
Joe Biden u srijedu je održao svoj posljednji govor kao predsjednik SAD-a. Tu dužnost obnašao je od siječnja 2021. godine, a naslijedit će ga čovjek koji je ujedno bio i njegov prethodnik - Donald Trump, čija će se inauguracija održati 20. siječnja.
Biden je za vrijeme svog mandata često bio na meti kritika, što zbog njegovih poteza u izuzetno turbulentnim periodima za cijeli svijet, što zbog zdravstvenog stanja koje su mnogi smatrali problemom za obnašanje dužnosti "najmoćnijeg čovjeka na svijetu".
Ovo je 10 najvažnijih i najkontroverznijih stvari koje su obilježile predsjednički mandat Joea Bidena...
Pandemija i gospodarski oporavak
Po preuzimanju dužnosti, Biden se odmah suočio s izazovom pandemije COVID-19. Njegova administracija pokrenula je masovnu kampanju cijepljenja i donijela paket pomoći vrijedan 1,9 bilijuna dolara. Uspješno je distribuirano više od 200 milijuna doza cjepiva u prvih 100 dana mandata.
Međutim, neki Bidenovi potezi tijekom pandemije izazvali su kritike oporbe i dijela javnosti. Posebno su osporavane njegove odluke o uvođenju obveznog cijepljenja za federalne zaposlenike i radnike velikih tvrtki, kao i zahtjevi za nošenjem maski u federalnim ustanovama. Kritičari su te mjere smatrali pretjeranim zadiranjem u osobne slobode, dok ih je Biden branio kao nužne za suzbijanje pandemije.
Povlačenje iz Afganistana
Jedan od najkontroverznijih trenutaka Bidenovog predsjedništva bilo je povlačenje američkih snaga iz Afganistana u kolovozu 2021. godine. Ova odluka, koja je označila kraj dvadesetogodišnjeg američkog vojnog angažmana u zemlji, izazvala je burne reakcije kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni. Kaotična evakuacija američkog osoblja i afganistanskih saveznika iz Kabula, praćena dramatičnim scenama na aerodromu, ostala je urezana u sjećanje javnosti.
Brzi pad Kabula u ruke talibana, koji se dogodio mnogo brže nego što su američki obavještajci predviđali, dodatno je pojačao kritike na račun Bidenove administracije. Mnogi su smatrali da je povlačenje bilo loše planirano i preuranjeno, što je dovelo do humanitarne krize i potencijalnog urušavanja dotadašnjih dostignuća u izgradnji afganistanskog društva.
Unatoč žestokim kritikama i političkom pritisku, Biden je ustrajao na svojoj odluci, argumentirajući da je vrijeme da se okonča ono što je nazvao "beskrajnim ratom". Predsjednik je tvrdio da su Sjedinjene Države ispunile svoje ciljeve u Afganistanu i da daljnje američko vojno prisustvo ne bi značajno promijenilo situaciju na terenu. Ovaj događaj ostao je kao jedan od definirajućih momenata Bidenovog predsjedništva, potaknuvši široku raspravu o ulozi SAD-a u svijetu i strategiji borbe protiv terorizma.
Odgovor na rusku invaziju
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Biden je preuzeo vodeću ulogu u koordiniranju međunarodnog odgovora. Njegova administracija osigurala je značajnu vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini te uvela sveobuhvatne sankcije Rusiji. U kontekstu rata, Biden je održao nekoliko telefonskih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pokušavajući diplomatskim putem utjecati na deeskalaciju sukoba.
Unatoč tim naporima, odnosi između dvojice lidera ostali su napeti, a Biden je javno osuđivao Putinove postupke. Međutim, Bidenov pristup nije prošao bez kritika. Dio javnosti smatrao je da je američka reakcija bila prespora i nedovoljno odlučna u prvim danima invazije. Neki su kritizirali Bidena zbog odbijanja uspostave zone zabrane leta iznad Ukrajine, tvrdeći da bi to moglo spriječiti ruske zračne napade.
S druge strane, određeni segmenti američkog društva izrazili su zabrinutost zbog opsega financijske i vojne pomoći Ukrajini, argumentirajući da bi se ta sredstva trebala usmjeriti na domaće probleme. Unatoč kritikama i složenim odnosima s Putinom, Biden je ustrajao u svojoj politici podrške Ukrajini, naglašavajući važnost očuvanja demokratskih vrijednosti i međunarodnog poretka.
Zakon o infrastrukturi
Uspjeh Bidenove administracije bio je usvajanje velikog infrastrukturnog zakona vrijednog 1,2 bilijuna dolara, najvećeg takvog ulaganja u američkoj povijesti. Zakon je usmjeren na obnovu cesta, mostova i druge kritične infrastrukture. Ovaj ambiciozni projekt već je počeo pokazivati konkretne rezultate za američke građane.
Tisuće radnih mjesta otvoreno je u građevinskom sektoru, dok su poboljšanja u prometnoj infrastrukturi olakšala svakodnevno putovanje milijunima Amerikanaca. Također, ulaganja u širokopojasni internet proširila su pristup digitalnim uslugama u ruralnim područjima, smanjujući digitalni jaz. Iako je još rano za potpunu procjenu, mnogi ekonomisti predviđaju da će dugoročni učinci ovog zakona značajno pridonijeti gospodarskom rastu i kvaliteti života širom zemlje.
Borba s inflacijom
Visoka inflacija postala je jedan od najvećih izazova Bidenovog mandata, testirajući njegovu ekonomsku politiku i sposobnost upravljanja krizom. Iako su neki ekonomski pokazatelji bili uglavnom pozitivni, s niskom nezaposlenošću i rastom plaća, visoke cijene negativno su utjecale na percepciju njegove ekonomske politike među građanima. Bidenova administracija poduzela je niz mjera za borbu protiv inflacije, uključujući povećanje kamatnih stopa putem Federalnih rezervi i oslobađanje strateških naftnih rezervi kako bi se smanjile cijene goriva.
Međutim, učinkovitost ovih mjera bila je ograničena. Inflacija je dosegla najvišu razinu u posljednjih 40 godina, što je izazvalo zabrinutost među ekonomistima i biračima. Kritičari su tvrdili da su Bidenovi stimulativni paketi pomoći tijekom pandemije pridonijeli pregrijavanju ekonomije i porastu cijena.
S druge strane, zagovornici su isticali da je inflacija globalni fenomen uzrokovan poremećajima u opskrbnim lancima i geopolitičkim tenzijama. Unatoč određenom napretku u smanjenju inflacije prema kraju mandata, percepcija Bidenove sposobnosti upravljanja ekonomijom ostala je poljuljana, što je ostavilo značajne političke posljedice za njegovu administraciju i demokrate općenito.
Klimatske promjene i energetska tranzicija
Biden je vratio SAD u Pariški klimatski sporazum i postavio ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Njegova administracija donijela je značajne zakone za poticanje čiste energije i borbu protiv klimatskih promjena. Međutim, ove su odluke izazvale kritike dijela javnosti, posebno u industrijskim državama ovisnima o fosilnim gorivima. Kritičari su tvrdili da će agresivna klimatska politika ugroziti radna mjesta u energetskom sektoru i povećati troškove života za prosječne Amerikance.
Unatoč tim zabrinutostima, dosadašnji podaci ne pokazuju značajan gubitak radnih mjesta u tradicionalnom energetskom sektoru. Štoviše, nova radna mjesta otvaraju se u sektoru obnovljivih izvora energije, djelomično nadoknađujući potencijalne gubitke. Ipak, neki su i dalje osporavali učinkovitost ovih mjera u globalnom kontekstu, ističući da SAD ne može sam riješiti problem klimatskih promjena bez značajnijeg angažmana drugih velikih zagađivača poput Kine i Indije.
Odnosi s Kinom
Bidenova politika prema Kini karakterizirana je složenim pristupom koji balansira između strateške konkurencije i nužne suradnje. S jedne strane, njegova administracija aktivno radi na ograničavanju kineskog tehnološkog i ekonomskog utjecaja, posebice u područjima koja se smatraju ključnima za nacionalnu sigurnost SAD-a. To uključuje strože kontrole izvoza naprednih tehnologija, pojačan nadzor kineskih ulaganja u američke tvrtke i infrastrukturu, te napore za jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta u kritičnim sektorima poput poluvodiča.
Istovremeno, Biden je nastojao održati otvorene kanale komunikacije s Pekingom, prepoznajući važnost suradnje s Kinom po pitanjima od globalnog značaja. Poseban naglasak stavljen je na dijalog o klimatskim promjenama, gdje obje zemlje, kao najveći svjetski zagađivači, igraju ključnu ulogu u globalnim naporima za ublažavanje posljedica globalnog zatopljenja. Ovaj dvojni pristup "konkurencije i suradnje" odražavao je Bidenovo uvjerenje da se odnosi s Kinom ne mogu svesti na jednostavnu paradigmu novog Hladnog rata, već zahtijevaju nijansiraniji pristup koji prepoznaje složenost međuovisnosti dviju najvećih svjetskih ekonomija.
Pravo na pobačaj
Odluka Vrhovnog suda o ukidanju prava na pobačaj predstavljala je značajan izazov za Bidenovu administraciju. Presuda u slučaju Dobbs v. Jackson Women‘s Health Organization dovela je do ukidanja presedana Roe v. Wade, što je izazvalo burne reakcije diljem zemlje. Biden je odmah osudio ovu odluku, nazivajući je "tragičnom pogreškom" i "realizacijom ekstremne ideologije".
Njegova administracija pokrenula je niz mjera za zaštitu reproduktivnih prava, uključujući izvršne naloge koji su osigurali pristup kontracepciji i zaštitili privatnost pacijenata. Također, pokrenute su zakonodavne inicijative za kodificiranje prava na pobačaj na saveznoj razini. Međutim, ovi potezi naišli su na oštre kritike republikanaca. Oni su tvrdili da Biden prekoračuje svoje ovlasti izvršnim nalozima i da pokušava zaobići odluku Vrhovnog suda.
Republikanci su također argumentirali da je pitanje pobačaja stvar koju bi trebale regulirati pojedine države, a ne savezna vlada. Unatoč tim kritikama, Bidenova administracija nastavila je s naporima za zaštitu reproduktivnih prava, što je dodatno produbilo političke podjele u zemlji po ovom osjetljivom pitanju.
Zdravstveno stanje
Tijekom Bidenovog mandata, sve su glasnije postajale kritike na račun njegovog zdravstvenog stanja i sumnje u sposobnost obavljanja predsjedničke dužnosti. Mnogi su izražavali zabrinutost zbog njegovog ponašanja na javnim nastupima, uključujući povremene verbalne gafove i trenutke dezorijentiranosti. Kritičari su isticali da je Biden, kao najstariji predsjednik u američkoj povijesti, možda fizički i mentalno nedorastao zahtjevima ove funkcije.
Bidenovi liječnički pregledi, iako su ga proglasili "zdravim i sposobnim" za obavljanje dužnosti, nisu u potpunosti utišali te sumnje. Njegovi branitelji tvrdili su da su takve kritike politički motivirane i da Biden pokazuje izdržljivost i mentalnu oštrinu potrebnu za vođenje zemlje. Unatoč tome, pitanje njegovog zdravlja i kognitivnih sposobnosti ostalo je predmetom intenzivne javne rasprave, utječući na percepciju njegove predsjedničke sposobnosti i učinkovitosti.
Kontroverzna pomilovanja
Pred kraj svog mandata, Biden je izdao niz kontroverznih pomilovanja, među kojima se posebno istaknulo pomilovanje njegovog sina Huntera. Hunter Biden, koji se suočavao s optužbama za porezne prekršaje i nezakonito posjedovanje oružja, dobio je puno pomilovanje od svog oca, što je izazvalo burne reakcije u javnosti i političkim krugovima.
Kritičari su ovaj potez vidjeli kao jasan primjer nepotizma i zlouporabe predsjedničkih ovlasti, dok su Bidenovi branitelji tvrdili da je to bio nužan korak za zaštitu obitelji od politički motiviranog progona. Ova odluka dodatno je produbila već postojeće političke podjele u zemlji i postavila pitanja o etičkim granicama predsjedničkih ovlasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....