U srijedu, 4. studenoga, Beograd je svjedočio „bizarnoj sceni“, piše njemački javni servis ARD na svom portalu, prenosi Deutsche Welle.
„Vršiteljica dužnosti predsjednice Ana Brnabić bijesna stoji u masi demonstranata pred zgradom Regulatornog tijela za elektroničke medije. Predstavlja se kao borkinja za slobodu medija."
U pitanju je prosvjed zbog najavljenih mjera protiv televizije Informer. Brnabić je to nazvala „terorom“ Studentske liste, a njoj je, kaže, načelno stalo do slobode medija, bez obzira na to koji je medij u pitanju.
Brnabić je desetak godina bila sljedbenica „dugotrajnog, autoritarnog moćnika“ Aleksandra Vučića, podsjeća ARD. Ona je pomogla Vučiću da „pod svoju kontrolu stavi preko 90 posto srpskih medija“, a sada se uzrujava jer REM prvi put radi protiv „dva Vučićeva propagandna kanala“.
REM prvi put kažnjava propagandne kanale
Pod Vučićem REM „nikada nije bio neovisan", ocjenjuje dopisnik javnog servisa Oliver Soos. „Ali ove srijede je drukčije.“
Pred Vijećem REM-a bio je Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera, kojeg se smatra „Vučićevim najoštrijim propagandistom" i koji u programu psuje predstavnike Studentskog pokreta kao „teroriste“, „fašiste“ i „pederčine“. Opisujući Vučićevićev „teatralni“ nastup u REM-u, ARD prenosi da su članovi Vijeća reagirali smireno na „podobar sat bijesnih tirada".
Konačno je na sedam dana zabranjeno emitiranje Informerove emisije "Prva info" zbog kršenja izborne šutnje uoči izbora 25. listopada. Televizija "Prva" jedan dan ne smije emitirati vijesti, a pet dana jutarnji program.
ARD prenosi ocjene da su u pitanju „blage kazne", ali da je to vjerojatno tek početak. „Još je otvoreno pitanje hoće li Srbija dobiti uređenu medijsku scenu u kojoj vladaju novinarski standardi umjesto propagande“, piše u članku. „Odlučujući će biti rad nove vlade Studentske liste. Ali formiranje vlade moglo bi se rastezati još par mjeseci."
Buđenje pravosuđa poslije izbora
List Augsburger Allgemeine reportažu iz Beograda počinje opisom scena uklanjanja grafita koje su po zidovima vjerojatno napravile pristaše SNS-a – protiv studenata, srpskih susjeda i manjina.
„Čistimo parkove i krečimo zidove kako bismo vratili svoj grad“, kaže reporteru Luka Bosnić, po zanimanju varilac.
Srbiju će voditi, opisuje njemački list, pokret organiziran po načelu direktne demokracije, „bez vođe, bez financijski potentnih sponzora, bez stranke i uz heterogenu skupinu kandidata, koji se do sada nisu profesionalno bavili politikom".
„Ali, kuda ide Srbija?", pita se autor članka Thomas Roser, dugogodišnji dopisnik iz Beograda. On piše da su poslije izbora srpska državna odvjetništva kao uspavane ljepotice – poljupcem probuđena iz dugogodišnjeg sna. „Pretresi po ministarstvima događaju se paralelno sa saslušanjima i uhićenjima biznismena, šefova ustanova, vodećih ljudi u školama i policiji, svih iz miljea SNS-a."
Slučajevi koji su godinama gurani pod tepih, uključujući pad nadstrešnice u Novom Sadu, sada su opet aktualni. „Kao novi djeluju i dnevnici javnog servisa RTS-a. Tu je sveprisutni bivši predsjednik Vučić titrao po ekranu godinama, a sada se urednici ispričavaju za neprofesionalno i jednostrano izvještavanje", piše Augsburger Allgemeine.
Roser u tekstu navodi da sam Vučić sve ovo opisuje kao "lov na vještice" i tvrdi da će se vratiti na vlast brže nego što mnogi misle. Pavle Cicvarić, kojeg novinar opisuje kao „veterana ovih prosvjeda“, u prostorijama građanskog zbora na Konjarniku upozorava da je SNS još uvijek moćan i podsjeća na sabotaže ostataka režima Slobodana Miloševića.
„Na svim razinama sada treba očistiti stranačke kadrove“, kaže Cicvarić. Ne zna, kaže, kuda će sve otići. „Jednostavno se nadam da za Srbiju počinje nova faza demokratizacije.“
Alta banka i razgradnja financijskog sustava
Marksistički list Junge Welt izvještava iz Beograda o „razgradnji sustava" poslije pobjede Studentske liste, posebno o financijskom sustavu. Počelo je oduzimanjem dozvole i pokretanjem stečajnog postupka u Alta banci.
Podsjeća se da je prvi čovjek te banke Davor Macura već pritvoren zbog sumnje da je iz trezora banke odnio oko 380 milijuna eura.
„Alta je doduše imala svega tri posto tržišnog udjela u Srbiji, ali daleko veći značaj“, ocjenjuje dopisnik Roland Zschächner, opisujući da je ta banka naplaćivala usluge Elektroprivrede Srbije, kao i da je imala razne druge poslove.
Zašto je Alta bila povlaštena „morat će se razjasniti tijekom češljanja struktura koje je podjarmio SNS“, zaključuje Junge Welt, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....