavaca, deset posto oni proračunskih, odnosno državnih poduzeća, neovisno o veličini vlasničkog udjela. Tada bi tržište rada bilo konkurentnije – smatra dr. Vušković.
Podaci Fine kažu da je prema prosječnom broju zaposlenih po poduzetniku prva Varaždinska županija s 10,3 zaposlenih. U Zagrebu je najviše poduzetnika i proračunskih korisnika. Proračunskih korisnika sa zagrebačkom adresom je 561 i zapošljavaju 146 tisuća ljudi, čak 260,6 zaposlenih po proračunskom korisniku. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 374 proračunska korisnika i 22.791 zaposlenim, što je 60,9 zaposlenih po proračunskom korisniku.
Proračunski korisnik s najviše radnika u Zagrebu je KBC Zagreb s 5642 zaposlena, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji KBC Split s 3655 zaposlenih. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2020. godini više od dvije tisuće zaposlenih imali su samo trgovački lanci "Tommy" s 2937 zaposlenih i "Studenac" s 2456 i jedna banka – OTP s 2327 zaposlenih.
– Velika državna poduzeća imaju potencijal zapošljavanja većeg broja radnika. To su Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Hrvatske autoceste ili HEP. S druge strane, na tržištu imate mali broj velikih privatnih poslodavaca za primjer onih koji zapošljavaju više od pet tisuća zaposlenih. Međutim, postoji jedna zanimljivost, državna poduzeća za vrijeme pandemijske krize su manje otpuštala zaposlenike. Prividno su imala veću otpornost iako je u stvarnosti riječ o tromim sustavima u kojima je složeno dobiti i otkaz, a i često su takvi sustavi neprofitabilni. Nažalost, i dalje se rad u javnoj upravi vidi kao idealan oblik rada među mladima. Uz tranziciju ekonomije još je potrebnije napraviti tranziciju svijesti – konstatira Vušković.
Ekonomist dr. Damir Novotny rekao je kako se utjecaj državne ekonomije na ukupan broj radnih mjesta penje na oko 50 posto, što je daleko najviši utjecaj na ekonomsku strukturu među zemljama Europske unije, u kojima taj utjecaj iznosi između 10 i 17 posto. Kad tako stoje stvari i kad država ima toliki utjecaj kojim ne upravlja najbolje, onda veliki ekonomski rast mogu očekivati samo nepopravljivi optimisti.