Do pape Frane još nikada na čelu Katoličke crkve i Države Vatikanskog Grada nije stao pripadnik Družbe Isusove, katoličkog reda koji je osnovao vitez, ratnik, pisac i mistik Íñigo López de Loyola.
Osnovani 1534., a od pape Pavla III. priznati 6 godina kasnije, isusovci su se uzdigli u jedan od najutjecajnijih i najobrazovanijih redova u Katoličkoj crkvi, posvećeni obrazovanju, misijama i duhovnosti, ali nipošto lišeni kontroverznih sukoba s ostalim redovima i kraljevima diljem svijeta. Osim uobičajenih redovničkih zavjeta (siromaštvo, čistoća, poslušnost), jezuiti polažu i četvrti zavjet poslušnosti papi u vezi s misijama – što znači da su spremni otići gdje god ih papa pošalje.
Jedan od šestorice osnivača ovog reda Nikola Bobadila došao je 1559. u Dubrovnik i tu započeo s pastoralnim radom, iako bez osobite podrške članova dubrovačkog Senata. Ipak, između 1662. i 1684. ovdje je osnovan glasoviti Collegium Ragusinum u kojem se školovao i isusovac Rugjer Bošković. Do crkve sv. Ignacija u sastavu ovog sveučilišta vode planetarno popularni Skalini od Jezuita na kojima su se snimale ključne scene filmskog serijala Game of Thrones.
Isusovci su osnovali Collegio Romano koji je danas dio Papinskog sveučilišta Gregoriana, ali i povijesno hrvatsko sjemenište u Rimu, Kolégium Illyricum. Među svjetski poznatim sveučilištima koje su osnovali još su i Sveučilište Georgetown, Boston College, Sveučilište Loyola u Chicagu i Santa Clara u Kaliforniji.
Družba Isusova imala je kroz povijest snažne protivnike, čak i neprijatelje zbog kojih je papa Klement XIV. 1773. dokumentom Dominus ac Redemptor morao ukinuti Isusovački red. Njegovi pripadnici su prisilno laicizirani jer ih se smatralo previše moćnima. Bili su izrazito nepopularni na kraljevskom dvoru u Španjolske, Portugala, Francuske, Napulja i Parme jer su bili neprijatelji apsolutizma i ekonomskih reformi onog vremena, a lojalni isključivo Papi. K tome su još u Latinskoj Americi štitili domoroce od ropstva, povijesnoj inačici jeftine radne snage.
Iako su protjerani i laicizirani, njihov je rad u nekim dijelovima svijeta, uvijek sklonima neposluhu, nastavio živjeti. Nije teško pogoditi da se radilo o Istočnoj Europi. Ruska carica Katarina Velika odbila je ukinuti red, a preživio je i u dijelu Pruske, sve do 1814. kad je papa Pio VII., nakon pada Napoleona i povratka papa na vlast u Rimu, dokumentom Sollicitudo omnium ecclesiarum ponovno oživio Isusovce tako važne za obnovu vjere i obrazovanja. Tako su svoj rad obnovili i na području Latinske Amerike gdje je u novije doba kao biskup djelovao Jorge Mario Bergoglio, kasnije papa Frane.
Frane je baš po tome što je postao biskupom Buenos Airesa, bio izuzetak među isusovcima nesklonima visokim crkvenim položajima. Zavjet poslušnosti Papi odmicao ih je od traženja moći, a usmjeravao na obrazovanje, znanost i duhovni rad. Isusovci su rijetko ulazili u redove kurijalnih kardinala iz kojih se biraju nasljednici Petrove stolice.
Isusovci su ulazili u sporove ne samo s kraljevskim dvorima nego i braćom iz drugih redova zbog fleksibilnijeg misionarskog pristupa. Primjerice, sukobili su se s dominikancima i franjevcima zbog kineskog obrednog spora. Naime, u Kini su, da bi uspjeli u evangelizaciji kineske elite (careva iz dinastije Qing) prihvaćali štovanje predaka i konfucijanske obrede (kao kulturnu, ne i religioznu praksu). Dominikanci su to smatrali idolopoklonstvom i relativiziranjem vjere. Papa Benedikt XIV. je konačno ukinuo kineske obrede, pa je kineski car zabranio rad svih katoličkih misija, a Katolička je crkva izgubila gotovo sav utjecaj u toj zemlji sve do danas.
U Paragvaju, Boliviji i Brazilu jezuiti su organizirali samoupravne kršćanske zajednice domorodaca (redukcije) neovisne o kolonijalnoj vlasti. Vlasti i trgovci robovima vidjeli su to kao prijetnju ekonomskim interesima, kao stvaranje "države u državi". Premijer Portugala Markiz de Pombal optužio ih za poticanje pobune i protjerao ih iz kolonija i Portugala. Zbog "katoličkog talibanstva" i zavjera 1746. protjerani su iz Francuske.
Isusovcima zahvaljujemo na Gregorijanskom kalendaru, čiji je glavni arhitekt Christopher Clavius, glavni savjetnik pape Grgura XIII., dugujemo im mnoga saznanja iz optike i magnetizma, ali jezuiti tu nisu stali – danas vode Vatikanski opservatorij, jedan od najstarijih na svijetu, osnovan 1891.(vodi ga planetarni znanstvenik, jezuit Guy Consolmagno), a surađuju i s NASA-om i drugim svjetskim institucijama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj