StoryEditor
PolitikaRJEČITI I PRODORNI

Nikad više izrazitih individualista: novi saborski solisti mogli bi baciti u sjenu svoje stranke

Piše Robert Bajruši/JL
13. kolovoza 2020. - 21:37
Hanza media

Iako su prognoze u politici najčešće i više nego rizične, već sada se usuđujemo najaviti da je aktualni saziv Hrvatskog sabora jedan od najatraktivnijih u tridesetogodišnjoj povijesti ovdašnjeg parlamentarizma. Od desnice preko liberalnog centra do krajnje ljevice gotovo nikad dosad u zgradi na Trgu sv. Marka nije se našao toliki broj “zastupnika i zastupnica s imenom i prezimenom”, a ne sivih, bezličnih, stranačkih aparatčika, piše Jutarnji list.

Ali, uvijek postoji onaj “ali”. Kada se govori o ovim izrazitim individualistima koji će u 10. sazivu dominirati, važan je još jedan aspekt: koliko će ti jaki pojedinci biti lojalni svojim strankama? Realno, rijetki će se iznenaditi ako se neki od njih, prije ili poslije, emancipiraju od stranaka s kojima su ušli u parlament, kao što su već napravili Hrvoje Zekanović, koji je napustio Miroslava Škoru, i Dario Zurovec, koji više nije u centrističkom tandemu s Marijanom Puljak i Dalijom Orešković. To će vjerojatno biti najvidljivije u Domovinskom pokretu, sklepotini raznorodnih političkih mustri. HDZ i SDP, nasuprot njima, držat će se svoje stranačke discipline i ponašat će se kolektivistički. Obje stranke imaju mnogo zastupnika i one se mogu oslanjati na brojčanu snagu, na masovnost.

Pritom je za SDP loše to što osim Peđe Grbina i Arsena Bauka neće imati vjerojatno nijednoga dominantnijega zastupnika pa će djelovati mrtvo u usporedbi s onim ekscesnim solistima iz drugih stranaka/strančica. S druge strane, Dalija Orešković, primjerice, morat će na svakoj sjednici pripremiti performans ako želi da je čuju. U ovakvim okolnostima racionalno je pitanje hoće li parlamentarni život u Hrvatskoj biti bogatiji i bolji zato što će u iduće četiri godine njime dominirati desetak izrazitih individualista ili će time biti samo “zabavniji”, “estradiziraniji”.

Birači su svoje mišljenje izrekli na izborima 5. srpnja. Tada su – ako izuzmemo neke poznate političare kao što su premijer Andrej Plenković, popularni ministar zdravstva Vili Beroš, SDP-ov frontmen Grbin ili međimurski župan Matija Posavec – najviše preferencijalnih glasova dobili politički individualci, od kojih su se neki kandidirali prvi put. Stjepo Bartulica, nositelj liste Domovinskog pokreta u 6. izbornoj jedinici, ušao je u Sabor s 13,9 posto preferencijalnih glasova, a njegov “pokretaški” kolega Zlatko Hasanbegović osvojio je čak 43,3 posto glasova u 1. izbornoj jedinici.

U centralnim dijelovima Zagreba, na listi Mosta natjecala se Marija Selak-Raspudić i dobila golemih 65,6 posto preferencijalnih glasova (njezin suprug Nino Raspudić osvojio je 60,1% u 2. izbornoj jedinici), a odlično je prošla i Dalija Orešković za koju je glasalo 46,1 posto tamošnjih birača liste Stranke s imenom i prezimenom. Ljevičarska aktivistica Katarina Peović iz Radničke fronte u 8. izbornoj jedinici je dobila visokih 43,4 posto glasova, dok je njezin desničarski protivnik, mostovac Marin Miletić, polučio vrlo visokih 49,9 posto glasova. Radikalno desni kandidati s liste Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto i Hrvoje Zekanović su u 9. izbornoj jedinici dobili 26 odnosno 24 posto preferencijskih glasova, a vukovarski gradonačelnik Ivan Penava 45 posto u 5. izbornoj jedinici. Napokon, prije četiri godine joj je malo nedostajalo, ali 5. srpnja u Sabor je uspjela ući Marijana Puljak, koju je podržalo 36,8 posto birača Pametnog u 10. izbornoj jedinici.

image
Goran Mehkek/Hanza media

Ukratko, još od daleke 1992. Hrvatski sabor nije bio ovako zanimljiv kad je riječ o jakim pojedincima u parlamentu, koji su nerijetko popularniji od stranaka ili lista kojima pripadaju. Ali, tada je Hrvatska bila u ratu, trećina države je bila pod okupacijom, a vlast potpuno u rukama svemoćnog Franje Tuđmana i HDZ-a. Pa i u takvim okolnostima ondašnja je sabornica vrvjela izuzetno zanimljivim pojedincima. Najistaknutiji predstavnik ljevice bio je Vladimir Bebić, poznatiji pod nadimkom Bombarder s Kvarnera.

Vladajućima iz HDZ-a nervi bi zatitrali svaki put kad se za riječ javila Mira Ljubić-Lorger, predsjednica Dalmatinske akcije, žestoka kritičarka tadašnjega Tuđmanova režima. Jedan od najpopularnijih zastupnika bio je HSS-ovac Josip Joža Pankretić, svojevrsni pučki tribun, čiji su istupi imali velik odjek u javnosti, dobrim dijelom i zbog njegova kajkavskog narječja. Ljutu desnicu predstavljali su pravaši Dobroslav Paraga i Anto Prkačin, u to vrijeme najglasniji zagovornici optužbe prema kojoj su se Franjo Tuđman i Slobodan Milošević dogovorili podijeliti Bosnu i Hercegovinu, a Bošnjake getoizirati u Sarajevu i okolici.

Ekscentrika nije manjkalo ni u HDZ-ovim redovima, bilo da se radilo o Šimi Đodanu, koji je tvrdio da “Srbi imaju šiljate glave”, Vici Vukojeviću, koji je s govornice često vrijeđao Aliju Izetbegovića i sve koji su bili protiv Herceg-Bosne, ili o glumačkom dvojcu Boris Buzančić - Martin Sagner “Dudek”, na kojima se vidjelo da se u Saboru smrtno dosađuju.

Ovo ne znači da su prije 28 godina u parlamentu dominirali bizarni likovi. Baš naprotiv, bio je to vjerojatno najjači od svih dosadašnjih saziva Sabora, u koji je ušao niz vrhunskih intelektualaca i političara koji su obilježili hrvatsku samostalnost, poput Vlade Gotovca, Savke Dabčević-Kučar, Ivice Račana, Stipe Mesića, Srećka Bijelića, Dražena Budiše, Mike Tripala, Bože Kovačevića, Goranka Fižulića i Ive Škrabala. I HDZ je tada imao jake ljude: Vladimira Šeksa, Luku Bebića, Žarka Domljana, Antuna Vrdoljaka, Vlatka Pavletića, Franju Gregorića, Dragu Krpinu i nadolazeću mladu nadu, koja će ubrzo postati siva eminencija stranke i države – Ivića Pašalića.

Trebalo je proteći punih 28 godina da bi se u Saboru ponovno okupila veća skupina podjednako slikovitih zastupnica i zastupnika. Samo, hoće li baš svi oni do kraja mandata ostati vjerni strankama uz čiju pomoć su ušli u parlament? “Ne vjerujem. Puno njih će HDZ kupiti već do sljedećeg ljeta, a vidjet ćete i da će mnogi izgubiti sadašnju karizmu jer politika je puno više od brbljaonice”, drži dugogodišnji zastupnik SDP-a koji se nagledao svega i svačega u politici u proteklom desetljeću. Mnogima bi stranačka disciplina mogla predstavljati problem. Na primjer, iako su iz Mosta često kritizirali savez HDZ-a i SDSS-a, njihov novi zastupnik, katolički teolog Marin Miletić, ovih je dana napisao na portalu bitno.net kolumnu o oprostu nekadašnjim ratnim protivnicima, u kojem pohvalno opisuje ovaj vid suradnje Plenkovića i Milorada Pupovca: “Za nevine žrtve i za nas kao društvo najbolje će biti da smognemo snage i oprostimo. U tom smislu je pohvalno da se i simboličnim činom ispričamo za žrtve u Gruborima i svim drugim mjestima na kojima su stradali srpski civili tijekom Domovinskog rata. A ukupno ih je stradalo 1782, i to najčešće od artiljerijske paljbe.”

Kao što smo rekli, Zurovec je već napustio ekipu koja ga je pogurala u parlament, a teško je vjerovati da neće biti sličnih slučajeva. Jednostavno, zašto bi Ivan Penava ili Anto Prkačin bili bespogovorno lojalni Škori ili bračni par Raspudić-Selak Mostu i Boži Petrovu? Tko vjeruje u lojalnost Zlatka Hasanbegovića, koji je u dosadašnjoj političkoj karijeri promijenio pet-šest stranaka, pa zašto ne još koju? Razumljivo je da trenutno svi s kojima smo razgovarali, službeno i neslužbeno, odbacuju mogućnost promjene stranke s kojom su u Hrvatskom saboru.

Među novim zastupnicima je i Stjepo Bartulica, nekadašnji savjetnik predsjednika Ive Josipovića i kratkotrajnog premijera Tihomira Oreškovića, koji misli da su saborske rasprave dobre jer se puno zastupnika javlja za riječ. “Rekao bih kako je ovo zreliji i ozbiljniji saziv sabora od prijašnjih, ali tek će se vidjeti kako će se situacija razvijati u budućnosti. Osobno sam u prošlosti bio angažiran kao savjetnik osoba koje su odlučivale, i pritom sam stekao dobar uvid u sve što se događa u hrvatskoj politici. U jednom trenutku odlučio sam se angažirati kao kandidat za zastupnika u Hrvatskom saboru. To sam želio napraviti pod vlastitim imenom i prezimenom, a glavni motiv bilo je stanje u našoj državi. Ovdje se stalno ističe nekakva stabilnost, a, u biti, neprestano stagniramo i gubimo utrku s usporedivim zemljama. Ušao sam u politiku kako bih to pokušao promijeniti”, rekao je Bartulica u razgovoru za Globus.

image
Darko Tomaš/Hanza media

Sebe će opisati kao “u društvenim pitanjima klasičnog konzervativca, a ekonomskog liberala i zagovornika doktrine ograničene vlasti, što znači da se država ne smije previše miješati u živote građana. Dakle, liberalnog konzervativca”, koji se u parlamentarnom radu namjerava baviti zastupanjem pro-life pozicije te borbom protiv političke korupcije i klijentelizma. Jer, reći će, “borba protiv pobačaja je ključno pitanje našoj državi, a, isto tako, vjerujem da je to i smanjivanje poreza”. Na pitanje u kojoj mjeri je spreman podržavati stranačku disciplinu kao član Domovinskog pokreta, Bartulica kaže kako je DP-u prišao na njihov poziv i da se nada da je bar djelomično pridonio izbornom rezultatu. “Ja sam čovjek čvrstih uvjerenja i poznatih stavova, tako da vjerujem kako ću kroz Domovinski pokret uspjeti zastupati sve ono za što mislim da je ispravno. Ne bih govorio o ovisnosti o stranci jer na politiku gledam kao na oblik služenja, a ovo je prilika da služim Hrvatskoj i hrvatskom narodu.”

No, što ako mu se ne budu svidjeli neki zakoni ili prijedlozi Škorine stranke? “Ne bih ulazio u takve spekulacije. Jedino mogu reći da je moj stav bio i bit će da uvijek djelujem prema savjesti. Ali vjerujem da neće biti takvih situacija.”

Bartuličin antipod, i to u svakom pogledu, od životnog svjetonazora preko političkih stavova pa do javnih nastupa, nesumnjivo je Katarina Peović iz Radničke fronte (RF). Pozornost je privukla kada se krajem prošle godine natjecala na predsjedničkim izborima, na kojima s nešto više od jedan posto osvojenih glasova nije bogzna kako prošla, ali se etablirala kao nepokolebljiva ljevičarka koja gotovo dogmatski ne podnosi “kapitalizam” i sve što on predstavlja. Sasvim sigurno, njezina razmišljanja snažno iritiraju velik dio hrvatske javnosti, a pitanje je i koliko je utemeljeno zalaganje da se, de facto, kazne svi koji imaju više od 100.000 ušteđenih eura ili tvrdnja da EU nije donijela ništa dobro za Hrvatsku.

A opet, parlamentarni izbori su pokazali da je ona ovakvim razmišljanjima stekla priličan broj sljedbenika. Toga je svjesna i Katarina Peović pa će, u razgovoru za Globus, bez puno komplimenata opisati Sabor kao instituciju u kojoj “se malo tko uistinu zalaže za radne ljude, za umirovljenike, za nezaposlene, za one koji rade na minimalcu, na nesigurnim ugovorima o radu. Vladajućima je podosta toga jasno, ali su pristali na to da će voditi politiku koja će obespraviti većinu, pri tome nas uvjeravaju da nema drugog načina”. Katarina Peović nema lijepih riječi ni o političkoj konkurenciji: “Desnica je do te mjere bezidejna da im se čitava politika svodi na huškanje protiv manjina i pripremu terena za zabranu pobačaja. Ekstremni centar samo ponavlja mantre o nižim porezima, izbjegavajući bilo kakvu argumentiranu raspravu. Što se tiče atmosfere oko sabornice – sramota je da radnici i radnice koji puno teže zasluže svoje plaće uglavnom rade za minimalac”, drži zastupnica RF-a.

Međutim, na pitanje može li, kao izrazita individualistica, doći u koliziju s političkom opcijom s kojom je ušla u Sabor odgovara niječno: “Upravo suprotno. Moj politički rad vezan je uz moju partiju Radničku frontu koja je direktnodemokratska organizacija, što znači da se o svemu najprije razgovara u stranci prije nego što naši politički stavovi u obliku mojih izlaganja izlaze u javnost. Dakle, teško bi se za mene moglo reći da sam individualka, iako nije riječ o stranačkoj ‘disciplini’, već demokratskom procesu odlučivanja o temeljnim pitanjima koja nas se svih tiču – a takvo demokratsko odlučivanje, smatramo u Radničkoj fronti, mora već biti stranački princip, a ne da se demokracija odgađa za neko buduće vrijeme, kada ‘glasači sazriju’ ili kada neka stranka ‘dođe na vlast’”, rezonira Katarina Peović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

19. rujan 2020 02:58