Teško je povjerovati da bi austrijski turistički sektor mogao ozbiljno strepiti zbog prijetnji koje im je u ponedjeljak uputio glavni hrvatski epidemiolog Krunoslav Capak.
“Podsjetio bih da smo na početku epidemije mi imali veliki uvoz iz skijališta u Austriji i Italiji i podsjećam da ljeto brzo prolazi i skijanje će opet pa će oni zvati ljude da dođu, a mi ćemo imati situaciju da propišemo mjere. Ništa nije nemoguće, sve se može promijeniti”, rekao je Capak, reagirajući time na austrijsku odluku da svim povratnicima s ljetovanja iz Hrvatske uvede posebne mjere ograničenja pri ulasku u zemlju.
Zeznuta sezona
Ukratko - zeznu li oni sezonu nama, Hrvatska će se potruditi spriječiti masovni egzodus Hrvata na austrijska skijališta, koji se obično događa početkom siječnja i koji, prema Capakovu mišljenju, valjda čini osnovu austrijskog zimskog turizma. Moguće da je šef HZJZ-a do tog zaključka došao pročitavši na tone tekstova prema kojima se svake zime iz Hrvatske na skijanje u susjedne zemlje zaputi oko 200 tisuća Hrvata.
Ne zna se tko je i kada donio takve procjene o broju Hrvata koji odlaze na skijanje, ali one sasvim sigurno nisu utemeljene u službenim statističkim podacima koje svake godine prikuplja i objavljuje Državni zavod za statistiku. A ti podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva kažu kako su Hrvati u 2018. godini, za koju posljednju imamo rezultate, ostvarili ukupno 1,6 milijuna putovanja u inozemstvo, od čega je na Austriju otpao tek udio od 7,9 posto, s obzirom na to da je tek šesta na listi popularnih inozemnih destinacija.
Od te brojke potom trebamo odbiti 499 tisuća poslovnih putovanja, čime broj onih inozemnih pada na tek 1,2 milijuna, a udio Hrvata koji godišnje iz privatnih razloga putuju u Austriju iznosi tek 86.900, i to ako se računaju sve vrste privatnih putovanja, a ne isključivo skijanje. Pa ipak, čak i kada bismo povjerovali kako godišnje u Austriju na skijanje odlazi gotovo 87 tisuća Hrvata, brojke su prilično beznačajne u odnosu na ukupnu austrijsku turističku statistiku. Naime, prema njoj, Austriju godišnje posjeti oko 40 milijuna turista, od kojih polovica u zemlju dolazi zbog zimskog programa, točnije skijanja.
Skijaška sezona u Austriji, dakle, godišnje privuče oko 20 milijuna posjetitelja koji naprave oko 75 milijuna noćenja, a usprkos vjerovanjima Hrvata kako su bitni za austrijski turizam, činjenica je da ih austrijska statistika praktično ne spominje jer joj glavni dio zimskog programa otpada na posjetitelje iz Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Švicarske, Lihtenštajna i Češke.
Štoviše, čini se kako bi Capakove prijetnje, ironično, umjesto Austrijancima puno više štete mogle prouzročiti domaćim turističkim agencijama. Upravo one, naime, organiziraju višednevna putovanja na brojna europska skijališta, među kojima i ona austrijska, a s obzirom na to da je agencijski sektor ove godine jedan od najpogođenijih koronakrizom, prijetnje zatvaranja granica na jesen i zimu mnoge bi mogle gurnuti preko ruba egzistencije.
Doček Nove godine
Osim skijaških aranžmana, napominje predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, domaće agencije organiziraju i dočeke Nove godine te adventska putovanja, a sve one nadaju se da će im epidemiološka situacija na zimu omogućiti ponudu aranžmana.
“Jedan dio naših članica u ponudi ima samo aranžmane za inozemstvo i kod takvih agencija udio skijaških putovanja zna činiti i do 40 posto godišnjih prihoda. Najvažnije destinacije su nam Slovenija, Italija i Austrija, iako se u ponudi nalaze i druge, kao što su Švicarska i Francuska”, rekao je Fain. Dodao je kako interes Hrvata za zimska putovanja, pandemiji usprkos, postoji te kako određeni udio putnika koji svoja putovanja nije iskoristio u vrijeme prvog vala pandemije taj iznos, ako bude moguće, želi iskoristiti za skijanje.