StoryEditor
SvijetISTRAŽIVANJE

Otkriće znanstvenika s beogradskog Instituta za primjenu nuklearne energije: što teži oblik zaraze dobijete, to će vam duže ‘trajati‘ i antitijela

Piše PSD.
29. listopada 2020. - 14:53
Ludovic Marin/AFP

Na beogradskom Institutu za primjenu nuklearne energije testiranja na koronavirus obavljaju se još od početka epidemije. Na osnovu uzorka od oko 18.000 testiranih osoba napravljena su istraživanja koja donose nova saznanja o antitijelima, prenosi N1.

Na osnovu analiza koja traju već sedam mjeseci, istraživači su zaključili da osobe koje su bile pozitivne na koronavirus najvjerojatnije imaju imunitet na tu bolest tijekom idućih godinu dana, koliko se i pretpostavlja da traju njihova antitijela.

Međutim, događalo se i to da pojedini pacijenti dva puta preleže koronavirus, ali je pretpostavka znanstvenika da ona prva infekcija covidom-19 - nije bila zaliječena.

Marija Gnjatović, istraživačica s Instituta smještenog u Zemunu, koja je radila istraživanja na antitijelima u poslednjih sedam mjeseci, kaže: 

"Radimo studiju koja prati serološki odgovor pacijenata oboljelih od covida-19. Ono što smo za sada utvrdili je da pacijenti koji su još u ožujku oboljeli od težeg ili blažeg oblika bolesti, ali i oni asimptomatski, i dalje imaju prisutna antitijela", rekla je Gnjatović i dodala:

"Kod teže oboljelih pacijenata obično se stvaraju visoke vrijednosti antitijela i upravo kod takvih pacijenata, recimo, onih koji su oboljeli u ožujku, došlo je do pada vrijednosti za ne više od pet posto. Na osnovu tog blagog pada koncentracije antitijela u krvi pretpostavlja da ako za sedam mjeseci nije došlo do većih promena, neće doći niti za godinu dana. Naša saznanja i naše zaključke potvrđuju sada skoro sva svjetska istraživanja".

U početku se govorilo da će antitijela trajati mjesec dana, dva ili tri. Međutim, sve je više znanstvenih radova koja potvrđuju da ona mogu trajati duže, oko godinu dana.

"S druge strane, imamo pacijente koji su preležali covid-19 s blagom kliničkom slikom ili asimptomatske slučajeve.Ti pacijenti uglavnom razvijaju niže vrijednosti antitijela i kod manjeg postotka takvih pacijenata dolazi do nestanka antitijela iz koncentracije, odnosno, dolazi do smanjenja vrijednosti koje više nisu mjerljive. To ne znači da apsolutno ne postoje antitijela u cirkulaciji i dalje. Takvi pacijenti su svakako na neki način zaštićeni, jer su tu i imunološke stanice koje pamte kontakte s virusom i reagiraju brže na svaku iduću izloženost istom patogenu", rekla je Gnjatović.

Na pitanje da li je virus u međuvremenu mutirao, Gnjatović kaže da ne postoje dokazi da je došlo do neke promjene u genetskoj strukturi virusa koja utiče na njegovu virulentnost. Može se pretpostaviti da je došlo do smanjena virulentnosti i do slabljenja virusa na temelju toga što ima mnogo više osoba s blažom kliničkom slikom. 

Ona drži da to može biti i posljedica poštovanja svih epidemioloških mjera i prepoznavanja problematike od strane liječnika, prenosi N1.

image
Ludovic Marin/AFP/Ilustracija
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

02. prosinac 2020 15:28