Mediji su jedan od stupova demokracije, kažu i teorija i praksa. U Srbiji, od dolaska višestranačja na ove prostore, mediji su više puta bili jedan od glavnih uzroka i jedna od glavnih meta pobuna i sukoba protiv nedemokratskih vlasti – od nasilnih prosvjeda u ožujku davne 1991., koji su vjerojatno bili posljednja prilika da se izbjegnu krvavi ratovi koje je pokrenuo Slobodan Milošević, preko revolucije 5. listopada 2000., pa do današnjih dana.
Aktualni autoritarni lider Srbije, predsjednik Aleksandar Vučić, dobro zna važnost medija i gotovo ih je sve stavio pod rigoroznu kontrolu, dok najvjerniji tabloidi i televizije predstavljaju udarnu propagandnu pesnicu njegova režima koja se brutalno obračunava sa svim njegovim protivnicima.
Ipak, tijekom svoje vlasti nije uspio u potpunosti ugušiti baš sve medije u Srbiji, pa sada upravo aktivno radi na tome da taj proces dovrši.
Prema ocjenama više analitičara koje su se mogle čuti posljednjih mjeseci, jedan od preduvjeta da bi oslabljeni Vučić smio ikako ući u izbornu utrku protiv studenata i oporbe jest čišćenje medijske scene, odnosno pokoravanje i ušutkavanje medija koji su do sada opstali i sačuvali svoj profesionalni karakter.
Nakon što godinama nije uspio ušutkati najžešće medijske kritičare, predvođene kabelskom regionalnom televizijom N1, Vučićev je režim, čini se, konačno našao dobitnu formulu i prišao im "sleđa", izguravši promjenu u njihovoj vlasničkoj strukturi, iako su vlasnici ljudi i kompanije iz Europske unije.
U najnovijoj fazi tog političkog rata, portugalski investicijski fond Alpac Capital započeo je hitno i agresivno preuzimanje upravljanja nad ključnim neovisnim medijima United Grupe – televizijama N1 i Nova S, portalom Nova.rs, novinama Nova, tjednikom Radar i dnevnim listom Danas. Iako formalnopravno cijelu kupoprodajnu transakciju, tešku oko 30 milijuna eura, još uvijek nisu službeno odobrila nadležna regulatorna tijela u Luksemburgu, gdje su ovi mediji registrirani, novi vlasnici već su ušli u redakcije i proveli radikalne kadrovske sječe smjenjivanjem njihovih čelnih ljudi.
Dana 17. kolovoza 2026. godine glavni direktor Alpac Capitala Pedro Vargas David službeno je u srbijanskom registru, Agenciji za privredne registre (APR), upisan kao novi direktor tvrtki koje upravljaju ovim medijima. Istoga dana, bez prethodne najave zaposlenicima i usred ljetnih godišnjih odmora, smijenjeni su svi dugogodišnji vodeći ljudi, direktori tih kuća. Val se proširio i na regiju, pa i na Hrvatsku ekspresnim smjenjivanjem glavnog urednika N1 Hrvatska Tihomira Ladišića, te na BiH, gdje je smijenjen direktor N1 BiH Amir Zukić.
Čini se da Vučićeva taktika "kuhanja žabe", odnosno laganog i dugotrajnog iscrpljivanja protivnika, daje makar neke rezultate, jer je obezglavljivanje glavnih preostalih izvora neovisnih informacija prošlo – za sada – uz dosta blagu reakciju javnosti, iscrpljene od gotovo dvogodišnjih prosvjeda i teške borbe s Vučićevim režimom, koji ne želi odstupiti.
Reagirale su oporbene stranke, strukovne udruge, ali čistka nije izazvala nikakvo okupljanje.
Nezavisna udruga novinara Srbije (NUNS) izrazila je protest zbog načina na koji se preuzimanje provodi, naglašavajući da na prvom mjestu moraju biti novinari i drugi medijski radnici, njih više od tisuću zaposlenih u ANN-u širom regije.
"Ovakva promjena, provedena bez prethodnog obavještavanja zaposlenih i prije nego što je transakcija regulatorno okončana, ipak je dodatno povećala zabrinutost i neizvjesnost među novinarima i medijskim radnicima, pogotovo uz najave da bi mogle uslijediti i promjene na uredničkim pozicijama. Sindikati ovih redakcija već su zatražili hitan sastanak s novim direktorom i pisane garancije da neće biti zadiranja u uređivačku politiku niti ugrožavanja pozicija urednika i novinara", priopćio je NUNS, naglašavajući da posebno zabrinjava činjenica da se ove promjene događaju dok regulatorni postupak još traje.
"Zabrinutost zaposlenih dodatno je opravdana iskustvom Euronewsa, koji je Alpac Capital preuzeo 2022. godine. Nakon preuzimanja uslijedio je veliki plan otpuštanja i restrukturiranja", navodi NUNS i podsjeća na to da Europski akt o slobodi medija (EMFA), zbog uloge koju mediji imaju u demokratskim društvima, zahtijeva da se prilikom medijskih koncentracija procjenjuje ne samo tržišni aspekt transakcije, nego i njezin utjecaj na medijski pluralizam i uredničku neovisnost.
"Zabrinutost zbog ove transakcije ne pojavljuje se prvi put. Europski parlament je još 2022. godine, u povodu preuzimanja Euronewsa, zabilježio da se za Alpac Capital navodi da ima bliske veze s tadašnjim mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Dodatna pitanja otvorila su i istraživanja o financiranju same transakcije preuzimanja, prema kojima su značajna sredstva osigurali mađarski državni fond i kompanija povezana s krugovima bliskim tadašnjem premijeru Orbánu. Okolnost da Euronews istodobno posluje uz podršku sredstava Europske komisije, koja su mu donedavno dodjeljivana kroz višegodišnji Framework Partnership Agreement, dodatno pojačava potrebu za transparentnošću vlasničke strukture i podrijetla kapitala kojim se upravlja medijem, koji je dijelom financiran i novcem europskih građana", navodi NUNS i podsjeća na to da je Europski parlament potom izrazio zabrinutost zbog navoda da je Vlada Srbije pregovarala s vlasnicima United Medije s ciljem da oslabi neovisne medije u okviru te kompanije, i upozorio da bi takvo postupanje, ako se potvrdi, predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji.
Iako se sam Vučić po ovim pitanjima ponaša kao da s tim nema nikakve veze, jedan od oporbenih lidera, bivši prvi časnik Srbije Zdravko Ponoš, danas predsjednik stranke Srbija centar (SRCE), primijetio je da "Vučić nije izdržao da javno ne kaže kako zna da će novi vlasnik N1 i Nove mijenjati uređivačku politiku i približavati se, kako kaže, većinskom dijelu Srbije. Prijeti da će ubuduće u tim medijima gostovati njegovi ljudi, ali i da on neće, što znači da hoće".
"Da ne bude zabune, dobro je da ta ekipa iskorači i u slobodne medije", kaže Ponoš, aludirajući na činjenicu da Vučić i svi ministri njegovih vlada svih ovih godina nisu kročili u studio N1, iako im je poziv sve vrijeme otvoren. "Loše je što znamo da on i oni idu samo na namještena posla, u medije koji nisu slobodni, gdje se od novinara očekuje da im masiraju stopala. Teško da su naprasno promijenili navike. Prije će biti da se očekuje da se i dosad slobodni mediji počnu baviti masažom. A to znači da za profesionalne novinare tamo neće biti posla, a da će na njihova mjesta doći maseri, maserke, pedikeri...", naveo je Ponoš na društvenim mrežama.
Finale borbe
"Mi smo pred finalom pobune u Srbiji i pred izborima – kojim i kada, ne znamo, ali uskoro moraju biti – tako da je ovo sada finale i tog neprijateljskog preuzimanja United Grupe (UG) i izlaženja ususret režimu Aleksandra Vučića da se otupi oštrica medija koji su u okviru UG-a, prije svega informativnog kanala N1, koji je vrlo gledan na kabelskom operateru SBB. Tako da mi sada imamo taj finale. Aleksandar Vučić je pritiskao nove vlasnike, prije toga PС Partners, kad su oni nadvladali Dragana Šolaka i kad su počeli s promjenama u ovim firmama. Vučić ih je požurivao, ali pobuna građana i otpor redakcija učinili su da se to protegnulo do danas", kaže za "Slobodnu" Željko Bodrožić, predsjednik NUNS-a.
Podsjeća na to da javnost zna, iz snimljenih razgovora, da je Vučić očekivao da se do kraja studenoga prošle godine taj problem riješi. Međutim, došli smo skoro do jeseni ove godine i taj se proces još uvijek odvija.
"I sada je u priču ušao i taj Portugalac, koji očigledno, bez obzira na to što je kontroverzan na mnogo načina i što ga prate loši postupci u okviru medijske sfere, ipak i dalje radi taj posao, i dalje zarad nekih malih diktatora čisti medijske scene tako što kupuje medije i na kraju te medije guši, što je potpuno iracionalno s poslovnog aspekta. Jer N1 je vrlo gledan u kabelskoj mreži koja ga ima u svojoj ponudi, na SBB-u, također i Nova S. Kad bi ona bila puštena u Telekomovu mrežu, sigurno bi bili najgledaniji od tih obiteljskih televizija", kaže Bodrožić.
Podsjeća i na to da tjednik Radar i dnevni list Danas imaju reputaciju dobrih medija, "u koje vrijedi ulagati i očekivati da se uloženo vrati".
"Ovdje imamo slučaj poput svojedobno B92 i Blica, koje su preuzeli ljudi koji dolaze iz EU-a. Ti su novi vlasnici onda faktički otupili oštricu zbog toga da učine Aleksandru Vučiću, a zauzvrat su negdje nešto dobili, i već vidimo kako se naš novac preko Telekoma odlijeva u privatne medije itd."
Cilj je cijele akcije – nema Bodrožić dileme – da se obesmisle i N1, i Nova, i tiskani mediji.
"Prvo, oni su već obavili dobar dio posla tako što su unijeli nemir u sve te redakcije, i unijeli su sumnju u javnost u to rade li oni i dalje potpuno slobodno ili se trebaju prilagođavati novim vlasnicima. Tako da – oni su pola posla već obavili."
No, s druge strane, Bodrožić smatra: "Sve je to zakasnjelo, te drastične promjene, jer izbori su blizu i ljudi su već opredijeljeni. To posebno vrijedi za one koji žele drugačiju informaciju od one koju im preko tisuća medija servira režim Aleksandra Vučića. Oni su odavno već napustili B92, kad su shvatili da je to sad kontrolirani medij, napustili su i Blic, koji je od najčitanijeg portala svjesno otišao u provaliju, ali očigledno su švicarski vlasnici našli neko drugo zadovoljstvo, jer ne vjerujem da netko želi gubiti novac."
Kaže da su i ovi posljednji potezi financijski besmisleni jer je riječ o dobrim medijima, u koje vrijedi ulagati.
I Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) ocjenjuje da je ovo "vrhunac medijskog mraka". Spominje, međutim, podatke koje je međunarodna agencija IPSOS "tiho" izbacila – da čak 89 posto ljudi u Srbiji koristi aplikaciju za razmjenu poruka i pozive Viber.
"Dakle, jedno je potreba građana za komunikacijom. To Vučić ne može cenzurirati i ona će se odvijati što kroz formalne medije, što preko društvenih mreža, koje nisu mediji, nego kanali komunikacije. To on ne može spriječiti. Cilj je ove operacije da se izazove panika i da se ne izađe na izbore. Jer rezultat je ovakve medijske situacije, i onoga što se dogodilo u društvu u posljednjih godinu i pol dana, velika spremnost u društvu da se izađe na izbore. Saveznik Vučiću u prethodnim izbornim ciklusima bila je niska izlaznost, a sva istraživanja sada govore da će izlaznost biti faktički veća od 70 posto. Ima podataka koji idu čak do 80 posto, ali postoji razlika između biračkog popisa, po kojem nas u Srbiji ima 6,5 milijuna, i popisa, po kojem nas ima pet milijuna i nešto. Istraživanja javnog mnijenja provode se na onom broju ljudi koji su u popisu", objašnjava on.
"Bit je cijele priče da, kad je Vučić dobivao izbore, izlaznost nikada nije bila veća od 60 posto", zaključuje Gavrilović: "I zato ne raspisuje izbore, i zato provodi ovu kampanju, i zato radi ovo s medijima da bi pokušao ljude otjerati u apstinenciju. On nove ljude ne može dobiti."
Kao i Bodrožić, i Gavrilović pita gdje je poslovna logika u ovakvom ponašanju.
"Pitanje je za nove vlasti N1 i Nove S: koji je njihov komercijalni interes? Ako se zaista žele baviti medijskim biznisom, a ne činjenjem usluga režimu, koji im je interes da kvare biznis gdje imaju publiku koja prati N1, Novu S i Radar i koja je bogatiji dio Srbije? Za prodavače oglasnog prostora to je sjajan biznis. Koji im je onda ekonomski interes da ovo čine? Politički razumijemo, koruptivni razumijemo... ali što će dobiti, jer ako uguše ove medije, oni će izgubiti ovu publiku? Ona će otići na drugu stranu ili se povući", kaže on.
Podsjeća, međutim, i na ulogu moćnog državnog Telekoma Srbija.
"Što radi u toj čitavoj situaciji Državna revizorska institucija? Oni imaju obvezu provoditi nadzor i reviziju rada Telekoma Srbija. Ja sam DRI-ju poslao prijedlog da sljedeće godine provedu reviziju svrsishodnosti ulaganja ovolikog novca u medije koji imaju ne znam kakvu gledanost, a pritom svojim ponašanjem krše medijske zakone i kodeks novinarske profesije. Naš novac od Telekoma guraju u neke medije koje nitko ne gleda", kaže Gavrilović.
Upitan zašto nema snažnije reakcije iz Europske unije na posljednja događanja u vezi s medijima, Bodrožić podsjeća: "Ovo je nešto što je već viđeno u članici EU-a, Mađarskoj, gdje je isti vlasnik pokrenuo franšizu Euronewsa i praktički se potpuno stavio u službu Viktora Orbána."
"I to je prošlo i sve europske regulatore i sve prosvjede nezavisnih koji su upozoravali na to što se događa. No to na kraju nije pomoglo Orbánu da ostane na vlasti, a samo je ogolilo činjenicu da je novac poreznih obveznika Mađarske iskorišten za tu kupovanje Euronewsa i za kontrolu te televizije i medija u okviru te kompanije, tako da je i ovo sada po istom receptu", kaže Bodrožić, također spominjući ulogu Telekoma, preko kojeg je novac građana, kako kaže, korišten za kupnju United Grupe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....