Skupo vam je živjeti u Hrvatskoj, a posljedice biblijske ovoljetne suše još nisu ni došle na naplatu? Ima utjehe, i to povrh one da nam se barem hrvatsko mudro vrhovništvo spasilo patnje i diglo sebi plaće za par tisuća eura, tj. 80-ak posto.
Za spoznaju da nam je još uvijek dobro trebamo samo okrenuti pogled prema Svetoj Zemlji, tj. autentičnim biblijskim prostorima.
Krumpiri: Tri krumpira, fotografirana koncem kolovoza na tržnici u sjevernoj Gazi, koštaju 150 šekela, oko 36 eura. Ne uvijek, nego kad ih možete pronaći jer su bombardiranja i masovna raseljavanja natjerali ljude da napuste većinu polja i voćnjaka, a humanitarna je pomoć više nego premala za brigu o više od dva milijuna stanovnika ovog palestinskog teritorija. Prije rata Izraela i Hamasa koji je počeo lanjskog listopada ovi su isti krumpiri koštali oko dva šekela, 40-ak eurocenta, napominje španjolski El Pais.
Paprike i krastavci: Tri paprike i dvije glavice češnjaka koštaju u Gazi oko 50 šekela, tj. 12 i pol eura. U sjevernom dijelu Stripa cijene su posebno visoke jer tamo stiže vrlo malo humanitarne pomoći. Kilogram krastavaca dosegnuo je tamo čak 90 eura.
Konzerve sardina, tunjevine, kukuruza šećerca: Ova konzervirana roba u sjevernoj Gazi trenutno košta oko 120 šekela, što je ekvivalent iznosu od 30-ak eura. Uglavnom dolaze iz Egipta i Jordana.
Mlijeko: Staklenka mlijeka u prahu za djecu i žitarica za bebe košta oko 100 šekela, oko 25 eura. Prema nedavnim brojkama Unicefa, 90 posto djece u Gazi je neuhranjeno i pati od "ozbiljnih prijetnji svojem opstanku, rastu i razvoju".
Slanutak, riža, leća, bulgur: Malene vrećice slanutka, riže, leće, frike i bulgura koštaju oko 120 šekela (29 eura). Ova hrana, koja se naširoko koristi u palestinskim kuhinjama, ulazi u Pojas Gaze isključivo u kamionima s humanitarnom pomoći i ljudi je masovno preprodaju. Povrće, žitarice i konzerviranu hranu zato je nešto lakše pronaći nego svježe proizvode. U Gazi ima obitelji koje punih 11 mjeseci nisu pojele rajčicu, jabuku ili jaje. Pothranjenost je dosegnula neslućene razine.
Jaja: Za kupnju dva jaja u sjevernoj Gazi potrebna su 24 šekela, oko 6 eura. Izvješće IPC-a, termometra UN-a koji mjeri glad, procjenjuje da za kupnju hrane više od polovine kućanstava u Gazi prodaje svoju odjeću, a trećina skuplja i prodaje smeće. Više od 20 posto ljudi s kojima su razgovarali aktivisti UN-a reklo je da cijele dane i noći provode bez hrane. Između 60 i 70 posto stoke u Gazi ubijeno je u ratu, a najmanje 65 posto obradive zemlje posve je neupotrebljivo. U Gazi, osim toga, nema sjemena, gnojiva ili bilo koje vrste sirovina za ponovno pokretanje usjeva, a vode nema dovoljno ni za piće, a kamoli za navodnjavanje.
Šećer: Vrećica mlijeka u prahu i kilogram šećera koštaju 300 šekela, oko 73 eura. To su proizvodi koje sebi u ovom trenutku u Gazi vjerojatno mogu priuštiti samo lideri Hamasa. Jesu li stanovnici Gaze bili jednako gladni prije ovog rata? Pojas je bio pod izraelskom blokadom još od 2007., kada je palestinska islamistička skupina Hamas preuzela vlast. Do prošlog listopada dvije trećine stanovništva Gaze primalo je pomoć u hrani, ali akutna pothranjenost djece bila je manja od jedan posto. Između 53 i 59 posto stanovnika Gaze živjelo je u siromaštvu prije aktualnoga rata, u kojem je ubijeno više od 40.000 Palestinaca, nakon što se Hamas ubacio u Izrael i ubio oko 1200 ljudi i odveo u nepoznato 250 talaca.
Marmelada: Džem, žele od datulja i boca melase od grožđa trenutno u Gazi koštaju oko 70 eura. To je luksuzna roba koju je jako teško pronaći, a i gotovinu od gotovo stotinu eura više je nego nemoguće pronaći u Gazi.
Već mjesecima banke ne rade i keš ne dolazi ni na bankomate.
Ulje: Boca maslinova ulja i boca suncokretova ulja za kuhanje koštaju 125 šekela, oko 29 eura. U srpnju i kolovozu UN je u Gazu uspio dostaviti samo polovinu od 24.000 tona pomoći u hrani. Problem je svakodnevno granatiranje, ali i neprohodnost oštećenih prometnica. Većina njih već je sada gotovo neupotrebljiva, a situacija će se s nadolazećim kišama i poplavama samo pogoršati.