Klimatske promjene moraju postati glavna politička tema, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda koja se održava u Glasgowu, piše Jutarnji list.
Konferencija COP26 krenula je u nedjelju u najvećem škotskom gradu, no najvažniji dio dva tjedna duge konferencije održava se u ponedjeljak i utorak kad u Glasgowu boravi 120 čelnika država koji bi trebali dogovoriti nove inicijative o smanjenju emisija stakleničkih plinova i usporavanju rasta temperature.
- Ovo mora postati jedno od glavnih političkih tema s kojima se bavimo - rekao je Plenković u ponedjeljak, dodavši kako Hrvatska "nije problem" jer po glavi stanovnika ima male emisije štetnih plinova, četvrte najniže u Europi.
- Problem su velike zemlje čija industrija, promet i poljoprivreda jako pridonose emisijama ugljikovog dioksida - naglasio je premijer, koji će svoje obraćanje konferenciji imati u utorak. On tu konferenciju vidi kao način dizanja svijesti o klimatskim promjenama, posebno mlađoj populaciji koja "zaslužuje budućnost" kakvu su imale starije generacije.
Plenković smatra kako trenutna politička generacija ima odgovornost napraviti iskorak po pitanju klimatskih promjena te da su čelnici okupljeni u Škotskoj doista svjesni o hitnosti klimatske situacije.
- To je nešto što je tu, pred nama, i to vrlo brzo - naglasio je premijer, pa dodao da se političari "nisu došli šetati u Glasgow, nego dati doprinos".
U Glasgow nisu stigli predstavnici Kine, najvećeg svjetskog emitera štetnih plinova, te energetske velesile Rusije.
Hrvatski premijer kazao je kako je "šteta" da te države nisu nazočne, no da „one imaju svoje politike” odlazaka na međunarodne konferencije u vremenu covida-19. Ruski predsjednik Vladimir Putin kao razlog nedolaska na samit G20 formata u Rimu dva dana ranije naveo je epidemiološku situaciju, a kineski predsjednik Xi Jinping nije napustio državu od početka pandemije.
Plenković je na marginama konferencije imao niz bilateralnih susreta, među njima s indijskim premijerom Narendrom Modijem, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim i nizozemskim premijerom Markom Rutteom, navodi Jutarnji list.