Veće vjerovanje u teorije zavjere povezano je sa smanjenim pridržavanjem zaštitnih epidemioloških mjera i s nižim povjerenjem u Nacionalni stožer Civilne zaštite kao glavni stručni autoritet koji u pandemiji brine o interesima građana.
Glavni su ovo zaključci istraživanja “Bill Gates, 5G mreža i čipovi: teorije zavjera i pridržavanje epidemioloških mjera” koji su na ukupno 1900 ispitnika, punoljetnih građana Republike Hrvatske, proveli doc. dr. sc. Irena Pavela Banai s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Igor Mikloušić s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar te mag. psihologije Benjamin Banai iz tvrtke Banai analitika. Rezultati istraživanja predstavljeni su u petak u Zadru na Tjednu mozga, globalnoj kampanji u kojoj sudjeluje Odjel za psihologiju zadarskog sveučilišta, a na kojoj je ove godine posebna tema bila “COVID 19 i mozak”.
- Istraživanjem smo htjeli provjeriti kolika je u Hrvatskoj povezanost između vjerovanja u teorije zavjere i pridržavanja zaštitnih mjera, te koliko je povjerenje u naš Nacionalni stožer. Zanimalo nas je, također, ako se uzme u obzir statistika eksponencijalnog rasta epidemije za vrijeme prvog lockdowna, mogu li teorije zavjere mogu predstavljati ozbiljnu ugrozu sprječavanju pandemije, pogotovo zbog značajnih kršenja mjera samoizolacije. Sve što smo pretpostavili, potvrdilo se. Na primjer, četvrtina naših ispitanika dijelom bi se ili u potpunosti složila s tvrdnjom da je broj novozaraženih i umrlih koji je objavila Svjetska zdravstvena organizacija - lažan. Gotovo trećina ih smatra da je COVID-19 jednako opasan ili manje opasan virus od obične gripe. Njih 24 posto se djelomično ili potpuno slaže da je korona virus namjerno kreiran u laboratoriju - kaže doc. dr. sc. Irena Pavela Banai.
Dvije su stvari važne za kontekst i tumačenje dobivenih rezultata: ovo istraživanje provedeno je sredinom svibnja prošle godine, na kraju prvog vala pandemije i popuštanja lockdowna, dok Nacionalni stožer još uvijek nije bio kompromitiran upitnim odlukama i dvostrukim kriterijima. Druga se odnosi na uzorak ispitanika na društvenim mrežama koji je, unatoč velikog broju, prigodan, a ne reprezentativan.
Kod teorija zavjera uvijek postoji sumnja kako određena skupina ljudi tajno radi na postizanju zlonamjernog cilja, no u ovom se slučaju pojavilo još nešto: vjerovanje u neutemeljene činjenice i neznanstvene informacije oko toga kako se korona virus može spriječiti velikim količinama bijelog luka ili koloidnog srebra. Svjetska zdravstvena organizacija čak je morala demantirati to da, ako deset sekundi zadržavate dah, niste zaraženi COVID-om.
- Pojava teorija zavjere u uvjetima globalne pandemija nije nikakav ekskluzivitet vezan uz korona virus, ista se priča događala i ranije kod pojave HIV-a ili primjerice ZIKA virusa kojega šire komarci. Općenito govoreći, teorije zavjere se i javljaju u izraženim društvenim krizama, što prvi lockdown koji smo iskusili sigurno jest, i one nisu iznenađenje u tom smislu. Ono što od ranije znamo jest da su vezane uz manjak povjerenja u institucije, bile to vladine institucije ili zdravstveni sustav. Samim time što je smanjeno povjerenje u autoritete, teorije zavjere mogu predstavljati izražen rizik za javno zdravlje jer su osobe koje njima vjeruju manje sklone pridržavanju zaštitnih mjera koje isti ti autoriteti propisuju - objašnjava Pavela Banai.
Inicijalna motivacija za ovo istraživanje, uz samo pandemiju, bila je još jedna paralelna pojava, infodemija, odnosno naglo i brzo širenje lažnih informacija i teorija zavjere o korona virusa. Neke su nakon godinu dana još uvijek aktualne: “korona virus zapravo ne postoji”, “umjetno je kreiran u laboratoriju”, “namjerno je proizveden kao biološko oružje za ratovanje velikih sila”, “potpuno je bezopasan”, “širi se putem 5G mreže” te ona najbizarnija kako je sve ovo “osmišljena prljava rabota Billa Gatesa koji će nas sve čipirati preko cjepiva za koronu”.
A društvene mreže i platforme, od Facebooka i Instagrama do WhatsAppa, idealno su polje za njihovo brzo i nekritično širenje.
- Što se infodemija tiče, i ona se događa u situacijama kad ljudi gube kontrolu i sigurnost, pogotovo kod onih koji smanjenu toleranciju na neizvjesnost. U takvim situacijama, teorije zavjere pružaju im lažan osjećaj kontrole i sigurnosti, informaciju tko je krivac u situaciji kada smo svi poprilično bespomoćni. Pa makar to bio i Bill Gates - zaključuje Pavela Banai.
Uz ovo istraživanje o teorijama zavjere, predstavljeno je i ono o informiranost o COVID-u i mentalnom zdravlju na početku lockdowna koje su proveli studenti Marko Galić, Luka Mustapić, Leon Sić, doc. dr. sc. Ana Šimunić sa zadarskog sveučilišta te prof. Sabrina Cipolletta s Odjela za psihologiju iz Padove. To istraživanje, u kojemu je sudjelovalo je 1244 ispitanika, započelo je dan prije proglašenja lockdowna, a završilo dan nakon prvog velikog zagrebačkog potresa.
- Kroz taj period bili smo bombardirani ogromnom količinom informacija, što iz samih medija što preko društvenih mreža. Međutim, dobar dio tih informacija nije bio ni točan ni provjeren. Zato smo ispitivali povezanost informiranosti i znanja o virusu s anksioznošću i depresivnošću kao aspektima mentalnog zdravlja te optimizmom i pesimizmom kao osobinama ličnosti. Pretpostavljali smo kako će oni bolje informirani biti manje anksiozni, depresivni i pesimistični. Međutim, nismo kod svih pitanja dobivali taj odnos- objašnjava Marko Galić, jedan od autora istraživanja.
Primjerice, oni koji su točno odgovorili na pitanje o učinkovitosti pranja ruku, bili su anksiozniji, depresivniji i više pesimistični. S druge strane, oni koji su bili informirani o načinu na koji se virus prenosi i znali su točan odgovor, bili su manje anksiozni. Slično je s ispitanicima koji su znali točan odgovor na pitanje o poteškoćama s disanjem koje uzrokuje COVID. Stožer je konstantno ponavljao kako će, ukoliko dođe do eksponencijalnog rasta, svi bolnički kapaciteti biti zauzeti. Zato su se ispitanici koji su znali točan odgovor “zakačili” baš na tu informaciju koja ih je činila još depresivnijima.
- Ovo najbolje pokazuje kako stručnjaci u javnom zdravstvu imaju ogromnu odgovornost kada se obraćaju javnosti. I sintagma “novo normalno” koja se pojavila vrlo je upitna jer ove okolnosti sigurno nisu normalne. Bolje bi i točnije bilo koristiti termin “novo normativno” zbog novonastalih normi, od nošenja maski I držanja distance do pranja ruku- kaže Galić.