StoryEditor
SvijetRusija i svijet

Naćulite uši, Putin ima nešto reći. Vladar Kremlja za 21. travnja sprema govor koji se najavljuje kao početak ‘Nove ere‘

Piše Damir Pilić
17. travnja 2021. - 17:37
AFPMikhail Klimentyev

Otkad je predsjednica ruskog Senata Valentina Matvijenko 6. travnja dramatično najavila da će ruski predsjednik Vladimir Putin 21. travnja u nacionalnom parlamentu održati govor u kojem će iznijeti "viziju budućnosti" i koji će označiti "početak nove ere", ne prestaju nagađanja o tome što će vladar Kremlja tog dana reći.

"To će biti poruka za novo doba, ali istodobno, kao i uvijek, spominjat će se i aktualna pitanja, definirat će se fokusi i davati izravne upute. U trenutnoj teškoj situaciji, koja donosi mnoge prepreke za brojne zemlje, uključujući Rusiju, ovo će obraćanje postati najvažniji politički i javni događaj za svijet", poručila je Matvijenko u razgovoru za ruske medije.

Da će se Putin 21. travnja doista obratiti parlamentu – koji uključuje i Senat i njegov Donji dom, odnosno Dumu – potvrdio je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, otkrivši da će zbog popuštanja epidemioloških mjera, uslijed poboljšanja pandemijske situacije, Putin osobno doći u parlament i održati govor, bez posredstva videotehnologije.

"Ostali detalji se razrađuju", dodao je Peskov.

Kakvi detalji? Što će Putin točno reći? O čemu će uopće govoriti? Koji će biti glavni naglasci njegova istupa? Ništa od toga trenutno ne znamo, a valja uvažiti i mogućnost da je predsjednica ruskog Senata malo predimenzionirala stvari, odnosno da Putin 21. travnja neće reći ništa spektakularno. No, nakon takvih najava, očekivanja su svakako velika.

Tko je zapravo ubojica?

Budući da njegov govor dolazi u jeku dodatnog srozavanja odnosa između Rusije i SAD-a, nakon što je u Bijelu kuću zasjeo Joe Biden sa svojom agresivnom vanjskopolitičkom retorikom, što se posebno vidi po eskalaciji situacije oko Ukrajine (ohrabren Bidenovom podrškom, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski čak je zatražio hitni ulazak Ukrajine u NATO, što bi još drastično pogoršalo odnos između Rusije i Zapada), mnogi drže da će Putin adresirati upravo ta vanjskopolitička pitanja.

Neki čak očekuju da bi Putin svojim govorom mogao označiti kraj ruske popustljivosti prema Zapadu, odnosno prestanak pomalo bizarnog odnosa u kojem ruski predsjednik već godinama svoje američke pandane naziva "našim partnerima", dok s druge strane američki predsjednik Biden – potpuno neprimjereno uobičajenom ophođenju u međunarodnim odnosima – Putina naziva "ubojicom".

Pritom ne treba zaboraviti da je Biden bio potpredsjednik SAD-a u dva mandata Baracka Obame, za vrijeme kojih je Amerika povela dva brutalna rata protiv Libije i Sirije, u kojima je ukupno poginulo pola milijuna ljudi i koji su rezultirali potpunom devastacijom Libije, kojom sada vladaju islamističke bande, a isto bi se dogodilo i Siriji da upravo Putinova Rusija svojim ulaskom u rat u rujnu 2015. godine – na poziv legitimnih vlasti u Damasku – to nije spriječila.

U tom smislu, psihološki je zanimljivo da čovjek koji je bio potpredsjednik administracije koja je u Libiji i Siriji skrivila pola milijuna mrtvih naziva "ubojicom" čovjeka koji je uspio spriječiti da ta administracija i Siriju razori do kraja, kao što je razorila Libiju. Psihoanalitičari bi, secirajući Bidena, imali štošta kazati na temu projekcije.

Protiv beskonačnog zaduživanja

Drugi drže da bi Putin 21. travnja mogao govoriti o budućnosti svjetske ekonomije, odnosno razraditi ono što je za vrijeme Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u siječnju govorio o ograničenjima makroekonomske politike u današnjem svijetu.

Podsjetimo, Putin je tada upozorio da pandemija koronavirusa tjera mnoge zemlje da se zadužuju iznad svojih ekonomskih mogućnosti, što je nazvao "zastarjelim načinom poticanja rasta".

"Ako se prije 20 ili 30 godina problem mogao riješiti poticanjem makroekonomske politike, danas su ti mehanizmi dosegli svoje limite", rekao je tom prilikom Putin, ukazavši do čega je dovela takva ekonomska politika:

"Tijekom proteklih 30 godina stvarni dohodak ljudi koji žive u većini razvijenih zemalja je stagnirao, dok su troškovi obrazovanja i zdravstvenih usluga porasli. Milijuni ljudi, čak i u bogatim zemljama, više ne vide perspektivu povećanja svojih prihoda", dijagnosticirao je ruski predsjednik.

Treći, pak, drže da će se Putinov govor odnositi na međunarodnu trgovinu dolarom, odnosno da će vladar Kremlja objaviti kako za naftu i plin više neće primati dolare, nego eure, rublje, yuane..., što bi izazvalo pravi potres u globalnoj ekonomiji.

Četvrti, opet, misle da će ruski predsjednik objaviti prekid diplomatskih veza s Europskom unijom – što je nedavno kao mogućnost najavio i njegov šef diplomacije Sergej Lavrov, ako EU nastavi svoju promašenu politiku sankcija prema Rusiji – te okretanje Moskve euroazijskim savezima (Bjelorusija, Kina, Iran).

U svakom slučaju, dok iščekujemo što će Putin točno reći 21. travnja, vrijedi se prisjetiti njegovih ranijih govora koji su najviše zatresli svjetsku javnost.

Rusija se ne boji NATO-a

Poznato je da ruski predsjednik ima redovitu godišnju konferenciju za novinare, na kojoj tradicionalno adresira brojna domaća i globalna pitanja. Svake godine ta konferencija okupi stotine novinara iz čitavog svijeta, pa je tako bilo i krajem prošle godine, kada je izdano oko 800 akreditacija za novinare brojnih svjetskih redakcija.

Tom zgodom novinar BBC-ja upitao je Putina je li Rusija miroljubiva sila, na što je ruski predsjednik odgovorio potvrdno – podsjetivši da je ruski vojni budžet desetorostruko manji od američkog, te da Rusija, za razliku od Amerike, nema mrežu vojnih baza širom svijeta – uz napomenu da je Rusija svejedno spremna oduprijeti se NATO paktu. Proizvodnju novog naprednog naoružanja Putin je tada objasnio kao "nužnost" nametnutu širenjem NATO pakta prema istoku, unatoč ranijim obećanjima Moskvi da to neće činiti.

Ruski predsjednik tom je prilikom govorio i o velikom projektu plinovoda "Sjeverni tok 2", koji će preko Baltika spojiti Rusku i Njemačku, rekavši da je plinovod "skoro gotov", odnosno da je preostalo još samo 165 kilometara, izrazivši uvjerenje da će nakon kompletiranja plinovod koristiti i Rusiji i Europskoj uniji.

"Europi će više koristiti ruski plin dostavljen putem tog plinovoda nego američki LNG", rekao je Putin, dodavši kako se nada da će nova američka administracija promijeniti stav prema ovom projektu i sankcioniranju europskih saveznika koji na njemu surađuju.

Kao što znamo, to se nije dogodilo – naprotiv, gro napada Bidenove administracije na Rusiju dolazi upravo iz razloga kako bi se onemogućio dovršetak ovog plinovoda, odnosno kako bi zemlje EU-a umjesto jeftinijeg ruskog kupovale skuplji američki plin.

No, dva glavna Putinova govora, kojima je doslovno šokirao Zapad, dogodila su se 2007., odnosno 2018. godine.

Govor u Münchenu

Kad se jednom bude pisala historija multipolarnog svijeta, svakako će jedan od ključnih datuma biti 10. veljače 2007., kada je na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu Putin održao govor u kojem je prvi put otvoreno poručio da je unipolarni svijet "propali projekt" i da je sve više svjetskih naroda koji "neće pristati na diktat jednog centra".

Taj Putinov govor imao je kardinalne reperkusije ne samo na odnos između Rusije i Zapada, nego i na kompletnu današnju situaciju u svijetu, zbog čega ćemo navesti neke od njegovih glavnih teza:

"Unipolarni svijet, predložen nakon hladnog rata, nije se održao. To je svijet u kojem postoji jedan gospodar, jedan vladar, što je na kraju pogubno ne samo za one koji žive unutar tog sustava, nego i za samog suverena, jer ga uništava iznutra. To nema ništa zajedničko s demokracijom. Smatram da unipolarni model (...) ne može biti moralni temelj moderne civilizacije. Koji su njegovi rezultati? Jednostrani i često nezakoniti potezi (...) uzrokovali su nove ljudske tragedije i stvorili nove centre napetosti. Ratovi, kao i lokalni i regionalni sukobi nisu smanjeni. U tim sukobima ne gine ništa manje ljudi. Čak i više umiru nego prije. Znatno, znatno više!", rekao je tada Putin.

A potom je otvoreno označio glavnog krivca za takvo stanje u svijetu.

"Svjedoci smo sve većeg prijezira prema temeljnim načelima međunarodnog prava. Nezavisne pravne norme sve se više približavaju pravnom sustavu jedne države. Jedna država, SAD, prekoračila je svoje nacionalne granice u svakom pogledu. To je vidljivo u ekonomskim, političkim, kulturnim i obrazovnim politikama koje se nameću drugim narodima. Pa tko to voli? Tko je sretan zbog toga?", poručio je tada Putin.

Putin nije Jeljcin

U tom znamenitom govoru u Münchenu predsjednik Rusije adresirao je i novu "ekonomsku križaljku" suvremenog svijeta, apostrofirajući nove, jake i nezaobilazne igrače koji su se pojavili na globalnoj pozornici:

"Kombinirani BDP u omjeru pariteta kupovne moći u zemljama kao što su Indija i Kina već je sad veći od SAD-ova. A sličan je obračun i u zemljama skupine BRIC – Brazil, Rusija, Indija i Kina – te nadilazi kumulativni BDP Europske unije. Prema stručnjacima, taj će se jaz u budućnosti samo povećati. Nema razloga sumnjati da će se gospodarski potencijal novih centara globalnog gospodarskog rasta neminovno pretvoriti u politički utjecaj i da će ojačati multipolarnost", zaključio je Putin tada u Münchenu.

Taj Putinov govor označio je prekretnicu u odnosima Rusije i Zapada, te je utjecao na čitavu geopolitičku arhitekturu današnjeg svijeta. Zapad je tada konačno shvatio da u Moskvi više ne stoluje marioneta poput Jeljcina, nego ozbiljan (autokratski) državnik koji je spreman osporiti američku hegemoniju. BBC je odmah zaključio "da je razočaravajući govor ruskog predsjednika formula za propast koja vodi u novi hladni rat između SAD-a i Rusije".

Među mnogima, i američki pisac i publicist Mike Whitney upravo taj Putinov govor u Münchenu smatra "prijelomnom točkom" nakon koje je predsjednik Rusije postao omražen na Zapadu.

"Mediji su se protiv ruskog predsjednika udružili već duže vrijeme, a glavni je razlog njegov govor u veljači 2007., kada je u Münchenu izjavio da svijet ne bi trebao biti nadziran iz 'jednog centra moći', čime je prvi put javno promovirao ideju multipolarnog svijeta. Washingtonu se taj govor nije svidio i vidno su se uzrujali. Tada su naložili svojim novinarima da Putina prikažu kao 'ubojicu KGB-a' i 'autokratskog despota'. Ono što Washington zapravo želi je promjena režima (...), i da u Kremlju sjedi marioneta (...), a oni bi dobili svu rusku naftu i plin", napisao je Whitney 2012. za američki magazin CounterPunch.

Govor u Moskvi

Drugi Putinov istup koji je šokirao Zapad bio je govor zastupnicima ruske Dume iz veljače 2018. godine. Zapravo se može reći da je to više bila prezentacija nego govor, iako je ostala upamćena Putinova rečenica upućena zapadnim silama: "Niste nas slušali, sada ćete nas slušati!"

Ono što je trebalo biti rutinski Putinov govor zastupnicima nenajavljeno i neočekivano se pretvorilo u prezentaciju najnovijeg ruskog naprednog naoružanja, koje je zaprepastilo čitav svijet, osobito Pentagon. Dok su se na videozidu iza Putinovih leđa smjenjivale snimke i animacije zapanjujućeg arsenala novih ruskih oružja – od nuklearnih podvodnih dronova do nuklearnih raketa koje vijugaju između zapreka i u stilu Maradone zaobilaze radarske snopove američkog raketnog štita – Putin je smireno tumačio karakteristike tih oružja.

Poruka je bila jasna: Gospodo, Rusija je danas jaka kao nekad SSSR, nema više unipolarnog svijeta i američke hegemonije, pravila igre su promijenjena. Nešto slično Putin je i otvoreno rekao:

"SAD je arogantno mislio kako se Rusija neće tako brzo oporaviti nakon raspada SSSR-a i da se njezini interesi mogu ignorirati. (...) Rusija ne bi trebala razvijati sve ovo novo naoružanje da SAD i njegovi saveznici nisu ignorirali naše legitimne zabrinutosti. Nitko nije htio razgovarati s nama o osnovnim problemima. Nitko nas nije htio saslušati. E pa sada ćete nas slušati!", poručio je tada Putin.

U zaključku tog izlaganja Putin se obratio svim neprijateljima Rusije, odnosno "svima koji zadnjih 15 godina potiču utrku u naoružanju, nameću sankcije Rusiji, sankcije koje su ilegalne prema međunarodnom pravu i koje imaju za cilj usporiti naš razvoj kao zemlje":

"Sve ono što ste pokušali spriječiti svojim politikama ipak se dogodilo. Niste uspjeli zaustaviti Rusiju. Sad ćete morati prihvatiti stvarnost, prihvatiti da sve što sam danas rekao nije blef – jer nije. Morat ćete malo razmisliti o svemu, umiroviti ljude koji su zapeli u prošlosti i nisu u stanju gledati prema budućnosti, i morat ćete prestati ljuljati brod u kojem svi plovimo zajedno i koji se zove planet Zemlja", zaključio je te 2018. Vladimir Putin, na užas i zaprepaštenje Zapada.

Bloomberg: Putin sprema govor u tajnom bunkeru

O tome kolika fama oko predstojećeg Putinova govora vlada i na Zapadu svjedoči i činjenica da je američki list Bloomberg u utorak objavio kako ruski predsjednik svoj govor priprema u tolikoj tajnosti da se pripreme rade u "tajnom vojnom bunkeru" u Moskvi.

"Napori (oko pripreme govora) toliko su tajnoviti da se veliki dio posla obavlja u visokotehnološkoj ratnoj sobi u podrumu kraj rijeke Moskve, prekoputa sjedišta ruske vlade, među upućenima u šali poznatog kao 'bunker'", piše Bloomberg, dodajući da se ulazak u "bunker" odobrava po sistemu "digitalnog prepoznavanja lica".

Navode američkog lista komentirao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, te ih je u potpunosti odbacio:
"Što se govora tiče, on se ne priprema na tajnoj lokaciji, nego u Kremlju. Brojni stručnjaci, među kojima i članovi kabineta ministara, aktivno su uključeni u proces pripreme i tu nema nikakvih tajni", rekao je Peskov.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. lipanj 2021 01:31