StoryEditor
Svijetzveckanje oružja

Turska i Grčka na rubu rata: čak 17 Erdoganovih brodova i podmornica ušlo u vode susjedne zemlje, Grci u stanju pripravnosti

23. srpnja 2020. - 13:27
Turska vojska, nimalo slučajno, prije dva dana imala je paradu na Cipru, otoku podijeljenom između Turske i GrčkeBirol Bebek/AFP

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan demonstrira silu na svim dostupnim razinama: vjerskoj (Aja Sofija), antidemokratskoj, teritorijalnoj.

Nakon što su ga naljutili podrugljivi tweetovi na račun vlastitog unuka pa je odlučio uvesti strogu državnu kontrolu na društvenim mrežama, u srijedu se odlučio poigrati ratom, prijeteći susjednoj Grčkoj.

Grupa od 17 turskih brodova i podmornica ušla je u grčke teritorijalne vode kod Kastellija, a još 10 turskih plovila navodno se nalazi u blizini Mitilene i Samosa. Prethodno je i više turskih borbenih aviona narušilo grčki zračni prostor.

Grčka vojska digla je stanje pripravnosti na borbenu razinu, a incident je snažno uzbunio i Washington, koji je preko Pentagona naložio floti uplovljavanje u Egejsko more.

I Turska i Grčka već su gotovo 70 godina članice NATO-a, te bi njihov međusobni sukob osramotio i obesmislio savez.
U pozadini spora su stare turske pretenzije u istočnom Sredozemlju i njihova najava slanja istraživačkih brodova u misije potrage za naftom i plinom. Turske vlasti objavile su da će njihova istraživačka flota do 2. kolovoza tragati južno od grčkih otoka Rodos, Karpatos i Kastellorizo.

image
Diljem Grčke se prosvjedovalo nakon što je Erdogan odlučio Aju Sofiju, danas muzej, a prvotno sagrađenu kao crkvu, pretvoriti u džamiju
Sakis Mitrolidis/AFP

Premda i EU i SAD sve oštrije kritiziraju Ankaru zbog namjera širenja na područja koja Atena smatra svojima, Erdogan se očito i dalje drži svog starog pravila da poslušno dijete nitko ne podmićuje slatkim bombonima.

Ništa od arbitraže

Turska odavno optužuje Grčku da joj pokušava uskratiti korist od nafte i plina u istočnom Sredozemlju, te tvrdi da granice morskog područja za komercijalnu eksploataciju treba "ravnopravno" podijeliti od obalnih linija Grčke i Turske, a ne od službene granične crte koju čine grčki otoci.

Situacija je na terenu odista specifična: mali grčki otok Kastellorizo više je od 500 kilometara udaljen od Atene, a samo tri kilometra od turskog kopna, no prema međunarodnim konvencijama polaže pravo na morsku zonu od po 200 nautičkih milja u svim pravcima. To Turska sve glasnije smatra neprihvatljivim, kao što i BiH odbija prihvatiti da dva otočića u Malostonskom kanalu blizu Neuma pripadaju hrvatskom državnom teritoriju.

O tursko-grčkom dugogodišnjem sporu trebao bi zapravo odlučiti Međunarodni sud za pravo mora, no Erdoganu arbitraža ne pada na pamet. I bez pravne podloge Turska najavljuje da u rujnu počinje s eksploatacijskim bušenjem blizu Krete.

Angela Merkel u akciji

Iako je i status Sjevernog Cipra međunarodnopravno više nego kontroverzan, Turska svejedno već buši naftu i plin u ciparskom uskom pojasu uz obalu. Dok oni provode uzurpaciju, i Grčka i Cipar čvrsto odbijaju pregovore o pitanju morske granice s Turskom jer smatraju da je to već regulirano međunarodnim ugovorima.

Odnos EU-a i Turske nameće se kao jedna od ključnih tema njemačkog predsjedavanja Europskom unijom.

- Potrebna nam je koherentna strategija za Tursku - najavila je Angela Merkel već prvoga dana preuzimanja predsjedništva, definirajući da će s Turskom morati riješiti cijeli spektar tema - od Sirije i Libije, preko izbjegličkog problema pa do kršenja ljudskih prava.

Kao posebna i najnovija "poteškoća" u odnosima EU-a i Turske nameće se i nasilna eksploatacija nafte i plina uz obalu Cipra i Krete, ne proširi li Erdogan ubrzo dugački popis problema i na omanji mediteranski rat.

Izdvojeno

23. srpanj 2020 13:27