BND i Bundeswehr nedvosmislenije nego ikada prije upozoravaju na opasnost od ruskog napada na NATO. Na to upućuju analize različitih obavještajnih agencija, koje su njemački mediji dobili na uvid.
Ton Carstena Breuera zvuči zabrinutije i alarmantnije nego ranije. Glavni inspektor Bundeswehra je prije dva tjedna gostovao u talk showu poznate voditeljice Sandre Maischberger na javnom servisu ARD. Voditeljica ga je pitala može li Zapad odahnuti nakon mogućeg prekida vatre u Ukrajini.
Breuer je reagirao s oprezom koji priliči njegovoj poziciji, ali ipak neobično jasno: Ne, ne može se odahnuti. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je, nije riječ samo o Ukrajini. Rusija se, rekao je, nastavlja naoružavati - prenosi N1.
Završetak rata u Ukrajini, rekao je Breuer, neće dovesti do “ponovnog mira na europskom kontinentu”. Na kraju je Carlo Masala, profesor na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, kratko rekao: “Rusija se priprema za veliki rat.”
Trajna prijetnja Europi
Ovih dana, posebice predstavnici njemačkih oružanih snaga, izravnije i jasnije nego ikada prije upozoravaju na trajnu prijetnju miru u Europi koja dolazi od Rusije i mogući napad na neku državu članicu NATO-a. Prema istraživanjima javnih medijskih kuća WDR, NDR i dnevnika Süddeutsche Zeitung, temelj za strožu ocjenu nekoliko je novih procjena situacije europskih obavještajnih službi, uključujući zajedničku Saveznu obavještajnu službu (BND) i Bundeswehr.
U njihovom izvještaju, kako se saznaje, stoji da će Rusija vjerojatno stvoriti sve uvjete potrebne za vođenje “konvencionalnog rata velikih razmjera” do kraja desetljeća, piše DW.
Ova procjena situacije stara je tek nekoliko tjedana. U izvještaju se objašnjava zašto su i vojni stručnjaci i predstavnici Bundeswehra nedavno izrazili takvu zabrinutost. U njemu analitičari opisuju kako prijetnja izgleda iz njihove perspektive.
To je sažetak i procjena informacija koje su prikupili Bundeswehr i BND posljednjih godina. Osim otvorenih izvora, to uključuje obavještajne nalaze, satelitsko izviđanje te analize gospodarske i vojne situacije. Prognoze su više puta opisane kao “gotovo sigurne”, što je najviša kategorija na ljestvici ocjena obavještajnih agencija.
Temeljna poruka analize sugerira Zapadu da bi sukob s Moskvom mogao eskalirati i trajati dugo. Rusija sebe, kako se navodi, vidi u sustavnom sukobu sa Zapadom i spremna je svoje imperijalističke ciljeve provoditi vojnom silom, čak i izvan Ukrajine, iako trenutno nema dokaza o “neposrednoj predstojećoj konfrontaciji Rusije s NATO-om”.
Ograničena vojna akcija
Ruske oružane snage, navodi se dalje, u Ukrajini već neko vrijeme djeluju s pozicije nadmoći. Moskva ne pokazuje ozbiljne znakove spremnosti na kompromis oko sukoba i mogla bi nastaviti rat i ove godine, prema predviđanju obavještajnih i vojnih analitičara. Unatoč sankcijama, Rusija je, navodi se, u poziciji da se vojno postavi takao da bi uskoro mogla napasti neku državu koja je u sastavu NATO-a.
Ova je procjena u skladu s povjerljivom analizom litvanske obavještajne službe za unutarnja pitanja VSD. U sigurnosnim krugovima ova služba slovi kao dobar poznavatelj prilika u Rusiji. U izvješću VSD-a analitičari u Vilniusu zaključuju da Rusija srednjoročno neće moći voditi “konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a”. No, unatoč ratu u Ukrajini, postojeće ruske snage bi bile dovoljne za “pokretanje ograničene vojne akcije protiv jedne ili više zemalja NATO-a”.
Rusija još ima dovoljno streljiva, navodi se u dokumentu VSD-a. “Dok su zapadne sankcije imale negativan utjecaj na rusku industriju oružja, obim proizvodnje topničkih granata, raketa i drugih ključnih kategorija streljiva raste iz godine u godinu”, rekli su analitičari litavske obavještajne službe. Rusija, navode dalje, još uvijek može financirati rat. “Rusija još nije dosegla granicu svoje financijske sposobnosti”, navedeno je dalje u dokumentu. Troškovi Kremlja za vojsku nedavno su se “svake godine povećali brzinom od koje zastaje dah”, navodi VSD. Oni bi, procjenjuje se, 2025. godine mogle iznositi oko 120 milijardi eura.
Lekcije iz prošlih godina
Rusija ne samo da bi mogla nadoknaditi velike gubitke u ljudstvu i materijalu u Ukrajini, nego bi čak mogla ubrzati ponovno naoružavanje, smatra njemačka obavještajna služba. Prema procjeni situacije, rusko ratno gospodarstvo proizvodi više nego što je potrebno za rat protiv Ukrajine. Putin je također naredio regrutiranje do 1,5 milijuna dodatnih vojnika do 2026.
To što njemački BND jednako oštro i gotovo alarmantno analizira stvari također bi mogla biti pouka iz nesretnih ocjena posljednjih godina. Nakon kaotične evakuacije njemačkog veleposlanstva u Kabulu u kolovozu 2021., služba se suočila s kritikama jer svoje scenarije nije dovoljno brzo prilagodila tadašnjem razvoju događaja.
Služba se u početku također činila nezadovoljnom početkom ruskog napada na Ukrajini: kada je Rusija rasporedila trupe na granici s Ukrajinom u zimi 2021./2022., nisu svi u BND-u smatrali vjerojatnim da će se Putin doista usuditi izvršiti invaziju.
Pri tome su znakovi tada bili prilično jasni. Američke tajne službe su, primjerice, upozorile da se zalihe krvi već transportiraju. Osim toga, u Rusiji je promijenjen zakon koji dopušta stvaranje masovnih grobnica za poginule u slučaju rata. To nikome, govorili su tada Amerikanci, ne treba za vježbu.
Obavještajna služba možda sada ne želi biti optužena da nije prepoznala ili da je pogrešno protumačila znakove vremena. Predsjednik BND-a Bruno Kahl upozorio je stoga krajem studenog da ruska vojska sumnja u spremnost NATO-a da se brani i da bi Moskva mogla vrlo brzo pasti u iskušenje da testira Atlantski savez, piše DW.
Spremni za akciju na Baltiku
Ali gdje bi se mogao održati takav test za NATO, kako je sada opisano? Baltičke države, nekadašnji dio Sovjetskog Saveza, slove kao posebno ugrožene i, prema Putinovoj doktrini, su viđene kao izgubljeni teritorij carstva. Stručnjaci iz BND-a i Bundeswehra također su ispitali tamošnju situaciju i došli do višeznačnog zaključka.
Otprilike tri četvrtine vojnika i opreme ruskih trupa iz pograničnih područja s baltičkim državama trenutno je vezano u Ukrajini. Međutim, to se ne odnosi na rusko zrakoplovstvo i mornaricu, koji ostaju u potpunosti operativni u baltičkoj regiji. Međutim, opasnost od ruske invazije na baltičke države trenutno se, navode službe, smatra prilično niskom. Ali, službe navode, da bi se ovo moglo brzo promijeniti.
Dođe li do prekida vatre ili bilo kakve mirovne situacije u Ukrajini, tajne službe navode da je vrlo vjerojatno da bi se ruske jedinice povukle. Zbog ponovnog naoružavanja izgubljeni materijal u Ukrajini vjerojatno bi odavno bio nadomješten: ruski vojnici bi se vraćali, a vojarne i skladišta oružja već bi opet bili puni. Rusija bi tada, navodi se, mogla koncentrirati svoje snage izravno na zemlju NATO-a.
No, njemački analitičari ističu i ohrabrujuće aspekte: utjecaj Rusije u tri baltičke države, politički, društveni i ekonomski, znatno je opao. Građani koji govore ruski postaju sve bolje integrirani, a otpornost stanovništva na pokušaje destabilizacije i utjecaja iz Moskve je ojačana. Sve su to, navodi se, događaji posljednjih godina koji u najmanju ruku otežavaju rusku ekspanziju - piše DW, a prenosi N1.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj