Rusija se suočava s akutnom krizom u opskrbi gorivom nakon niza ukrajinskih napada raketama i bespilotnim letjelicama na ključnu energetsku infrastrukturu, javljaju svjetske novinske agencije. Problemi s opskrbom zabilježeni su u dvije trećine od ukupno 83 ruske regije, dok je na Krimu proglašeno izvanredno stanje uz potpunu zabranu prodaje goriva, što je dovelo do kolapsa tamošnjeg turizma, objavio je Politico.
Zbog novonastale situacije Indija, inače najveći inozemni kupac ruske sirove nafte, započet će s izvozom rafiniranih naftnih derivata natrag u Rusiju, prenio je Reuters. Službena Moskva pritom pokušava prikriti stvarne razmjere štete pa su domaće cijene goriva dodane na popis ekonomskih podataka koje država više ne objavljuje. Ruske vlasti već su zabranile izvoz zrakoplovnog goriva i benzina, a nakon izvanrednog sastanka vlade najavljeno je da bi se zabrana do kraja ljeta mogla proširiti i na dizel kako bi se osigurale zalihe za žetvu.
Kriza s gorivom izazvala je oštre podjele unutar ruskog ekonomskog vodstva oko monetarne politike. Na konferenciji u Moskvi javno su se sukobili guvernerka Središnje banke Rusije Elvira Nabiullina i izvršni direktor najveće ruske komercijalne banke Sberbank German Gref. Gref je zatražio brže spuštanje ključne kamatne stope, tvrdeći da se gospodarstvo dovoljno ohladilo. Nabiullina je odbila taj prijedlog, istaknuvši da bi prebrzo rezanje stopa dovelo do eksplozije inflacije ili stagflacije (stanja u kojem gospodarstvo ne raste, a cijene i dalje skaču). Središnja banka u lipnju je smanjila stopu za samo četvrtinu postotnog boda, na 14,25 posto, nakon što ju je u prethodnom razdoblju morala podići i do 23 posto kako bi spriječila pregrijavanje, prenosi Jutarnji list.
Nabiullina i Gref jedini su visoki dužnosnici koji su gospodarske probleme otvoreno povezali s nastavkom rata. Gref je pred dioničarima izjavio da u zemlji ne postoji osoba koja ima važniju brigu od brzog završetka neprijateljstava. Središnja banka istodobno upozorava da neslužbena prodaja goriva po znatno višim cijenama stvara dugotrajne inflacijske rizike jer će tvrtke te troškove prevaliti na krajnje potrošače.
Trenutačna kriza izravna je posljedica promjene ukrajinske taktike. U posljednjim tjednima ukrajinske snage sustavno gađaju specifična i ključna postrojenja za preradu i povećanje prinosa goriva unutar ruskih rafinerija. Riječ je o tehnologiji koju Rusija zbog sankcija ne može sama popraviti niti zamijeniti, a koja služi za dobivanje komercijalnih naftnih derivata iz sirove nafte. Prema ocjenama analitičara Carnegiejeva instituta za međunarodni mir Sergeja Vakulenka, količina dostupnog benzina u Rusiji sada ovisi o utrci između ukrajinskih bespilotnih letjelica i ruskih timova za popravak, pri čemu prednost trenutačno prelazi na stranu Kijeva, objavio je Politico.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je umanjiti važnost situacije izjavivši za državne medije da napadi stvaraju probleme, ali da deficit goriva nije kritičan. Međutim, podaci pokazuju da su državne rezerve pred pražnjenjem. Vojni i tajni rashodi u prvoj polovici 2026. godine narasli su na gotovo polovicu ukupnog državnog proračuna. Istodobno, likvidna imovina Nacionalnog fonda za blagostanje, koji služi za ublažavanje ekonomskih šokova, pala je sa 7 posto bruto domaćeg proizvoda na početku 2022. godine na samo 1,7 posto u travnju ove godine.
Dok proračunski deficit raste, a država se sve više zadužuje za financiranje vojnih operacija, godine stabilnosti gospodarstva unatoč ratu, tijekom kojih je stanovništvo bilo uglavnom pošteđeno izravnih ekonomskih posljedica invazije na Ukrajinu, u potpunosti su završene, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....