Da bi pobijedili neprijatelja, prvo ga morate prepoznati, naučiti kako se ponaša i pokušati predvidjeti kakav će biti njegov sljedeći potez. Ali što napraviti kad se usred bitke neprijatelj preobrazi, a oružje koje ste pripremili protiv njega više ne djeluje? A to bi se upravo sad moglo početi događati u borbi s koronavirusom.
Znanstvenici koji pokušavaju pronaći cjepivo i lijek već dobro poznaju genom SARS-CoV-2 virusa koji uzrokuje bolest Covid-19, no koliko im stvar može otežati njegovo mutiranje?
Bude li virus brzo mutirao, onda će i cjepivo svako toliko trebati prilagođavati evoluiranom virusu. Nije tajna da će koronavirus najlakše mutirati ako za to ima puno prilika, a trenutno je u svijetu više od pola milijuna ljudi zaraženo. Dakle, idealna situacija za mutaciju.
Iako riječ mutacija zvuči dramatično to je zapravo dio uobičajene rutine razvoja virusa. Kako se virus reproducira stvarajući kopije samoga sebe, radi i pogreške u svom genomu koje prenosi na buduće kopije.
Nakupljene mutacije, pak mogu ali i ne moraju uzrokovati drukčije ponašanje virusa.
Dvije mutacije mjesečno
U članku u časopisu Science, Andrew Rambaut, molekularni evolucijski biolog sa Sveučilišta u Edinburghu, objašnjava da se SARS-CoV-2 akumulira u prosjeku između jedne i dvije mutacije mjesečno.
"To je dva do četiri puta sporije od gripe – objašnjava znanstvenik tumačeći kako je za običnu gripu potrebno novo cjepivo svake godine zbog česte mutacije virusa.
Hrvatska liječnica Nela Sršen koja dugi niz godina radi u Sveučilišnoj bolnici u Padovi kaže kako nas povijest uči da u svojoj mutaciji virusi ne mogu biti opasniji.
„Naprotiv, virus da bi opstao ne smije ubiti stanicu svog gosta. Virusi dođu, nestanu i vrate se s malom mutacijom“ – tumači dr. Sršen.
Što se dogodilo u Lombardiji?
Ipak s druge strane Talijani se u Lombardiji suočavaju sa strašnim pomorom stanovništva, a Marija Rita Gismondo direktorice Laboratorija za kliničku mikrobiologiju i dijagnostiku bio hitnih slučajeva bolnice Sacco u Milanu smatra da bi upravo mutiranje virusa mogao biti razlog zašto je Lombardija tako nastradala.
Još početkom ožujka istraživanje u kineskom Wuhanu, sugerirala su da je koronavirus mutirao u najmanje dva nova soja, jednog agresivnijeg i jednog manje agresivnog od sadašnjeg.
Nedavno se pak pojavila i preliminarna studija islandskih znanstvenika koji tvrde da su pronašli 40 mutacija koronavirusa. Mutacije su, tvrde, otkrili analizom brisa bolesnika koji imaju COVID-19, a njih je na Islandu oko 700.
Genetskim sekvencioniranjem uspjeli su identificirati koliko je mutacija virus stvorio. Dr. Derek Gatherer sa sveučilišta Lancaster koji je radio istraživanje konstatirao je da će virus u budućnosti postati zarazniji, ali manje patogen. Isto tako smatra da će varijante zbog kojih se ljudi mogu ozbiljno razboljeti možda i izumrijeti.
Tava je situaacija bila sa svinjskom gripom. Ona je najjača bila u početnoj pandemiji ljeta 2009. godine, a zatim se prilično snažno vratila zimi, 2009 / 2010. Tek se u zimi 2010 / 2011. godine virus malo smirio i postao kao tipična sezonska gripa.
Znanstvenici skeptični: Mutacije su površinske, nema novog soja!
Većina znanstvenika ipak je još uvijek vrlo skeptična prema rezultatima dosadašnjih istraživanja. Smatraju da je prošlo premalo vremena od pojave koronavirusa da bi ti rezultati mogli biti znanstveno verificirani.
Gostujući na N1 televiziji molekularni biolog Kristijan Vlahoviček na pitanje ima li znanstvenih potvrda da je virus mutirao odgovara negativno.
"Ova klasa virusa spada u one koji vrlo brzo mutiraju i razmnožavaju se u velikom broju. Međutim, za sada nisu utvrđeni 100 posto dokazi da bi postojao novi soj virusa koji je različit od ishodišnog – smatra Vlahoviček.
George Rutherford, profesor epidemiologije na Sveučilištu Kalifornija, San Francisco, za BBC tvrdi isto.
Veli kako su dosadašnje studije "čista nagađanja", jer su promjene koje su pronađene bile toliko beznačajne da se ne mogu smatrati novim sojevima virusa.
U izjavi za Washington Post Peter Thielen, molekularni genetičar sa Sveučilišta Johns Hopkins izjavio je da su uočene samo četiri do 10 genetskih razlika između sojeva koji su zarazili ljude u Sjedinjenim Državama i izvornog virusa koji se proširio u Wuhanu.
"To je relativno nizak broj mutacija (za virus) koji su prošli kod velikog broja ljudi" – zaključio je Thielen za Washington Post.
U članku koji se posljednjih dana masovno dijeli na društvenim mrežama (Coronavirus: The Hammer and The Dance), prikazan je i graf s različitim mutacijama virusa:
Dokad ćemo živjeti u karanteni, nije li mudrije pustiti ‘koronu‘ da prohuji i ode, hoće li se vratiti...? Odgovore daje priča o čekiću i plesu
Na njemu se vidi da su početni sojevi, označeni ljubičasto, započeli u Kini i zatim se proširili. Svaka grana na grafu na slici s lijeve strane predstavlja mutaciju koja vodi prema donekle različitoj inačici virusa.
RNK virusi mutiraju sporije od virusa gripe ali 100 puta brže od DNK virusa.
- Koronavirus će najlakše mutirati ako za to ima milijune prilika, što je upravo ono što bi omogućile blage ili nikakve mjere borbe protiv njega.
Stoga, ako nepoduzimanje ničega da bi se suzbila zaraza i blage mjere borbe protiv nje nisu učinkovite strategije, što nam preistaje? Oštre mjere za što brže stavljanje epidemije pod kontrolu - navodi se u studiji.