Pedesetsedmogodišnjem muškarcu iz Marylanda u SAD-a prošlog tjedna je transplantirano srce genetski modificirane svinje i to je prva uspješna transplantacija svinjskog srca u ljudsko biće.
Ovo je veliki medicinski uspjeh mišljenja je struke, pa čak ni svećenici nisu protiv, dok su iz Udruge Prijatelji životinja strogo protiv ovakvih i sličnih postupanja sa životinjama.
- Laboratorijski razvoj tkiva srčanog mišića i drugih organa i dijelova organa iz ljudskih matičnih stanica etička je alternativa iskorištavanju i ubijanju životinja.
Pokuse na životinjama s ciljem uzgoja organa radi transplantacije ljudima smatramo etički neprihvatljivima i još jednim područjem izlaganja osjećajnih i inteligentnih neljudskih životinja patnji.
Usađivanje srca svinja u čovjeka smatramo etički nedopustivim, medicinski štetnim te apsurdnim jer upravo prejedanje mesom svinja i drugih životinja uzrokuje bolesti srca; prvo bespotrebno i po zdravlje štetno jedemo svinje, a zatim im iščupamo srce da bi ih mogli nastaviti jesti, osudio je strogo Luka Oman iz Udruge Prijatelji životinja.
Osmosatna operacija obavljena je u Baltimoreu, a pacijent David Bennett bio je dobro i nekoliko dana iza operacije.
- Stvara puls, stvara pritisak... To je njegovo srce - zaključio je doktor Bartley Griffith, direktor programa transplantacije srca u medicinskom centru.
Aktivist Luka Oman vjeruje da se napredak znanosti i čovječanstva ne smije graditi na iskorištavanju, patnji i smrti drugih životinjskih vrsta.
- Ništa dobro se temeljeći na zlu uspješno ne stvara. Upravo naš loš odnos prema životinjama nas sve više vodi prema neodrživosti i samouništenju. Napredak se nalazi u etičnosti i prihvaćanju modernih znanstvenih tehnologija koja uvažavaju prava drugih bića i ne zasnivaju se na njihovoj boli.
Zar zaista želimo budućnost u kojoj ćemo jesti dijelove tijela drugih bića i ugrađivati njihove organe u svoja tijela da bi ih mogli nastaviti jesti, ili nam se više sviđa prehrana bazirana na biljkama koja nam daje zdravlje vitalnost i uzgoj organa u laboratorijima koji se temelji upravo na modernom individualnom pristupu liječenju, zapitao se je.
S aspekta struke, prof.dr.sc. Janoš Terzić, redoviti profesor u trajnom zvanju pri Katedri za imunologiju i medicinsku genetiku splitskog medicinskog fakulteta, ovu operaciju smatra velikim uspjehom.
- Vjerojatno su ljudi oduvijek pokušavali presađivanjem organa životinje (ksenotransplantacija) pomoći bolesnom čovjeku. U devetnaestom je stoljeću bilo pokušaja transplantacije kože sa životinja, uglavnom žaba, na čovjeka ali su ti pokušaji propali.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća trinaestorici ljudi je transplantiran bubreg čimpanze. Većina je umrla kroz mjesec dana, a jedan je pacijent poživio devet mjeseci. Zadnja ksenotransplantacija na čovjeka bila je 1984.godine kada su liječnici u Kaliforniji transplantirali srce pavijana djetetu s teškom, urođenom bolešću srca.
Iako nije bilo pokušaja s ljudima, nastavljena su proučavanja ksenotransplantacija na životinjama, uglavnom miševima, te se je saznalo mnogo, a ta se znanja koriste i za poboljšanja u standardnim, s čovjeka, na čovjeka, transplantacijama. Čovjek kojemu je pred par dana presađeno srce imao je zatajenje srca u završnoj fazi.
Za presađivanje srca svinje doktori su imali odobrenje američke agencije za lijekove - FDA, etičkog odbora bolnice kao i pristanak pacijenta, kojemu su jasno rečeni rizici i moguće koristi od zahvata, otkrio nam je Terzić i pojasnio kolike su šanse da tijelo ne odbaci srce, odnosno da transplantacija u potpunosti uspije?
- Pionirski poduhvati uvijek su vrlo rizični, čega su svjesni doktori i pacijenti. Znate li koliko je nakon operacije živio čovjek kojemu je prvom presađeno ljudsko srce? 18 dana. Ali, osoba kojoj je zahvat napravljen samo pet godina nakon toga živjela je 23 godine.
Pretpostavljam da će slično biti i u ovom pokušaju. Prije presađivanja traže se genetski slične osobe kako bi se organ što bolje ”prihvatio”. Usprkos sličnosti, osobe s transplantiranim organima trajno uzimaju lijekove koji usporavaju odbacivanja presađenog organa - doznali smo od prof. Terzića.
Dok su 'Prijatelji životinja' protiv iskorištavanja životinja na ovaj način, znanost slavi uspjeh, a svećenik don Ante Žderić kaže da ovdje nije riječ o grijehu i čovjekovom igranju Boga.
- Odgovorom o moralnoj (ne)opravdanosti presađivanja srca genetski modificirane svinje čovjeku ne želim preteći službeni stav crkvenog Učiteljstva, pa na pitanje odgovaram iz perspektive običnog vjernika i svećenika. Bog je čovjeku povjerio brigu za cijeli svijet, da služi na čovjekovu dobrobit. To obuhvaća i zdravlje.
U tom smislu, promatramo motiv spomenute transplantacije, a to je čovjekovo zdravlje i spašavanje života. Ovdje nije riječ o pokušaju da se čovjek igra Boga genetski modificirajući životinju, nego da spasi život drugom čovjeku spomenutim genetičkim i operativnim zahvatom.
Ako svinju uzgajamo radi jela, onda je opravdano da ju koristimo i u zdravstvu, u nekim krajnjim slučajevima, kada nije bilo drugog rješenja. U tom smislu se takav postupak ne kosi s kršćanskim načelima.
Ne bih problematizirao transplantaciju svinjskog srca u čovjeka. Radije bih grijehom nazvao situaciju kad se čovjek prema čovjeku ponaša kao svinja- zanimljivog je stava don Ante Žderić.