StoryEditorOCM
SvijetLIDERI

Fico je samo jedan u nizu političara na koje je izvršen atentat. Evo pregleda...

Piše Petar Čikeš
15. svibnja 2024. - 18:14

Slovački premijer Robert Fico ozlijeđen je u pucnjavi i prevezen u bolnicu na liječenje. Dok se vodeći političar jedne europske države, pri tom članice EU bori za svoj život, današnji čin ekstremnog političkog nasilja podsjetio je na činjenicu da politički motivirani atentati nisu nikakva novost. Dapače, povijest Europe i svijeta puna je primjera kada se prema vodećim političarima, bilo da su se nalazili u poziciji moći ili djelovali iz opozicije, primjenjivalo smrtonosno nasilje. 

Zoran Đinđić

image

Srpski premijer Zoran Đinđić (1952.-2003.)

Malte Ossowski/sven Simon/Dpa Picture-alliance Via Afp

Zoran Đinđić, prvi demokratski izabran premijer Srbije nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine. Đinđić se zalagao za demokratske reforme i ulazak Srbije u Europsku uniju, no atentat je zaustavio te procese. Đinđić je 12. ožujka 2003. ubijen iz snajpera u dvorištu zgrade vlade, usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao ozljedama. Ranjen je i njegov tjelohranitelj. Iste su godine čak četiri pokušaja atentata na njega propala, a zadnji samo nekoliko tjedana ranije.

Zamjenik zapovjednika Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora. Za organiziranje atentata na istu je kaznu osuđen i bivši zapovjednik Crvenih beretki Milorad Ulemek Legija. Jovanović je tvrdio da je ubojstvo izvršio po nalogu Legije, koji mu je rekao da Đinđić namjerava Haškom sudu izručiti pripadnike Crvenih beretki.

John F. Kennedy

image

John F Kennedy

/Photo12 Via Afp

Atentat na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Johna F. Kennedyja dogodio se u Dallasu 22. studenoga 1963. godine. Na Kennedyja su u 12:30 po lokalnom vremenu, dok se u predsjedničkoj limuzini sa spuštenim krovom vozio ulicama grada, ispaljena tri hica iz puške, od kojih su ga dva pogodila te od čega je nedugo potom umro. Nekoliko sati kasnije bivši marinac Lee Harvey Oswald uhićen je, a potom i optužen za atentat.

Tvrdio je da je nedužan, ali to nije imao priliku dokazati pred sudom jer ga je dva dana kasnije u policijskoj stanici pred TV-kamerama ubio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba povezanog s organiziranim kriminalom. Budući da se detalji ubojstva više nisu mogli razotkriti na sudu, formirano je posebno istražno tijelo zvano Warrenova komisija, čiji je zaključak bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva.

Ivan Pavao II

image

Papa Ivan Pavao II

Matko Biljak/Cropix

Iznenada, dok je njegov otvoreni papamobil Fiatove proizvodnje klizio kroz mnoštvo, papa Ivan Pavao II je klonuo, pogođen iz neposredne blizine metcima iz pištolja turskog ekstremista, čiji motivi ni do danas nisu jasni. Točno u 17:40, dana 13. svibnja 1981. godine Ivan Pavao II je teško ranjen u pokušaju atentata. Papa, tada 60-godišnjak, hitno je prevezen u bolnicu Gemelli, gdje je utvrđeno da je pogođen u trbuh, lijevu šaku i desnu ruku.

Rim je obuzela panika. Na Trg svetoga Petra i pred bolnicu pohitali su ambulantna kola, karabinjeri i novinari, a mnoštvo, koje je taj dan došlo sudjelovati na svečanoj audijenciji, plakalo je i molilo se za omiljenog Karola Wojtylu. U pokušaju atentata na Papu teško su ranjene i dvije žene iz publike. Policija je ubrzo potvrdila identitet i uhićenje 23-godišnjeg atentatora, Turčina Mehmeta Ali Ağce. Njegov pomoćnik, Oral Celik, pobjegao je, ali je nekoliko godina kasnije uhićen u Francuskoj zbog šverca droge te je izručen Italiji. Ali Ağca pucao je iz pištolja marke Browning,

Stjepan Radić

image

Stjepan Radić

/Roger-viollet Via Afp

Atentat u Narodnoj skupštini u Beogradu je naziv za ubojstvo tri poslanika Hrvatske seljačke stranke, uključujući njenog vođu Stjepana Radića koje je 20. lipnja 1928. tijekom zasjedanja počinio Puniša Račić, poslanik vladajuće Radikalne stranke. Do atentata je došlo tijekom oštre parlamentarne rasprave u kojoj su poslanici vladajuće većine predstavnike opozicije, grupirane oko HSS-a, optuživali za veleizdaju, dok su oni njih zauzvrat optuživali za korupciju.

Račić, ali i još nekoliko radikalnih poslanika, su tijekom rasprave počeli prijetiti poslanicima HSS-a smrću. Oko 11:25 je Račić te prijetnje ostvario, došavši pred poslanike HSS-a, izvadivši pištolj iz džepa i ispalivši nekoliko hitaca na Stjepana Radića, ali i nekoliko HSS-ovih poslanika koji su pokušali zaštiti svog vođu. Tada su na mjestu ubijeni poslanici Đuro Basariček i Pavle Radić, sinovac Stjepana Radića. Radić, te poslanici Ivan Granđa i Ivan Pernar su ranjeni.

Franjo Ferdinand

image

Nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova trudna supruga Sofija
 

Arhivska Fotografija/Cropix

Jedan od najsudbonosnijih atentata u čitavoj svjetskoj povijesti dogodio se 28. lipnja 1914. u Sarajevu. Naime, sarajevski atentat na austrijskog prestolonasljednika Franju Ferdinanda pružio je povod za Prvi svjetski rat. Nadvojvoda Franjo Ferdinand bio je nećak tadašnjeg cara Franje Josipa i nosio je titulu prijestolonasljednika, jer stari car nije imao muških nasljednika nakon samoubojstva svog sina Rudolfa. Kobnog dana Franjo Ferdinand je sa svojom suprugom došao u posjet Sarajevu.

Nakon što se prvi plan atentata izjalovio, prijestolonasljednički par je sjeo u automobil i krenuo prema bolnici. Međutim, vozač automobila nije bio obaviješten o promjeni rute, pa je pri vožnji Sarajevom napravio jedno krivo skretanje. Prebacio je mjenjač u vožnju unazad da se vrati. U tom trenutku ugledao ih je jedan od šest atentatora, Gavrilo Princip, koji je već bio odustao od atentata i nalazio se u obližnjoj trgovini delikatesama.

Dok je automobil pokušavao ići unatrag, Gavrilo Princip je pucao iz pištolja. Ispucao je dva metka, od kojih je prvi pogodio nadvojvodu, a drugi njegovu suprugu. Nadvojvodine posljednje riječi bile su upućene njegovoj supruzi: “Sophie, Sophie! Nemoj umrijeti! Živi za našu djecu!”, a na pitanje kako se osjeća, nadvojvoda je odgovorio “Nije to ništa!” Sophie je umrla prije nego su se dovezli do guvernerove rezidencije, a nadvojvoda deset minuta kasnije.

Mahatma Gandhi

image

Mahatma Gandhi 

Gandhiserve India/akg-images/profimedia/Gandhiserve India/akg-images/profimedia

Mohandas Karamchand Gandhi rođen je 2. listopada 1869. godine. Studirao je pravo u Engleskoj te je nakon fakulteta našao posao u Južnoafričkoj Republici. Gandhi je u svom životu bio izložen rasizmu i zakonima koji su ugrožavali prava Indijaca. Kako je kasnije izjavio, događaj koji je zaoštrio njegovu svijest o rasizmu bilo je njegovo izbacivanje iz prvog razreda putničkog vlaka. Tada je odlučio boriti se protiv nepravde i braniti svoja ljudska prava.

Tako je pokrenuo kampanju protiv zabrane glasovanja za Indijce te je osnovao Natal Indian Congress zbog kojeg je postao međunarodno poznat. godine 1906. britanske kolonijalne vlasti su htjele još više uskratiti prava Indijaca te je Gandhi pokrenuo prvi satyagraha pokret, to jest pokret masovnog civilnog neposluha.

Gandhi je za vrijeme stjecanja nezavisnosti Indije htio prekinuti nasilje između hindusa i muslimana te je u znak prosvjeda počeo postiti i odlaziti u problematična područja. Dok je bio na takvom putovanju u New Delhiju, hindu ekstremist Nathuram Godse koji se protivio Gandhijevoj toleranciji prema muslimanima, smrtno ga je upucao 30. siječnja 1948. godine

Shinzo Abe

image

Shinzo Abe 

Yoshikazu Tsuno/Afp

8. srpnja 2022. godine Shinzo Abe, bivši premijer Japana i član Zastupničkog doma Japana, ubijen je iz vatrenog oružja dok je govorio na političkom događaju ispred postaje Yamato-Saidaiji u gradu Nara. Abe je držao predizborni govor za kandidata Liberalne demokratske stranke (LDP) kada ga je smrtno ubio 41-godišnji Tetsuya Yamagami iz improviziranog vatrenog oružja. Abe je medicinskim helikopterom prevezen u Nara Medical University Hospital u Kashihari, gdje je proglašen mrtvim. Politički motivirano nasilje je rijetkost u Japanu, zemlji sa strogim zakonima o nabavi i posjedovanju oružja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. lipanj 2024 09:12