StoryEditor
SvijetANALIZA

U Hrvatskoj je u petak bilo 3955 zaraženih, a u Kini, iz koje je sve poteklo, samo - 17. HDZ nije pobijedio virus, ali Komunistička partija Kine jest

Piše Damir Pilić
5. prosinca 2020. - 16:59
Nose maske, drže distancu, testiraju na veliko i žive normalnoStringer

Zdravstveno-ekonomska bilanca na isteku prve koronavirusne godine u najkraćem glasi ovako: svijet propada, Kina raste. Država iz koje je sve krenulo sada jedina opušteno gleda u budućnost.

Krenimo s brojkama sa stranice Worldometer: na dan 5. prosinca, u osam ujutro, ukupan broj zaraženih u svijetu iznosio je preko 66 milijuna, uz preko 1,5 milijun smrtnih slučajeva. Od toga na Kinu otpada manje od 87 tisuća zaraze i 4634 smrtna slučaja.

Najmnogoljudnija zemlja svijeta (1,4 milijarde ljudi), u kojoj živi 18 posto svjetske populacije, u globalnoj brojci zaraženih sudjeluje s 0,1 posto, a u brojci umrlih s 0,3 posto.

Usporedbe radi, 350 puta manjeljudnija Hrvatska od početka pandemije ima skoro dvostruko više zaraženih od Kine (143.370) i svega dvaput manje umrlih (2032). Na milijun stanovnika mi imamo 500 umrlih, a Kina 3.

Razlike u korist Kine drastične su i kada promatramo broj trenutno aktivnih slučajeva: u svijetu on iznosi blizu 19 milijuna, u Hrvatskoj skoro 25 tisuća, a u Kini – 273.

Tehnički bismo sve trenutno zaražene Kineze mogli imenom i prezimenom pobrojiti na jednoj stranici A4 formata. Njihov broj iznosi 0,0014 posto svih aktivnih slučajeva u svijetu, odnosno oko stotinu puta manje nego u Hrvatskoj.

Razlike postaju još vrtoglavije ako uspoređujemo broj novih slučajeva, onih od prethodnog dana. U Hrvatskoj ih je u petak bilo 3955, a u Kini – 17.

Ne 17 milijuna, ni 17 tisuća, nego 17. Tehnički bismo sve jučer zaražene Kineze mogli imenom i prezimenom pobrojiti u okviru jednog omanjeg pasusa.

RIGOROZNA DISCIPLINA

Može se reći da je Kina praktično izašla iz pandemije. Ili barem da nad pandemijom ima željeznu kontrolu. I to još od početka ožujka. Zna se i kako je to postignuto: rigoroznom disciplinom.

Na početku pandemije - brzim i sveobuhvatnim zatvaranjem kompletnih gradova i pokrajina.

Odmah potom – zapanjujuće opsežnim testiranjem (već u prvih par tjedana Kina je testirala preko 150 milijuna svojih građana).

Od ožujka do danas – stalnim praćenjem i brzim izoliranjem svih novozaraženih i njihovih kontakata (uz primjenu kompjuterskih aplikacija za praćenje kontakata), uz opciju da se u svakom času može uvesti trenutna karantena na bilo kojem području.

Recimo, kako je nedavno posvjedočila naša glumica Vitomira Lončar, koja već par godina živi u Kini, početkom studenoga u jednoj je kineskoj provinciji otkriven jedan asimptomatski slučaj – vlasti su odmah zablokirale grad od 4,5 milijuna ljudi, zatvorile aerodrom i u roku od 48 sati testirale svu gradsku populaciju.

image
Wuhan u jeku epidemije. Danas je u tom gradu sve normalno...
Hector Retamal

Vratimo se 11 mjeseci unatrag. Kad su tog 23. siječnja kineske vlasti objavile uredbu o totalnom zaključavanju čitave pokrajine Hubei, s kompletnom populacijom od 60 milijuna ljudi (uključujući i 11-milijunski glavni grad Wuhan), Zapad je ostao u šoku.

Ubrzo su počeli i prigovori da Komunistička partija Kine svojom totalitarnom šapom gazi temeljna ljudska prava i slobode, uvodeći bezobzirni lockdown bez presedana u civiliziranom svijetu.

No danas, niti godinu kasnije, žitelji grada Wuhana, pokrajine Hubei i države Kine žive normalan, običan život, vrlo nalik onome prije pandemije: druže se, odlaze u kafiće i restorane, posjećuju kina i kazališta, a kad se baš žele posve opustiti, kupe ulaznicu za neki od brojnih masovnih festivala koji se održavaju kao i prije pandemije.

Za to vrijeme građani Europe svakodnevno dršću gledajući ubrzani rast pandemijskih brojki u svojim zemljama, okovani u strogim nacionalnim lockdownima koji će trajati dugo jer su uvedeni prekasno.

HDZ nije pobijedio virus. Ali Komunistička partija Kine jest.

KONFUCIJE PLUS PARTIJA

Pandemija je otkrila slabosti liberalne demokracije. Pokazalo se da u izvanrednim uvjetima elementarne katastrofe jednopartijski sistem ima kardinalnu prednost: dijelom i zato što nije previše opterećen pojedinačnim ljudskim pravima i osobnim slobodama.

Komunistički kolektivizam u ovakvim se ekstremnim situacijama ispostavlja efikasnijim od liberalnog individualizma Zapada.

Pritom se u analizama kineskog uspjeha često previđa da taj kolektivizam nije izmislila tamošnja Komunistička partija, već da on u kineskom društvu postoji barem od vremena velikog filozofa Konfucija, koji je još prije 2500 godina uobličio etiku u kojoj kolektiv ima primat nad pojedincem.

Konfucionizam je državnom ideologijom u carskoj Kini postao još u drugom stoljeću prije Krista te se zadržao ne samo do proglašenja republike 1911. godine, već je opstao i do danas, inkorporiran u program Komunističke partije. Kad kineski predsjednik Xi Jinping govori o „socijalizmu s kineskim karakteristikama”, među te „kineske karakteristike” spada i taj dio Konfucijeva nauka.

MI BULJIMO U BOLNICE, KINEZI U SVEMIR

Takvo upravljanje pandemijom pozitivno se odrazilo i na kinesku ekonomiju. Nakon početnog šoka u prvom tromjesečju 2020., kad je BDP pao za 6,8 posto, već u drugom tromjesečju došlo je do rasta od 3,2 posto, da bi u trećem kvartalu rast iznosio već 4,9 posto. Prema izvještaju istraživačke tvrtke Caixin, proizvodne aktivnosti u Kini dosegnule su u listopadu najvišu razinu u zadnjih 10 godina: znak da se gospodarstvo posve oporavilo od korona krize.

Prema projekcijama MMF-a, Kina će ove godine imati rast od 1,9 posto. To je višestruko manje od prosjeka u zadnjih 40 godina, ali, s druge strane, Kina je jedino od velikih gospodarstava – možda i jedino u svijetu uopće – koja će ove godine imati ikakav ekonomski rast. A već dogodine, prognozira MMF, Kina će rasti po stopi od 8,2 posto – baš kao nekad, prije pandemije. Kao da virusa nikad nije ni bilo.

Dok su prošlog tjedna građani Europe netremice pratili nacionalne TV-Dnevnike koji su počinjali aktualnim vijestima o pandemiji i snimkama iz Covid-bolnica, građani Kine u svom su nacionalnom TV-Dnevniku gledali snimke spuštanja kineske svemirske letjelice „Chang'e-5” na Mjesec. Sonda se na Zemljin satelit spustila u utorak 1. prosinca, naglasivši razliku između komunističke Kine i liberalnog Zapada: mi buljimo u bolnice, oni u svemir.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. veljača 2021 13:55