StoryEditorOCM
Svijetcrvena linija

Što ako Putinova prijetnja nije samo blef? Dođe li do nuklearnog rata, Zapad ima nekoliko opcija

Piše Gojko Drljača/JL
26. rujna 2022. - 09:58

Retorika između zapadnih prijestolnica i Kremlja radikalno se zaoštrila te je sada na teritoriju upozorenje o ‘katastrofalnim konzekvencama‘ nuklearnih napada. Informaciju o tome kako je Zapad ‘privatnim kanalima‘ upozorio Rusiju protiv korištenja nuklearnog oružja u Ukrajini redom su prenijeli najugledniji svjetski mediji (Financial Times, Washington Post, Bloomberg, New York Times…) te je očigledno kako je informacija o privatnim kanalima komunikacije s nekim u Rusiji točna. Zbog osjetljivosti situacije za sada je zatajeno koji su to visoki dužnosnici koristili privatne kontakte u Rusiji kako bi isporučili upozorenja Zapada, a nije objavljeno niti to koga su točno kontaktirali. Neobično je da se upozorenja odmazde nakon nuklearnog napada obavljaju privatno, bez formalnih diplomatskih procedura. Nejasno je da li je uopće logično nešto tako važno poput potencijalnog nuklearnog okršaja prepustiti rješavanju kroz privatne kanale komunikacije. To pak ne znači da nije bilo službene reakcije najveće nuklearne sile svijeta, Sjedinjenih Država, na ruske nuklearne prijetnje, piše Jutarnji list. 

Savjetnik Bijele kuće Jake Sullivan u intervjuu za tri TV kuće je, prema interpretaciji New York Timesa, namjerno ostavio nejasnim kakve bi to bile ‘katastrofalne konzekvence‘ za Rusiju u slučaju da u Ukrajini upotrijebi taktičko nuklearno oružje – vojne, ekonomske ili diplomatske. No, dojam je da se teško mogu dodatno drastično pojačati ekonomske i diplomatske akcije protiv Rusije, pa se može pretpostaviti kako bi odmazda u slučaju ruskog nuklearnog napada trebala, između ostalog, biti vojna, ali konvencionalna. Više zapadnih medija (uključujući NYT) nakon brifinga sa zapadnim dužnosnicima zaključuje, naime, kako ta odmazda u slučaju ruskog taktičkog nuklearnog udara ‘gotovo sigurno ne bi bila nuklearna‘.

Dužnosnici koji su brifirali zapadne medije tvrde kako obavještajne službe nisu detektirale nikakve pokrete ili sumnjive aktivnosti vezane uz ruski arsenal od 2000 nuklearnih taktičkih bojevih glava kratkog i srednjeg dometa. Ipak, procjenjuju kako Putinove nuklearne prijetnje iz nedavnog televizijskog obraćanja ‘nisu blef‘.

U svibnju je američki predsjednik Joe Biden za NYT napisao esej u kojem je poručio kako bi „bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja u ovom konfliktu bilo potpuno neprihvatljivo… te bi imalo ozbiljne posljedice“. Američki obavještajci, pišu zapadni mediji, i dalje vjeruju da su šanse ruskog korištenja nuklearnog oružja male, ali naglašavaju da su značajno više nego u veljači ili ožujku, i to jer je Putin izgubio vjeru u kopnene trupe.

Široki spektar ruskih nuklearnih akcija

Nije tajna da su u Pentagonu nakon zadnjih Putinovih nuklearnih prijetnji tiho pokrenuli vježbe i simulacije u kojima analiziraju najbolji mogući odgovor na široki spektar ruskih provokacija. Korištenje riječi provokacija u ovom kontekstu čini se neobičnim, ali treba se objasniti kako Pentagon analizira vrlo široki spektar ruskih nuklearnih akcija. Moguće je, primjerice, da Putinov režim detonira nuklearnu bombu iznad Crnog mora, što bi vjerojatno bilo tretirano kao nuklearni test Sjeverne Koreje. Kao ekstremna mogućnost razmatra se mogućnost da Rusija po prvi put od Hiroshime i Nagasakija 1945. upotrijebi nuklearno oružje protiv populacije.

Zanimljivo je da i sada kroz zapadne medije neimenovani američki dužnosnici poručuju kako ne mogu zamisliti nuklearnu odmazdu čak i nakon hipotetske ruske nuklearne detonacije. Umjesto toga išlo bi se navodno na odmazdu konvencionalnim oružjem protiv baze ili jedinice koja bi izvela nuklearni napad, a razmišlja se i o davanju naoružanja Ukrajincima koje bi im omogućilo lansiranje kontranapada. Preteže broj onih dužnosnika koji smatraju kako bi korištenje nuklearnog oružja u Ukrajini iziskivalo snažan vojni odgovor, ali ne i nuklearni.

U svakom scenariju podrazumijeva se nastavak snažne internacionalne akcije protiv Putina kao političara koji se nakon 77 godina odlučio koristiti nuklearno oružje.

Osim Sullivana o direktnim privatnim kontaktima s ruskim dužnosnicima govorio je i državni sekretar Antony J. Blinken u nastupu na CBS-u gdje je rekao kako su direktni razgovori s ruskim predstavnicima obavljeni jer je „…vrlo važno da Moskva čuje od nas i da ima damo do znanja kako bi konzekvence bile užasne. I to smo im rekli vrlo jasno“. Sullivan je pak najavio jačanje sankcija protiv Rusije bez obzira na Putinove prijetnje.

Bez odmazde?

Nejasno je da li su u privatnim razgovorima s ruskim predstavnicima sudjelovali samo Amerikanci ili možda i predstavnici europskih država. Financial Times piše: „Dva druga zapadna dužnosnika rekla su kako bi nuklearni napad protiv Ukrajine teško izazvao nuklearnu odmazdu, ali bi bio otponac vojnih odgovora zapadnih zemalja za kažnjavanje Rusije“.

Treba podsjetiti da je Putin optužio Zapad za ‘nuklearnu ucjenu‘ te da oficijelna ruska nuklearna doktrina opravdava korištenje nuklearnog oružja u slučaju ugroze teritorijalnog integriteta. Poznato je da Putinov režim ‘teritorijalni integritet‘ definira jako široko te u njega uključuje prostor osvojen brutalnom agresijom u tuđoj zemlji.

Bilo kako bilo, po prvi put u modernoj povijesti imamo vrlo neobičnu situaciju da neimenovani dužnosnici privatnim kanalima komunikacije upozoravaju neimenovane ruske dužnosnike kako će u slučaju upotrebe nuklearnog oružja pokrenuti odmazdu, ali konvencionalnim vojnim akcijama. Ostaje otvoreno pitanje je li moguće zaustaviti onoga tko želi upotrijebiti taktičko nuklearno oružje konvencionalnim vojnim odgovorom?

Zapadni obavještajni izvori procjenjuju, primjerice, kako bi Putin najvjerojatnije mogao upotrijebiti nuklearni uređaj male snage kako bi odvratio Zapad od pružanja pomoći Ukrajini. Tu se pak otvara pitanje zbog čega bi se angažirale zapadne trupe tek nakon što Putin realizira tu prijetnju, a ne prije toga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. studeni 2022 15:25