https://slobodnadalmacija.hr/templates/site/images/svgs/SD_dojavi.svg Slobodna Dalmacija - Vlada napisala ‘Nacionalnu razvojnu strategiju‘: za deset godina zaposlenost iznad prosjeka EU
StoryEditor
Hrvatskaključan dokument

Vlada napisala ‘Nacionalnu razvojnu strategiju‘: za deset godina zaposlenost iznad prosjeka EU

Piše Goran Penić, Ivanka Toma/Jutarnji list
12. listopada 2020. - 10:08
Boris Kovačev/Cropix

Do 2030. stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi porasti sa 66,7 posto na 75 posto i biti veća od prosjeka EU. Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije trebali bismo biti među 10 najboljih članica EU. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti sa sadašnjih 23,3 posto za 10 godina trebala bi pasti na manje od 15 posto, a stopa totalnog fertiliteta s 1,47 narasti na 1,60.

BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći bi sa 65 posto, koliko je iznosio 2019., trebao narasti na 80 posto. Po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska bi sa 63 mjesta trebala skočiti među 40 najboljih zemalja. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj koji sad iznosi skromnih 0,97 posto BDP-a, do 2030. trebao bi znatno premašiti prosjek EU i popeti se na tri posto BDP-a.

Veliki skok trebao bi biti i u izvozu roba te usluga, i to sa sadašnjih 52,3 posto na 80 posto BDP-a. Također, Hrvatska bi s 29. mjesta (479 bodova) po PISA-i trebala do 2030. doseći prosjek zemalja OECD-a (487 bodova), a stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju narasti s 3,5 posto na čak 11,1 posto. Do kraja desetljeća trebali bismo živjeti u bitno zdravijem okolišu; emisije stakleničkih plinova trebale bi se s 0,22 tone smanjiti na 0,19 tona, dok bi udio obnovljivih izvora energije s 28,02 posto trebao narasti na 36,40.

Bitno bi se povećao i očekivani broj godina zdravog života koji bi s 57,5 godina skočio na 64 godine. Ovo su neki od ciljeva iz nacrta Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., "majke svih strategija" i glavne podloge za sve druge sektorske dokumente i povlačenje čak 22 milijarde eura iz fondova EU u idućem sedmogodišnjem razdoblju.

Strategija je to koja se dugo čekala, na nju je potrošen ogroman novac od čak 32 milijuna kuna, a mnogi stručnjaci koji su trebali biti uključeni u izradu ovog najvažnijeg razvojnog dokumenta, kažu kako su održali tek nekoliko inicijalnih sastanka na kojima ništa nije bilo dogovoreno, dok se pojedini sugovornici sad pitaju tko je na kraju autor, a tko recenzent strategije.

- Predstavnici akademske zajednice iz područja socijalne politike bili su uključeni samo u početnoj fazi kad su se odvijali određeni konzultativni sastanci no poslije ih se više nije konzultiralo, koliko sam upoznat, u vidu pisanog doprinosa - kaže Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Dokument do kojeg je Jutarnji list ekskluzivno došao napisan je na nešto više od 80 stranica, a podijeljen na četiri razvojna smjera i to: pokretanje gospodarstva i poticanje privatnih ulaganja, oporavak i jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija, te ravnomjerni regionalni razvoj.

Svaki od tih smjerova ima i svoje strateške ciljeve i to njih 12, od koji su najvažniji konkurentno, inovativno i digitalno gospodarstvo, obrazovani i zaposleni ljudi, učinkovita i djelotvorna javna uprava i pravosuđe, zdravstvo, sigurnost, demografska revitalizacija, energetska tranzicija i zaštita okoliša, mobilnost... Dokument je prošle godine trebao biti u javnoj raspravi, a usvojen je još početkom ožujka ove godine, ali je onda došla pandemija i neke je točke u strategiji trebalo prilagoditi novim okolnostima.

No kako nam kažu neki sugovornici koji su vidjeli i prvu verziju i ovu iz rujna, nije se puno toga mijenjalo. Ipak, ona je sad dovršena, čeka prezentaciju na Vladi i javnu raspravu, a tijekom ovog mjeseca trebala bi napokon biti i u Saboru, kažu nam u resornom Ministarstvu.

- Strategija govori o tome gdje želimo ići i treba dati okvir za sve strateške projekte, a s obzirom na pandemiju koronavirusa, morali smo je prilagoditi novonastaloj situaciji. Najvažnije smjernice su preklopljene s višegodišnjim financijskim okvirom te će ona svakako biti usvojena do kraja godine - kažu u Ministarstvu.

S izradom strategije, podsjetimo, započelo se još 2017., za vrijeme ministrice Gabrijele Žalac. Neposredan povod je bio što je Hrvatska imala ozbiljne probleme pri definiranju prioriteta u pregovorima s Europskom komisijom. Prilikom izrade partnerskog sporazuma za korištenje fondova EU, koji je potpisan 2014., složen i dugotrajan pregovarački proces bio je bitno otežan time što nije bilo jasno koja su nam područja prioritetna za ulaganja. Zatim je donesena odluka o izradi strategije, određena dinamika njene izrade i precizirani rokovi.

Bivša ministrica Žalac krenula je u izradu, bila je pokrenuta promotivna kampanja za mobilizaciju građana, otvorena posebna web-stranica s pozdravnom porukom i velikom fotografijom ministrice Žalac, organiziralo se na desetke skupova i radionica, objavilo upitnik na kojem građani mogu definirati kakvu Hrvatsku žele, a organiziran je bio i natječaj za osnovnoškolce tijekom kojeg je gotovo 3500 djece izradilo likovne i literarne radove na temu “Hrvatska kakvu želimo 2030”.

Formirano je bilo više tijela; odbori, međuresorne skupine, no mnogi stručnjaci, njih čak 800 koji su trebali biti angažirani na izradi, sada se pitaju tko ga je na kraju izradio kada oni nisu sudjelovali u pisanju. Mi smo proučili strategiju i pitali stručnjake u nekoliko ključnih područja da nam je ukratko recenziraju, da nam odgovore koliko je ambiciozna ili ne, jesu li ciljevi realni i što je dobro, a što nije dobro napravljeno, piše Jutarnji list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

05. prosinac 2020 02:20