StoryEditor
Regijatreća noć

Neki analitičari smatraju da prosvjedi odgovaraju Vučiću jer mu omogućuju da kupi dodatno vrijeme i odgodi službeno priznanje Kosova

9. srpnja 2020. - 23:01
Andrej Isaković/AFP

Treća noć antivladinih protesta u Beogradu protiče u znaku nove taktike prosvjednika. Za razliku od dvije prethodne noći, pune nasilja i direktnih sukoba s policijom, u četvrtak navečer među prosvjednicima se javila ideja da se protest protiv Aleksandra Vučića izrazi mirnim sjedenjem ispred Skupštine Srbije.

Time se htjelo Vučićevom režimu oduzeti argument da na prosvjedu sudjeluju „nasilnici”, „huligani” i „nacisti” koji žele „izvesti državni udar”, odnosno „pokrenuti građanski rat”, a što su u protekla dva dana izjavljivali Vučić i njegov ministar obrane Aleksandar Vulin.

S tim u vezi, među demonstrantima je raširena percepcija da su ljudi koji su prethodne dvije noći bacali baklje, boce i kamenje na žandarmeriju zapravo u Vučićevoj službi i da tim nasilnim potezima žele kompromitirati prosvjednike. Zbog toga su beogradski studenti tijekom četvrtka preko društvenih mreža pozivali na mirne proteste sjedenjem, pod geslom: „Sjedi, ne nasjedaj!”

S druge strane, ta je gandijevska taktika izazvala nezadovoljstvo onog dijela prosvjednika koji drže da se mirnim sjedenjem ništa ne može i neće promijeniti, te su povremeno izbijala koškanja, pa i tučnjave između različitih skupina demonstranata, osobito u Pionirskom parku, u neposrednoj blizini parlamenta. Usprkos pozivima na mirni protest, i večeras su se oko zgrade Skupštine Srbije čule detonacije topovskih udara i druge pirotehnike.

To je samo potvrda da demonstranti nisu homogeni, zbog čega (zasad) niti nema artikuliranih prosvjednih zahtjeva. Čini se da je na ulici najviše mladih ljudi koji su inicijalno potaknuti Vučićevom najavom novih strogih epidemioloških mjera protiv koronavirusa (uvođenje policijskog sata i karantene), ali su zapravo općenito i generalno nezadovoljni trajnim nedostatkom perspektive u Vučićevoj Srbiji. Njih reprezentira večeras viđeni transparent „Serbian Lives Matter”.

I među onima čiji je bunt politički definiran mogu se uočiti najmanje dvije skupine – oni koji, uvjetno rečeno, pripadaju građansko-liberalnoj opoziciji i smeta im Vučićev autokratski stil vladanja (njih zastupaju večeras viđene fotografije Zorana Đinđića), kao i oni koji pripadaju ekstremnoj desnici i koji Vučiću zamjeraju „nedovoljno čvrst” stav prema Kosovu. Iz ovih potonjih redova i dolaze pokliči „Kosovo je Srbija”.

Kosovsko pitanje i inače spada u kontekst ovih prosvjeda, budući da su uskoro planirani ključni pregovori Srba i Albanaca oko budućnosti Kosova, pri čemu međunarodna zajednica od Vučića očekuje da Srbija prizna nezavisnost „južne srpske pokrajine”. Upravo zato je Vučić danas odletio u Pariz na sastanak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

U tom smislu neki analitičari drže da ovi prosvjedi, paradoksalno, čak odgovaraju predsjedniku Srbije, jer mu u najmanju ruku omogućuju da kupi dodatno vrijeme, odnosno da odgodi službeno priznanje Kosova.

Druga bitna kontekstualna činjenica su nedavni izbori na kojima je Vučićeva Srpska napredna stranka (SNS) uvjerljivo pobijedila, ali uz malu izlaznost, budući da je opozicija bojkotirala izbore. Na razini cijele Srbije izlaznost je bila nešto viša od 48 posto, ali je u Beogradu iznosila samo 33 posto. Iz toga je očito da je snaga (nejake) opozicije, a time i prosvjedna moć demonstranata, najveća baš u Beogradu, makar su prosvjedi večeras održani i u nizu drugih gradova Srbije.

Naprosto, s obzirom da Vučić nema opoziciju u parlamentu, niti u medijima – koje gotovo u potpunosti kontrolira, posebno televiziju i dnevne listove - dobio ju je na ulici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 14:29