Policijski autobusi sveprisutni su u Moskvi od početka ruske invazije na Ukrajinu prošle veljače, nadzirući veći dio središta grada, uključujući kip jednog od najpoznatijih ukrajinskih pjesnika koji je postao popularno mjesto za tihi, ali emotivni izljev antiratnih osjećaja građana koji se ne slažu s Putinovim "sovjetskim" imperijalizmom.
Otkako je ruski projektil prije deset dana pogodio stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Dnjepru, usmrtivši 46 i ranivši 80 osoba, Moskovljani dolaze položiti cvijeće, plišane igračke i fotografije uništene zgrade. Tu, podno kipa Lesje Ukrajinke, ukrajinske pjesnikinje i dramatičarke koja je živjela u posljednjim desetljećima Ruskog Carstva - javlja reporterka New York Timesa.
Taj ritual je, nakon jednog od najvećih stradanja civila u jednom udaru od početka rata, postao izraz tuge, srama i protivljenja ratu. Ali, vlasti su redovito uklanjale cvijeće. "U današnjoj Rusiji, pod ovim uvjetima, to je bitka - tiha bitka", rekla je Tatjana Krupina, 28-godišnja kemičarka koja je prošlog tjedna otišla s malom grupom prijatelja položiti cvijeće.
Samo to prolazi kao prosvjed u Rusiji u siječnju 2023., 11 mjeseci nakon početka invazije. Rusi su također počeli polagati cvijeće u drugim gradovima, organizirajući se na društvenim mrežama. Ta "cvjetna borba" jedan je od prvih javnih prosvjeda koji se održavaju naveliko od dana kada je Putin u rujnu prošle godine objavio da će stotine tisuća ljudi biti mobilizirano. Poznato je da je vlast uvela oštre kazne za kritiziranje rata, pa čak i nazivanje "specijalne operacije" ratom, stoga se za mnoge Ruse polaganje cvijeća čini kao rijetka prilika da ipak nekako pokažu neslaganje, a da ne budu uhićeni.
Ruse koji se protive Putinovoj vladavini i agresiji na Ukrajinu, a ostaju u Rusiji, cvijeće podsjeća da nisu sami u svom protivljenju ratu, iako propaganda postaje sve oštrija. A za Ruse koji su pobjegli zbog progona, potencijalnog novačenja ili odbijanja plaćanja poreza kojim se "hrani" ratni stroj, ovo cvijeće je znak je da u zemlji još ima ljudi koji su dovoljno hrabri prosvjedovati.
“Ovo nije samo način da se ljudima u Ukrajini pokaže da u Rusiji postoje i ljudi koji ne odobravaju ono što se događa; pokazuje ljudima da nisu sami”, rekao je Aleksandr Pljuščov, popularni ruski novinar sa značajnim brojem sljedbenika na YouTubeu.
Ali čak i tiho polaganje cvijeća ima potencijalne kaznene reperkusije. Najmanje sedam osoba je zbog toga ipak privedeno, prema novinaru New York Timesa koji je svjedočio tome prošlog tjedna. Četvero su privedeni netom nakon što su ispod spomenika stavili cvijeće. Policija je pokušala spriječiti ljude da fotografiraju spomenik, a drugima je rekla da izbrišu slike sa svojih telefona. Ali prosvjednci i dalje pristižu, pazeći koliko ih je istodobno oko spomenika, kako se to ne bi kvalificiralo kao ilegalno. “Mom strpljenju je kraj, želim iskazati svoje mišljenje”, rekla je odvjetnica Ekaterina Varenik (26) novinarki NYT-a u subotu poslijepodne nakon što je položila cvijeće na kip.
Zadnji put prije toga prosvjedovala je kada je oporbeni lider Aleksej Navaljni uhićen prije dvije godine. Ostala je kod kuće kad su tisuće prosvjedovale protiv mobilizacije. O gušenju izraza nezadovoljstva kaže: "Svakim danom postaje sve gore i gore, sve strože i strože." Više od pola sata stajala je ispred kipa s transparentom na kojem je pisalo: “Ukrajina - naša braća, a ne neprijatelji”. Policija ju je ubrzo nakon toga privela, a mogla bi dobiti i do 15 dana zatvora.
Međutim, neki istaknuti Rusi koji nisu proputinovski raspoloženi ne vide neki naročiti smisao u ovakvoj vrsti prosvjeda. "Donošenje cvijeća spomeniku ne zahtijeva neku osobitu hrabrost, pa čak ni trošak", rekao je Dmitrij L. Bukov, pjesnik i pisac koji je kritičan prema ruskoj vladi, a živi u egzilu, u jednoj raspravi prenosenoj na YouTubeu. “Ovo je estetski lijepo, ali potpuno besmisleno”, rekao je Bukov, za kojeg su Bellingcatovi istraživački novinari zaključili da je bio žrtva pokušaja trovanja 2019. nervnim agensom sličnim onom korištenim naNavaljnom. Rekao je: "Postoji samo jedan pozitivan učinak: možda će netko saznati tko je Lesja Ukrajinka - velika pjesnikinja - i pročitati njezino djela."
Inače, oko 20.000 prosvjednika privedeno je u Rusiji od početka rata, navodi OVD Info, organizacija za ljudska prava. Mnogi su izgubili posao nakon prosvjeda, potpisivanja peticija ili pisanja postova na društvenim mrežama u kojima su kritizirali rat.
Ilja Jašin, općinski vijećnik u Moskvi, osuđen je na osam i pol godina zatvora jer je govorio o ruskim zločinima u Buči.
19-godišnji student iz grada Arhangelska suočava se s kaznom do 10 godina zatvora zbog antiratnih objava na društvenim mrežama. U tom kontekstu prkositi policiji makar samo polaganjem cvijeća može ipak zahtijevati određeni stupanj hrabrosti. “Znam da svaki čas policija može doći u moju kuću i uhititi me”, rekao je Maksim Šatalov (36), bivši stjuard koji je rekao da je otpušten s posla zbog svog antiratnog stava.
Rekao je da planira uskoro napustiti Rusiju jer se boji uhićenja. “Vjerujem da bih u nekoj drugoj zemlji napravio više dobra nego da ostanem ovdje bez posla i bez sredstava za život”, rekao je. “Što ću postići kada budem sjedio u logoru? Hoće li me stalno tući ili držati u kavezu cijelo vrijeme kao Navaljnog? Ili će me netko iz privatne vojne tvrtke Wagner doći pokušati vrbovati da se borim u Ukrajini uz prijetnje ako se ne prijavim? Samo će me dovesti do točke u kojoj ću se sam ubiti.”
Ipak, neki koji riskiraju uhićenje inzistiraju na pružanju otpora. “Moskva je ogroman grad, a svi su tihi”, rekla je odvjetnica Varenik prije nego što je privedena zbog antiratnog transparenta. “Želim pokazati svijetu da nećemo šutjeti. Inače sve to i mi dopuštamo svojom šutnjom.”