Što se događa u Francuskoj? Posebno u Marseilleu, gradu koji nije dobro integrirao svoje stanovnike muslimanske vjeroispovijesti. Iako nije dobro targetirati niti jednu vjersku skupinu, očigledno je da su francuske vlasti zapustile djelove grada u kojima žive muslimani.
Naime, Marseille je drugi najveći grad Francuske i jedna od najvažnijih mediteranskih luka, a suočava se s ozbiljnim sigurnosnim izazovima koji su posljednjih godina dosegli zabrinjavajuće razine. Prema najnovijim podacima, grad ima indeks kriminala od 65.9, što ga čini najopasnijim gradom u Francuskoj.
Trgovina Drogom i Bandama
Dva glavna kriminalna klana, "Yoda" i "DZ Mafia", kontroliraju većinu trgovine drogom u gradu. Prema policijskim izvješćima, ove dvije skupine odgovorne su za čak 80% ubojstava povezanih s drogom. U 2023. godini zabilježeno je 49 ubojstava povezanih s narkoticima, što predstavlja povijesno visoku razinu.
Pitanje porijekla počinitelja nasilnih zločina u Marseilleu kompleksno je i osjetljivo, te zahtijeva pažljiv i nijansiran pristup koji nadilazi jednostavne etničke ili nacionalne kategorizacije.
Demografska slika kriminala
Međutim, prema dostupnim izvorima, značajan dio počinitelja nasilnih zločina u Marseilleu dolazi iz siromašnih četvrti grada (quartiers nord), gdje pretežno živi stanovništvo sjevernoafričkog porijekla - prvenstveno iz Alžira, Tunisa i Maroka. Međutim, važno je naglasiti da je ovo pojednostavljeni pogled koji ne odražava potpunu sliku.
Kompleksnost organiziranog kriminala
Organizirani kriminal u Marseilleu ima složenu povijest koja uključuje različite etničke skupine i razloge:
► Korzikanska mafija koja je desetljećima dominirala gradom
► Tradicionalne francuske kriminalne obitelji
► Nezaposlenost mladih u pojedinim četvrtima doseže i 70%
► Diskriminacija pri zapošljavanju
► Loši stambeni uvjeti (preko 40.000 neadekvatnih stanova)
► Nedostatak državnih institucija u određenim četvrtima
Istraživanja pokazuju da mnogi mladi ljudi ulaze u kriminalne aktivnosti zbog:
► Nedostatka prilika za zapošljavanje
► Osjećaja isključenosti iz francuskog društva
► Slabe socijalne mobilnosti
► Nedostatka pozitivnih uzora
Socijalni problemi u Marseilleu
Visoka stopa nezaposlenosti, posebice u sjevernim četvrtima grada gdje preko 28% stanovnika živi s manje od €630 mjesečno, stvara plodno tlo za kriminalne aktivnosti. Mnogi mladi ljudi, suočeni s nedostatkom prilika i diskriminacijom pri zapošljavanju, okreću se ilegalnim aktivnostima.
Sjeverne Četvrti (Quartiers Nord)
Posebno su problematične četvrti između 13. i 16. arondismana, gdje se nalazi većina točaka za prodaju droge. Područja poput La Castellane, Félix Pyat i La Busserine poznata su po visokoj stopi kriminala i često su poprište obračuna između rivalskih bandi.
Centar Grada
Iako turistički dijelovi grada bilježe manju stopu nasilnog kriminala, i dalje su meta džepara i sitnih kriminalaca. Područje oko glavnog kolodvora i četvrt Bouffay posebno su rizični za turiste.
Stanovnici Marseilla, posebno oni u problematičnim četvrtima, žive u stalnom strahu od nasilja. Mnogi se boje izlaziti noću, a neki čak razmišljaju o preseljenju. Ipak, važno je napomenuti da većina turističkih područja ostaje relativno sigurna uz primjenu osnovnih mjera opreza.
Marseille se nalazi na prekretnici - dok gradske vlasti pokušavaju riješiti sigurnosne probleme, duboko ukorijenjeni socijalni problemi i organizirani kriminal predstavljaju značajan izazov za budućnost ovog povijesnog mediteranskog grada.
Pitanje sigurnosti u europskim gradovima s značajnom muslimanskom populacijom često je predmet pojednostavljenih interpretacija i predrasuda. Stvarnost je, međutim, mnogo složenija i zahtijeva pažljivu analizu temeljenu na činjenicama.
Prema istraživanjima Pew Research Centra, muslimani čine oko 4-5% ukupnog stanovništva Zapadne Europe. U pojedinim gradovima taj postotak je značajno veći - primjerice u Marseilleu, Bruxellesu ili pojedinim dijelovima Londona muslimani čine 15-25% stanovništva.
Posljednjih godina pojedini mediji promovirali su ideju o takozvanim "no-go" zonama - navodno opasnim četvrtima pod kontrolom radikalnih islamista gdje policija ne zalazi. Temeljita istraživanja pokazala su da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnosti. Iako postoje četvrti s većom koncentracijom muslimanskog stanovništva, one funkcioniraju kao i drugi dijelovi grada, s redovitom policijskom prisutnošću.
Sigurnosni izazovi u četvrtima s većom koncentracijom muslimanskog stanovništva najčešće su povezani sa:
► Socioekonomskim faktorima (nezaposlenost, siromaštvo)
► Nedovoljnom integracijom
► Općim urbanim problemima karakterističnim za gusto naseljene gradske četvrti
Gradovi poput Rotterdama i Birminghama pokazuju kako uspješna integracija može pozitivno utjecati na sigurnost. Ključni elementi uspjeha uključuju:
► Aktivno uključivanje muslimanske zajednice u lokalno upravljanje
► Programe međureligijskog dijaloga
► Ekonomske inicijative za razvoj zapostavljenih četvrti
► Uloga policije i sigurnosnih službi
► Moderna policijska praksa
► Preventivno djelovanje
Zaključno, pitanje nacionalnosti počinitelja zločina u Marseilleu je daleko manje relevantno od društvenih, ekonomskih i političkih faktora koji stvaraju uvjete za kriminal. Fokusiranje isključivo na etničko porijeklo počinitelja može odvratiti pažnju od stvarnih uzroka problema i potencijalno pojačati postojeće predrasude i diskriminaciju.
Komentari (0)
Komentiraj