StoryEditor
Svijetstop pandemiji

SAD i Britanija trebale bi neka cjepiva odobriti po ubrzanoj proceduri. Ipak, prava istina o mogućim nuspojavama znat će se tek na proljeće 2021.

Piše Tihomir Rajčić
22. studenog 2020. - 20:53
Elvir Tabaković/Cropix

Kako izvješćuje najnoviji broj tjednika The Economist, cijepljenje protiv koronavirusa imat će barem dvije varijante. U prvoj varijanti svatko će dobiti dvije doze cjepiva, jednu redovitu, a 21 dan kasnije drugu dozu, nazvanu "pojačivač" imuniteta. Takva će procedura biti u slučaju korištenja cjepiva koje proizvode AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, koje će, po svemu sudeći, najprije stići u Hrvatsku.

Slična je procedura kod cjepiva tvrtki Pfizer i BioNTech. Kako sada stoje stvari, samo je tvrtka Johnson & Johnson proizvela cjepivo koje bi trebalo donijeti imunitet već nakon prvog cijepljenja. Učinkovitost ovih cjepiva trebala bi biti fantastičnih 90 posto.

Ovo, kao i podatak da je nepunih deset mjeseci od izbijanja pandemije proizvedeno više od 300 različitih cjepiva, pokazuje da se možemo nadati skorom povratku "normalnosti".

Da stvar bude još optimističnija, barem sa stajališta stanovnika zapadnog svijeta, neka od najpoznatijih cjepiva trebala bi krajem idućeg tjedna proći zadnje testove i dobiti hitno i privremeno odobrenje. To znači da bi cijepljenje Amerikanaca, Britanaca i Europljana moglo početi već u prosincu.

Naime, prema raspoloživim podacima, britanska i američka vlada trebale bi neka cjepiva odobriti po ubrzanoj proceduri kako bi se što prije cijepile rizične skupine stanovništva.

image
AFP

Vrlo je izgledno da će tu proceduru najprije proći spomenuto cjepivo tvrtki Pfizer i BioNTech, koje zadovoljava vrlo stroge kriterije američke Administracije za hranu i lijekove i Europske medicinske agencije.

Ovdje je zanimljivo spomenuti rusko cjepivo Sputnik V, za koje, usprkos vrlo izraženoj sumnjičavosti hrvatskih i europskih medija, The Economist piše da je njegova učinkovitost vjerojatno zaista fantastičnih 92 posto, kako se tvrdi u Moskvi.

Da bi do cijepljenja zaista moglo doći u prosincu, svjedoče narudžbe koje stižu sa svih strana svijeta.

Gledano iz hrvatske perspektive, najzanimljivije je što je EU već naručio cjepivo koje proizvode AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, koje je do sada dobilo 2,4 milijarde globalnih narudžbi. Manja je vjerojatnost da će u Hrvatsku dospjeti cjepivo tvrtki Pfizer i BioNTech, kojeg je EU naručio u manjoj mjeri i koje ima 525 milijuna narudžbi širom svijeta. U Hrvatsku bi moglo dospjeti i cjepivo tvrtke Sanofi-GSK, koje širom svijeta ima 732 milijuna narudžbi.

Sve ovo znači da one Hrvate koji će se, možda, cijepiti u prosincu, a to su vjerojatno medicinski djelatnici najviše izloženi koronavirusu, ljudi stariji od 65 godina te kronični bolesnici, očekuju dvije doze cjepiva, jedna u prosincu, a druga u siječnju.

Iza ovih optimističkih najava je, kako piše The Economist, tehnologija nade, tj. uporaba genetskog inženjeringa u borbi protiv koronavirusa.

Naime, umjesto stare metode stvaranja cjepiva od mrtvih virusa ili dijelova mrtvih virusa koji su trebali obuzdati njegovo daljnje širenje, znanstvenici su uzeli genetsku informaciju koronavirusa i preoblikovali je na način da potakne obrambeni sustav našeg tijela. Pri tome je ključno da obrambeni sustav počne proizvoditi nešto što se naziva "šiljasti protein", kakav ima koronavirus, i na takav način spriječi njegov ulazak u stanice tijela.

Ova znanstvena strategija trebala bi omogućiti i borbu protiv drugih virusa, ali i protiv do sada nepobjedivog raka. No, to je priča za budućnost.

image
Justin Tallis/AFP

Trenutačno je najzanimljivije da je ova znanstvena tehnika upotrijebljena u cjepivu poduzeća Pfizer i BioNTech, u cjepivu koje su zajedno proizveli tvrtka AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, te u ruskom cjepivu Sputnik V.

Ovakva tehnologija trebala bi raspoloživa cjepiva učiniti vrlo učinkovitima, sigurnima i vrlo jednostavnima za proizvodnju. Da je to tako, svjedoči svojevrsna osobna iskaznica trenutačno najpoznatijih cjepiva koju je objavio The Economist.

Cjepivo tvrtke Johnson & Johnson može se smatrati najpouzdanijim jer je testirano na 60 tisuća ljudi širom svijeta. U tijeku je završna faza njegova testiranja, što ga čini pogodnim za hitno i uvjetno odobrenje. Isto je i s cjepivom koje pripremaju tvrtka AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, koje je testirano na 50 tisuća ljudi širom svijeta i čija je procedura testiranja također pri kraju. Diljem svijeta je testirano i spomenuto cjepivo tvrtki Pfizer i BioNTech, slično kao i rusko cjepivo Sputnik V, koje je do sada, s izvrsnim rezultatima, isprobalo oko 30 tisuća ljudi. Uza sve ovo, cjepivo tvrtke Novavax, koje će biti najzastupljenije u Indiji, testirano je na 45 tisuća ljudi u Britaniji, Americi i Meksiku, dok je manje poznato cjepivo tvrtke Moderna testirano na 30 tisuća ljudi samo u Americi.

Prema raspoloživim podacima još uvijek nije jasno hoće li ova i sva druga cjepiva donijeti kompletnu i dugoročnu zaštitu od koronavirusa ili će cijepljenje biti polovično rješenje. Također, sasvim su nepoznate moguće nuspojave. Tako će, na primjer, cjepivo tvrtki Pfizer i BioNTech idući tjedan vrlo vjerojatno dobiti hitno odobrenje za uporabu s napomenom da su njegove nuspojave u prihvatljivim granicama. Ipak, prava istina o mogućim nuspojavama ovog i drugih cjepiva znat će se tek na proljeće 2021., nakon dodatnih testiranja i provjere učinka cjepiva na one koji bi ga u međuvremenu mogli dobiti po hitnom postupku.

Pri tome su poseban problem stariji ljudi jer se pouzdano ne zna kako će njihov imunosni sustav reagirati na pojedine vrste cjepiva, tj. nije izvjesno da će cjepivo koje se pokaže učinkovito u općoj populaciji biti učinkovito za njih.

Dodatni problem bi mogla biti mogućnost da će oni koji budu cijepljeni i dalje prenositi virus, što bi moglo dovesti u pitanje smislenost čitavog projekta.

Daljnji problem bi mogla biti realna, životna učinkovitost cjepiva jer se pouzdano ne zna hoće li ono štititi od blaže varijante koronavirusa, odnosno hoće li biti učinkovito kada su u pitanju teži slučajevi. Također, upitna je i trajnost imuniteta, jer bi vrlo kratki i slabo učinkoviti imunitet u pitanje doveo smislenost napora, vremena i novca koji su uloženi u proizvodnju cjepiva. To više što se za iduću godinu planira do sada neviđeni proces globalnog cijepljenja, koji će, vjerojatno, početi s cijepljenjem djece.

Naime, tijekom 2021. UNICEF, međunarodna organizacija za djecu, planira nabaviti barem tri milijarde doza cjepiva za cijepljenje djece u manje razvijenim zemljama. Istodobno, Svjetska zdravstvena organizacija bi trebala kupiti cjepivo za 150 siromašnijih zemalja, pa bi tijekom iduće godine barem jedna petina globalne populacije, izvan razvijenog svijeta zapada, trebala biti cijepljena protiv koronavirusa.

No, zamišljeni proces globalnog cijepljenja, osim enormnih troškova i tehničkih poteškoća, mogao bi "zapeti" na sasvim neočekivanom mjestu, u Europi, čiji su narodi, trenutačno, vrlo skeptični.

Naime, činkovitost cjepiva u najvećoj mjeri ovisi o pristanku građana europskih država koji teško prihvaćaju nova korona-ograničenja i koji će sigurno teško prihvatiti činjenicu da će i nakon prvih cijepljenja nošenje maski i pridržavanje ograničenja biti važan dio života.

image
Matyas Borsos/AFP

Usprkos tome, The Economist smatra da je pred nama razdoblje povratka normalnosti i globalnog oporavka i ekonomskog rasta.

Naime, sama najava skorog cijepljenja protiv koronavirusa imala je pozitivan gospodarski odjek u Americi, jer je potaknula potrošački optimizam, što je umanjilo predviđanja američkoga gospodarskog pada u četvrtom tromjesečju 2020.

Na planu globalnog oporavka najviše je "odskočila" Kina, koja je zahvaljujući vlastitu cjepivu, strogoj i autoritarnoj korona-politici vlade u Pekingu i njezinoj kreditnoj izdašnoj politici postigla rast od tri posto u trenutku kada ostali gospodarski divovi padaju.

Zato bi, smatra The Economist, spomenuta cjepiva, čak i ako se pokažu kao slabo učinkovita i kontroverzna, mogla prekinuti lanac širenja pandemije i olakšati povratak u globalnu ekonomsku normalnost.

Azijci žele, Europljani ne bi

Iako se naš kontinent trenutačno suočava s drugim valom pandemije koronavirusa, koji izgleda puno gore i opasnije nego pandemijski "udar" koji smo proživjeli proljetos, Europljani su prilično odbojni prema ideji o masovnom cijepljenju.

Prema raspoloživim podacima, tek malo više od polovice Poljaka, Mađara i Francuza spremno je dragovoljno pristati na cijepljenje. Slično je u Rusiji, dok je cijepljenje spremno prihvatiti dvije trećine Amerikanaca. S obzirom da je golema većina Indijaca i Kineza spremna prihvatiti cjepivo, Europa bi mogla biti problem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 21:10