Vlasti njemačkog grada Pirmasensa donijele su odluku da više neće primati ukrajinske izbjeglice. Kako javlja njemački medijski servis Tagesschau, odluka je motivirana preopterećenjem gradske infrastrukture i problemima s integracijom izbjeglica nakon što je njihov broj u gradu značajno premašio kvotu za prijem.
Prema sadašnjim pravilima, ukrajinske izbjeglice u Njemačkoj mogu birati u kojem gradu ili okrugu žele živjeti. Kako bi se osiguralo da pojedine destinacije ne budu preopterećene, na snazi je sustav kvota koji regulira razmještaj Ukrajinaca među njemačkim saveznim državama.
Konkretno, u saveznoj državi Rhineland-Pfalz (Falačko Porajnje), u kojoj se nalazi Pirmasens, svaki grad koji premaši prijemnu kvotu za 40 posto službeno može odbiti daljnje primanje izbjeglica. A u Pirmasensu je kvota u srpnju premašena čak za 82,6 posto, čime su gradski kapaciteti za primanje novih izbjeglica iscrpljeni.
Ilustracije radi, s oko 41.000 stanovnika Pirmasens je četiri puta manji od Splita, a dosad je primio 900 ukrajinskih izbjeglica, što bi bilo jednako tome da Split primi oko 3500 izbjeglica.
Kako je objavila gradska uprava, toliki priljev izbjeglica iz Ukrajine doveo je do „opasnog preopterećenja” gradske infrastrukture i „značajno otežao” njihovu „održivu integraciju” u lokalnu zajednicu. Stoga su gradonačelnik Markus Zwick (CDU) i njegova uprava odlučili prestati primati ukrajinske izbjeglice.
„Oni koji su odbijeni bit će upućeni u najbliži prihvatni centar za internu distribuciju unutar države”, poručila je gradska uprava, navodeći da će obustava primanja novih izbjeglica biti na snazi „do daljnjega”.
Obećana zemlja
Da su razlozi za ovakvu odluku prvenstveno ekonomski, govori činjenica da ona dolazi uz određene iznimke. Tako će Pirmasens i dalje prihvaćati one ukrajinske izbjeglice koji „imaju pozitivan učinak na integraciju”, a to su oni koji već imaju stan, posao ili prihode koji pokrivaju njihove životne troškove.
Drugim riječima, gradskim vlastima Pirmasensa izbjeglice iz Ukrajine postale su preveliki ekonomski trošak, što se uklapa u analize prema kojima Ukrajinci za svoju izbjegličku destinaciju najradije biraju Njemačku upravo zbog velikodušnih ekonomskih pogodnosti koje im nudi njemačka država.
Podsjetimo, od oko 4,3 milijuna ukrajinskih državljana koji su od početka rata u Ukrajini dobili status korisnika privremene zaštite u Europskoj uniji, najviše ih je otišlo u Njemačku: njih više od 1,3 milijuna, što je gotovo trećina svih ukrajinskih izbjeglica u EU (31%). Slijedi Poljska, koja je ugostila 950 tisuća ukrajinskih izbjeglica (22%), te Češka s 350.000 izbjeglica (8%).
Osim standardne privremene zaštite koju izbjeglice iz Ukrajine imaju na čitavom teritoriju EU – što uključuje prava na produljeni boravak bez viza, smještaj, medicinsku skrb, zaposlenje i obrazovanje - Ukrajinci u Njemačkoj dobivaju i „građansku naknadu” koja za svaku odraslu osobu iznosi 563 eura mjesečno, kao dječji doplatak u iznosu od 250 eura po djetetu.
Na taj način ukrajinska izbjeglička obitelj s dvoje djece može u Njemačkoj računati na više od 1600 eura mjesečne potpore, uz plaćene troškove stanarine i režija.
Ističući da toliki iznos socijalne pomoći ne potiče ukrajinske izbjeglice da potraže posao, lokalne vlasti širom Njemačke pozivaju saveznu vladu da ukine ove beneficije kako bi se zaustavio priljev novih izbjeglica i kako bi se sadašnje izbjeglice potaknulo da nađu posao i bolje se integriraju u njemačko društvo.
‘Imamo manjak radnika‘
Tim su se zahtjevima zadnjih mjeseci pridružili i njemački političari, uključujući i oni iz vladajuće koalicije. Tako je u lipnju glavni tajnik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Bijan Djir-Sarai u razgovoru za Bild sugerirao da izbjeglice iz Ukrajine treba financijski izjednačiti s azilantima, koji primaju mjesečnu pomoć od 460 eura i nemaju pravo na dječji doplatak, a država im plaća smještaj u prihvatnim centrima za izbjeglice.
„Novopridošle izbjeglice više ne bi trebale primati građansku naknadu, nego pomoć poput one koju primaju podnositelji zahtjeva za azilom”, rekao je Djir-Sarai, navodeći kako bi to motiviralo izbjeglice iz Ukrajine na bolju i bržu integraciju u njemačko tržište rada, gdje je trenutno nepopunjeno oko 700.000 radnih mjesta.
„Svuda vlada manjak radnika: u ugostiteljstvu, građevini ili u sektoru njege. Ne bismo trebali novcem poreznih obveznika dalje financirati nezaposlenost, nego se moramo pobrinuti da ljudi pronađu posao”, rekao je glavni tajnik FDP-a.
Prema podacima savezne vlade, od 1,3 milijuna ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj, u siječnju je bilo zaposleno njih oko 119 tisuća (manje od 10 posto), dok je socijalnu pomoć primalo njih 506 tisuća. Usporedbe radi, Savezna agencija za zapošljavanje procjenjuje da je danas zaposleno čak 64 posto radno sposobnih izbjeglica (od njih više od milijun) koji su 2015. i 2016. u Njemačku došli s Bliskog istoka, većinom iz Sirije.
S druge strane, statistike otkrivaju da od tih 506.000 ukrajinskih korisnika socijalne pomoći, više od 300.000 čine žene koje su u Njemačku došle bez bračnog partnera, pa se moraju brinuti o djeci.
‘Nećemo financirati dezertere!‘
Još ranije su se protiv povlastica za ukrajinske izbjeglice pobunili dužnosnici oporbene demokršćanske Unije (CDU/CSU), koji su se posebno okomili na izbjegle ukrajinske vojne obveznike. Tako je CDU-ov ministar unutarnjih poslova savezne države Brandenburg Michael Stuebgen nedavno ukazao kako je „apsurdno” da Njemačka podupire Ukrajinu u obrani od Rusije dok vojno sposobni državljani Ukrajine u Njemačkoj uživaju socijalnu pomoć.
„Mislim da je kontradiktorno da se s jedne strane govori kako Ukrajinu treba podržati na najbolji mogući način, a da se istodobno financiraju dezerteri”, izjavio je CDU-ov ministar.
Slično je reagirao i CSU-ov ministar policije iz Bavarske Joachim Herrmann, koji također smatra da odluka o tolikim socijalnim povlasticama za ukrajinske izbjeglice nije bila dobra.
„Mislim da to stvara pogrešne poticaje”, rekao je Herrmann.
Ovakve stranačke stavove u drugoj polovini lipnja potvrdio je i predsjednik parlamentarne skupine CSU-a u Bundestagu Alexander Dobrindt, koji se založio za promjenu dosadašnje njemačke politike prema ukrajinskim izbjeglicama.
„Sada, više od dvije godine nakon početka rata, mora vladati pravilo: ili zaposlenje ili povratak u neki od sigurnih dijelova na zapadu Ukrajine”, rekao je Dobrindt.
Dvije najjače partije vladajuće koalicije, socijaldemokrati (SPD) i Zeleni, zasad odbijaju zahtjeve FDP-a i oporbe za korigiranjem statusa ukrajinskih izbjeglica, dok analitičari ističu da je jedna od glavnih stavki na kojima krajnje desna partija Alternativa za Njemačku (AfD) širi svoju popularnost u zemlji upravo njena kritika njemačke politike pomaganja Ukrajini.
Kako bilo, odluke poput ove koju je donio grad Pirmasens ilustriraju probleme s kojima se Europa suočava prilikom prihvata ukrajinskih izbjeglica. Ako su bogati njemački gradovi zbog toga blizu infrastrukturnog i socijalnog „pucanja”, onda nije teško zamisliti što se sve može dogoditi širom Europe ako se ukrajinski rat uskoro ne zaustavi, a priljev ukrajinskih izbjeglica nastavi.