Vladimir Putin u KGB-u nije prošao tečaj "čitanja misli" niti postoji vjerodostojan dokaz da je ondje treniran kao nekakav stručnjak za psihološko profiliranje ljudi u popularnom smislu te riječi. Ali gotovo 15 godina rada u sovjetskoj sigurnosno-obavještajnoj službi naučilo ga je vještinama koje se u politici mogu pretvoriti u veliku prednost: promatranju ljudi, regrutiranju izvora, procjeni lojalnosti, radu pod maskom, čuvanju informacija, kontroli vlastitih emocija i prepoznavanju tuđih slabosti.
Putin je u KGB ušao 1975., nakon završetka studija prava na Lenjingradskom državnom sveučilištu. Služba je bila mnogo više od klasične špijunske agencije: KGB je nadzirao unutarnju sigurnost Sovjetskog Saveza, pratio strane obavještajne službe, provodio kontraobavještajne operacije, nadzirao disidente, upravljao dijelom zaštite granica i prikupljao podatke u inozemstvu. Putin je iz aktivne službe otišao 1990. s činom potpukovnika, neposredno prije raspada SSSR-a.
Od Lenjingrada do Dresdena
Putin je isprva radio u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, gdje je prolazio početnu obuku za operativca KGB-a. Školovao se u Školi KGB-a broj 401 u Ohti, a kasnije je završio dodatnu jednogodišnju obuku u Moskvi, povezanu s radom u vanjskoj obavještajnoj službi. U tom razdoblju učio je njemački jezik, što mu je otvorilo put prema prvom i najvažnijem stranom rasporedu — službi u Dresdenu, u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.
U Dresdenu je boravio od 1985. do 1990. godine, u gradu koji je tada bio dio Njemačke Demokratske Republike i u kojem je moćnu ulogu imala istočnonjemačka zloglasna tajna policija Stasi. Putin je radio u manjem uredu KGB-a te održavao veze sa Stasijem koji je slušao cijelu državu, imao špijune na svakom kantunu, mučili su ljude. Kao pokriće koristio je identitet prevoditelja i bio povezan sa sovjetsko-njemačkim društvom prijateljstva.
Dostupni izvori uglavnom ga opisuju kao operativca srednjeg ranga, dijelom angažiranog na političkoj obavještajnoj djelatnosti, vrbovanju potencijalnih suradnika i obradi dobivenih podataka. Tražio je osobe koje bi mogle postati izvori KGB-a, osobito među stranim studentima i ljudima s mogućim pristupom važnim informacijama, te je podatke prosljeđivao Moskvi.
Što obavještajac zapravo uči
Rad obavještajnog operativca počiva na strpljenju. U njegovu središtu nije spektakularna akcija, nego procjena: tko je koristan, tko je pouzdan, tko je ranjiv, tko ima pristup informacijama, tko je nezadovoljan, komu se može pristupiti i na koji način. Takav posao traži disciplinu u bilježenju detalja, pamćenje odnosa, razumijevanje hijerarhije i sposobnost da se dugo čeka na pravi trenutak. A za Putina kažu da je strpljiv i osvetoljubiv. Pogledajmo situaciju s Ukrajinom, trenutačno gubi ali mu inat ne dopušta da popusti, žrtvovat će i zadnjeg Rusa samo kako bi što više kaznio Zelenskog i EU.
Kakvu je obuku prolazio?
Gotovo sigurno je prolazio obuku iz nadzora i protuobavještajnog rada, sigurnosnih procedura, tajnosti komunikacija, rada s izvorima, procjene vjerodostojnosti informacija te načina na koji se štite vlastiti ljudi i otkrivaju protivnički. U obavještajnoj terminologiji to se naziva "tradecraft": kako prikupiti podatak, provjeriti ga, čuvati izvor, sakriti trag i spriječiti da druga strana sazna što znate.
U takvom sustavu razgovor nije samo razgovor. Operativac promatra što osoba govori, ali i zašto to govori, što pokušava sakriti, od čega strahuje, kome duguje uslugu i kakav položaj želi dobiti. To nije nepogrešiva "sposobnost čitanja osobnosti", nego strukturirana procjena interesa i ranjivosti, opisuju strani mediji s čime se sve suočavao Putin i kako se polako gradila njegova ličnost. Mnogi u Rusiji kažu da Putin čita ljude kao otvorene karte, kažu da je to odlika ljudi "prašinara" koji su prošli sve, od teških uvjeta na selu do susreta s ozbiljnim ljudima i učenja od najboljih.
Čovjek koji je godinama radio u sustavu regrutiranja i procjenjivanja izvora vjerojatno je razvio naviku pažljivog promatranja, odmjeravanja ljudi i korištenja neravnoteže informacija: nastoji znati više o drugome nego što drugi zna o njemu.
Hladnokrvnost kao profesionalna navika
Je li KGB učio Putina da bude hladnokrvan? Obavještajna služba po svojoj naravi od operativaca očekuje emocionalnu kontrolu, diskreciju, sposobnost održavanja priče pod pritiskom i odvajanje osobnih osjećaja od zadatka. Ako imaš previše emocija špijuniranje (posebno u vrijeme SSSR-a i njemačkog Stasija) nije za tebe, to je posao za ljude koje baš nemaju preveliku brigu o budućnosti osoba koje prijavljuješ, slušaš, dojavljuješ... Ako previše razmišljaš o tome jesu li ubili osobu koju si ti targetirao, zatvorili ili mu nekako naudili, onda taj posao nije za tebe. Za Putina je očito bio.
"Za operativca nije korisno pokazati nervozu, iznenađenje, ljutnju ili oduševljenje. U razgovoru s potencijalnim izvorom, suparnikom ili sumnjivom osobom, previše otvorena reakcija može otkriti što služba zna, što želi ili čega se boji. Stoga je profesionalna kultura KGB-a sigurno poticala zatvorenost, samodisciplinu i kontrolu dojma koji osoba ostavlja", kaže jedan analitičar, uz napomenu da se Putinov javni politički stil često povezuje upravo s tim nasljeđem: kratke poruke, izbjegavanje spontanog otkrivanja namjera, naglasak na lojalnosti i hijerarhiji te spremnost da se pregovori vode iz pozicije neizvjesnosti.
– Sovjetski pojam kompromat – kompromitirajući materijal koji se može iskoristiti za pritisak ili ucjenu – postao je poznat upravo kao dio šire post-sovjetske političke i obavještajne kulture. KGB-ova praksa nije se svodila samo na ucjene; važni su bili i gradnja odnosa, laskanje, osjećaj pripadnosti, obećanje zaštite, poslovna prilika ili korištenje postojećeg nezadovoljstva neke osobe. To traži svojevrsno psihološko mapiranje. Operativac ne postavlja kliničku dijagnozu karaktera nego pokušava doznati: što osobi treba, što ju pokreće, na koga se oslanja, što želi sakriti i koju bi cijenu platila za sigurnost, novac, status ili osvetu. Takav pristup moguće je prepoznati i u Putinovu političkom načinu upravljanja, barem prema brojnim analizama njegovog režima: moć se ne temelji samo na sili, nego na raspodjeli interesa. Oligarsi, guverneri, sigurnosne službe, državni mediji i poslovni krugovi funkcioniraju u sustavu u kojem lojalnost donosi pristup resursima, a neposluh može značiti gubitak položaja, istrage, izolaciju ili javnu diskreditaciju. To je prije metoda kontrole mreže moći nego dokaz da Putin osobno "čita duše" svojih suradnika - sukus je tekstova koje su razni psihoanalitičari ispisali o Putinu i njegovom "stanju glave". A evo što ga je dodatno oblikovalo...
Dresden i lekcija o raspadu države
Putin je u Dresdenu doživio raspad istočnonjemačkog komunističkog sustava i pad Berlinskog zida 1989. Taj se trenutak često navodi kao posebno formativan. U svojim je javnim nastupima opisivao osjećaj napuštenosti kada je, prema njegovu prepričavanju, tijekom prosvjeda tražio pomoć od sovjetskog vojnog zapovjedništva, a iz Moskve dobio odgovor da "Moskva šuti". A onda opet šok za mladog i izgubljenog Putina. Nakon sloma Istočne Njemačke vratio se u Sovjetski Savez, koji se ubrzo također raspao. Za čovjeka oblikovanog u sigurnosnom aparatu to je bio konkretan dokaz koliko brzo mogu nestati institucije, granice, ideologije i formalna moć kada se središte države pokaže slabim ili neodlučnim. Osjetio se sam i jadan, nema više rigidnog sustava u kojem je odrastao i koji ga je oblikovao. A Rusija je postala slaba na svaki mogući način.
Mnogi istraživači i biografi zato u njegovoj kasnijoj politici vide trajnu opsesiju državnim suverenitetom, vertikalom vlasti, nadzorom nad sigurnosnim strukturama i strahom od revolucija koje nastaju na ulici. No, Putinovo najvažnije nasljeđe iz KGB-a vjerojatno nije neka posebna tajna tehnika, nego pogled na svijet. U tom pogledu države se ne promatraju prvenstveno kroz javno deklarirane vrijednosti, nego kroz odnose moći; ljudi nisu samo građani ili partneri, nego i mogući izvori, rizici, saveznici, protivnici ili osobe koje se mogu pridobiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....